Nove projekcije SB: Rast solidan, fiskalni izazovi za Crnu Goru i dalje postoje

Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porašće ove godine 3,4 odsto, a naredne 3,5 odsto, podstaknut povećanjem plata, pokazuju nove projekcije Svjetske banke (SB).

SB je u novom Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, blago povećala prognoze za Crnu Goru za narednu godinu (0,7 procentnih poena) u odnosu na raniji, proljećni izvještaj, dok je prognoza za ovu godinu ostala ista.

U izvještaju SB upozorava da, iako je rast solidan, fiskalni izazovi za Crnu Goru i dalje postoje, jer Vlada smanjuje doprinose za penzije, što će vjerovatno povećati deficit na 4,1 odsto BDP-a u 2025. godini.

„Očekuje se da će javni dug porasti na procijenjenih 64,5 procenata BDP-a do 2026. godine. Održavanje fiskalne održivosti zahtijevaće disciplinovane politike u uslovima visokih troškova eksternog finansiranja i geopolitičkih neizvjesnosti“, navodi se u izvještaju.

SB ukazuje da se solidan rast iz 2023. godine nastavio u 2024, iako je rast BDP-a usporio sa 4,4 procenta u prvom kvartalu na 2,7 procenata u drugom.

„Iako su povećana privatna potrošnja i investicije podržali rast, njihova visoka zavisnost od uvoza, dovela je do povećanog uvoza, što je opteretilo ukupni rast. Do jula, realna maloprodaja porasla je 6,4 odsto, a vrijednost građevinskih radova 3,1 odsto. Međutim, noćenja turista pala su četiri procenta, a industrijska proizvodnja 6,5 odsto“, navodi se u izvještaju.

Kako se dodaje, snažan rast zaposlenosti u svim sektorima nastavljen je i u 2024. godini. U drugom kvartalu, podaci Ankete o radnoj snazi pokazali su stope zaposlenosti i aktivnosti od 56,7 i 64 odsto, dok je stopa nezaposlenosti pala na 11,4 odsto.

Do jula, prosječna godišnja inflacija iznosila je 4,6 odsto, dok su realne plate porasle 1,2 odsto na godišnjem nivou.

„Stopa siromaštva (prihod ispod 6,85 dolara/dan prema ‘purchasing power parities – PPP’ iz 2017) procjenjuje se da je pala na 8,8 odsto u 2023. godini“, navodi SB.

Finansijski sektor je, kako je ocijenjeno, dobro kapitalizovan i likvidan, a rast kredita ostaje snažan. U junu je prosječni pokazatelj adekvatnost kapitala iznosio 19,5 procenata, dok su loši krediti pali na 5 procenata sa 6,1 odsto ukupnih kredita u prethodnoj godini. Do juna 2024. godine, kreditiranje i depoziti u bankarskom sektoru porasli su 12,5 i 2,1 odsto na godišnjem nivou.

Navodi se da se u prvoj polovini godine, deficit tekućeg računa povećao zbog nižeg izvoza usluga i pada neto prihoda, usljed viših isplata dividendi i kamatnih plaćanja.

Neto priliv stranih direktnih investicija (SDI) pao je pet odsto, pokrivajući trećinu deficita tekućeg računa, dok je ostatak finansiran novim dugom.

„Spoljni dug ostaje visok na 130 procenata. U prvih sedam meseci 2024. godine, centralna vlada ostvarila je fiskalni suficit od 0,4 odsto BDP-a. Prihodi su porasli 8,6 odsto, uprkos jednokratnim prihodima iz 2023. godine, uglavnom podržani snažnijim prikupljanjem poreza na dodatu vrijednost (PDV) i poreza na dobit“, piše u izvještaju.

Podsjeća se da su rashodi porasli 17,9 odsto, uglavnom zbog povećanih socijalnih transfera nakon povećanja minimalne penzije na 450 eura u januaru 2024. godine. U junu je javni dug iznosio 60,8 odsto BDP-a, a u septembru, S&P (Standard and Poors) je povećao kreditni rejting Crne Gore sa B na B+.

Izgledi za rast pozitivni, ali zavise od globalnog okruženja

SB navodi da su izgledi za rast crnogorske ekonomije pozitivni, ali izazov je nepovoljno globalno okruženje.

„Polazeći od vrlo visoke baze, očekuje se da će rast usporiti na 3,4 procenta u 2024. godini, i dalje vođen privatnom potrošnjom, ali i investicijama. S obzirom na očekivano povećanje minimalne i neto plate od oktobra 2024. godine, kako je predviđeno Fiskalnom strategijom, očekuje se da će lična potrošnja podstaknuti rast u 2025. na 3,5 procenata, uprkos zatvaranju Termoelektrane u 2025. radi rekonstrukcije, što će zahtijevati veći uvoz energije“, piše u izvještaju.

SB očekuje da će srednjoročni rast biti održan i podstaknut napretkom ka članstvu u EU. Očekuje se da će se deficit tekućeg računa povećati na 12,6 procenata BDP-a u 2024. i dalje na 13,7 procenata u 2025. zbog većeg uvoza energije, pri čemu će samo polovina biti finansirana neto direktnim stranim investicijama, što može izazvati izazove u pogledu održivosti.

Očekuje se da će inflacija blago oslabiti na 3,7 procenata u 2025. i dalje na 2,7 procenata u 2026. godini. Siromaštvo se procenjuje da će pasti za 1,8 procentnih poena od 2023. do sedam odsto u 2026. godini.

