Kako ne treba motivisati zaposlene

BIZNIS Forbes Crna Gora 21. nov 2026. 10:35
featured image

21. nov 2026. 10:35

Autor: Alexander Visotsky, osnivač akceleratora Business Booster

Foto: Privatna arhiva

Sarađivao sam sa hiljadama kompanija i rukovodilaca i vidim da prave uvijek iste propuste kada je riječ o motivaciji zaposlenih. U ovom tekstu analiziraću česte greške koje bi trebalo izbjegavati u ovoj oblasti.

Greška br. 1 – motivisanje bonusima

Rukovodioci misle da je dovoljno da obećaju veliki bonus i da će zaposleni odmah dobiti krila, te da će im rezultati naglo skočiti. Međutim, time se ne stvara ni motivacija ni želja.

Sigurno su vam zaposleni dolazili sa molbom da im povećate platu, tvrdeći da će, ako im poraste, čuda praviti. Ako ste pristajali na to, ubrzo biste shvatili da se ništa ne mijenja.

Ako date bonus ili povećate platu, to će djelovati samo na kratak rok. Da efekat ne bi bio kratkotrajan, zaposleni moraju imati sopstvenu, postojanu motivaciju. Možda ne iz prvog pokušaja, ali vremenom će motivacija dovesti do uspješnih poteza i rezultata – i tada ih možete nagraditi bonusom.

Greška br. 2 – motivisanje potrebom za novcem

Veoma opasan metod: rukovodioci svjesno stvaraju situaciju u kojoj se kod zaposlenih javlja velika potreba za novcem. Na primjer, podstiču ih da uzmu stambeni ili neki drugi veliki kredit, odnosno pozajmicu. Rukovodioci misle da će ih to motivisati da rade više i efikasnije.

Moje iskustvo pokazuje da dugovi i teret njihovog otplaćivanja češće vode u malodušnost. Oni motivišu samo mali procenat ljudi, dok se većina brzo umori i odustane. Na kraju rukovodilac, umjesto većeg učinka, dobija samo prigovore i nezadovoljstvo.

Da bi poteškoće i prepreke motivisale, ljudima moraju djelovati savladivo. Moj savjet: nikako ne koristite ovakav pristup.

Greška br. 3 – motivisanje strahom od kazne

„Ako ne završiš ovaj zadatak, otpustićemo te i ostaćeš bez posla“, „ako ne ispuniš plan, prebacićemo te na nižu poziciju“. Poslije takvih rečenica kod zaposlenog se javlja strah od kazne, gubitka, neizvjesne budućnosti i neuspjeha.

Motivacija je stvaralački impuls, želja. A strah je guši: što je strah veći, to je motivacije manje. Zato i nijesam pobornik sistema novčanih kazni. Što je čovjek uplašeniji i što više prijetnji sluša, to je manje kreativan i postiže slabije rezultate.

U vanrednim situacijama možete podviknuti na zaposlenog. Ali to ima smisla samo onda kada čovjek ne mora da razmišlja. A u savremenom biznisu nama je upravo potrebno da zaposleni razmišljaju svojom glavom, da stvaraju i budu kreativni.

Greška br. 4 – motivisanje međuljudskim odnosima

Foto: Shutterstock

Često se smatra da se motivacija može stvoriti ako kolektiv postane velika složna porodica čiji članovi brinu jedni o drugima. Ali briga o zaposlenima kao o najbližima oduzima mnogo vremena, resursa i psihičke snage.

Ne kažem da je to loše – sjajno je raditi u kolektivu gdje brinu o tebi. To povećava povjerenje i stvara stabilnost. Stvar je u tome da takav odnos doprinosi održavanju motivacije, ali je ne stvara sam po sebi.

Greška br. 5 – motivisanje obukom

Zaposlene koji ne postižu zadovoljavajuće rezultate često šalju na obuku. Kompanija to radi o svom trošku u nadi da će joj se ta investicija vratiti – zaposleni će se usavršiti, dobiće novi elan i počeće da pomjera granice.

Ali to ne funkcioniše: obuku treba uvesti tek onda kada čovjek već ima jaku motivaciju. Na primjer, želi da postane najbolji prodavac, ali u nečemu ne uspijeva. Ako mu kompanija pomogne da savlada prepreku, to će pojačati njegovu već postojeću motivaciju.

Ako pak čovjek ne želi da se razvija, pokušaj da ga pošaljete na obuku jeste bacanje novca u vodu.

Greška br. 6 – motivisanje treninzima

Foto: Shutterstock

Postoje razne aktivnosti, na primjer, takozvani trening na poligonu s preprekama. Takav trening traje od jednog do četiri dana, a cilj mu je izgradnja timskog duha i jačanje timskog rada. Ali čak i ako zaposleni provedu nekoliko dana u šumi, to neće pojačati njihovu motivaciju.

Bolje će se upoznati i poboljšaće međusobnu komunikaciju. Ako je trening zaista dobar, pojaviće se veće međusobno povjerenje. To je naročito korisno za novi kolektiv ili zaposlene iz različitih sektora velikog holdinga. Komunikacija će postati bolja i poslovni zadaci će se brže rješavati. Ali to nema nikakve veze sa motivacijom.

Zaključak

Najvažnije je shvatiti da se motivacija zaposlenih ne svodi samo na novac (iako je on važan). Ona podrazumijeva i posvećenost, spremnost i želju da se nešto uradi. A one se ne stvaraju novcem, već time što vlasnik stalno govori zaposlenima o budućnosti. Ne smijete gledati na svoje zaposlene kao na robote koji rade samo zbog plate. Govorite o budućnosti, ciljevima i idejama, o tome kako namjeravate to da postignete. To treba da bude dio života zaposlenog. Ljudi intuitivno ne žele da budu dio propalih projekata.

Danas vlasnici uništavaju sopstveni biznis tvrdeći da se u periodu krize ništa ne može planirati i da je svuda neizvjesnost. Time samo ubijaju radni elan zaposlenih, a usput i sopstvenu kompaniju.