„Većina siromašnih su dugoročno nezaposleni, studenti ili osobe van tržišta rada, koji najčešće žive u sjevernom regionu. Stoga, smanjenje siromaštva zahtijeva ciljane Vladine politike uz održiv ekonomski rast“, piše u izvještaju.

Očekuje se da će fiskalni deficit porasti u 2025. na procijenjenih 4,1 odsto BDP-a, prije nego što postepeno padne na 3,7 odsto u 2026. godini.

SB očekuje da će smanjenje doprinosa za penzije stvoriti manjak prihoda uprkos planiranim kompenzatornim mjerama Vlade.

„Implementacija dodatnih mjera fiskalne konsolidacije poboljšala bi fiskalnu situaciju i pomogla u osiguravanju održivosti. Očekuje se da će javni dug porasti na procijenjenih 64,5 procenata BDP-a do 2026. godine. Održavanje duga održivim zahtijevaće snažnu fiskalnu disciplinu, posebno u izazovnim globalnim finansijskim uslovima i značajnim finansijskim potrebama u periodu 2025-2027“, navoddi se u izvještaju SB.

SB ukazuje da su izgledi zamagljeni potencijalnim rizicima.

„Povećane geopolitičke neizvesnosti mogu oslabiti izglede rasta trgovinskih partnera Crne Gore, dok visoki troškovi eksternog finansiranja predstavljaju rizik s obzirom na značajne finansijske potrebe zemlje. Domaći politički razvoj takođe predstavlja rizik“, poručuju iz SB.

Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu umjereno će ubrzati

Kada je region u pitanju, SB navodi da će ekonomski rast na Zapadnom Balkanu umjereno ubrzati tokom 2025. godine, prvenstveno usljed povećane potrošnje i investicija.

Svjetska banka predviđa da će ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,7 odsto u 2025, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na proljećno izdanje ovog izvještaja. Očekuje se da će stopa rasta u 2024. iznositi 3,3 odsto, odnosno 0,1 procentni poen više nego što je prvobitno bilo procijenjeno.

„Domaći faktori i dalje pogoduju umjerenom ubrzanju rasta na Zapadnom Balkanu. Pored toga, u srednjoročnom će periodu postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji imati ključnu ulogu u podsticanju izvoza iz ovog regiona“, rekla je Isolina Rossi, ekonomistkinja Svjetske banke i glavna autorka izvještaja.

Kako je dodala, uprkos pozitivnim izgledima, region je još osjetljiv na više rizika, uključujući usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike.

U SB ocjenjuju da će jačanjem ekonomskog rasta životni standard na Zapadnom Balkanu nastaviti da se postepeno približava onome koji imaju građani naprednijih ekonomija Evropske unije. Međutim, da bi se očuvao zamah rasta i ubrzao tempo konvergencije, potrebne su strukturne reforme, uključujući i one navedene u Planu rasta Evropske unije.

„Ekonomska integracija ključni je pokretač rasta malih ekonomija kakve su one na Zapadnom Balkanu“, rekla je Ćaoking Ju (Xiaoqing Yu), direktorica Svjetske banke za region. „Da bi pospješile taj rast ove države bi trebalo da unaprijede trgovinsku razmjenu i unutar regiona i sa EU, skratiti vrijeme čekanja na graničnim prelazima te integrisati svoje platne sisteme“.

Pored toga, kako je dodala, rješavanje demografskih i izazova tržišta rada iziskuje punu fokusiranost na razvoj ljudskog kapitala.

„Unaprjeđenje obrazovnih i zdravstvenih sistema od presudnog je značaja za prelazak sa srednjeg na viši nivo dohotka“, zaključila je Ju.

Četvrtina ukupnog broja građana Zapadnog Balkana živi u inostranstvu

Kako gotovo četvrtina ukupnog broja građana zemalja Zapadnog Balkana trenutno živi u inostranstvu, bolje upravljanje globalnom radnom snagom sa Zapadnog Balkana moglo bi biti ključni pokretač ekonomskog razvoja u ovom regionu, smagtraju u SB. Mada emigracija može dovesti do izazova, kakav je nedostatak radne snage, postoje i jasne prilike da se migracije iskoriste za ekonomske koristi.

Kako se navodi u izvještaju, migracije mogu, uz adekvatno upravljanje, smanjiti siromaštvo, podstaći izvoz i privući investicije, što u krajnjem ishodu dovodi do stvaranja radnih mjesta i prenosa znanja.

„Primjera radi, doznake (iz inostranstva) mogu poboljšati finansijsku situaciju domaćinstava migranata. S druge strane, povratak migranata koji su u inostranstvu stekli napredne vještine može dovesti do ‘priliva mozgova’ u zemlje porijekla, dok privlačne visoke zarade u stranim zemljama mogu motivisati one koji ostaju da se obrazuju i unaprijede vještine“, navodi se u izvještaju SB.

U izvještaju se zemljama Zapadnog Balkana preporučuje da usvoje nekoliko javnih politika kako bi se migracije maksimalno iskoristile:

• Razvoj obuka za sticanje vještina i programa mobilnosti u partnerstvu sa odredišnim zemljama i proširivanje obima bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju.
• Unapređenje zaštite za migrante tokom ciklusa migracije kako bi se ublažili rizici sa kojima se mogu suočiti i kako bi se motivisali na povratak.
• Omogućavanje prenosa kapitala, stručnosti i najnaprednijih tehnologija posredstvom dijaspore.
• Korišćenje digitalnih alata i unapređenje prikupljanja podataka radi djelotvornog upravljanja migracijama i usvajanja javnih politika.