Elektroprivreda se zadužuje za kupovinu struje, Vlada dala saglasnost

Vlada je danas, na predlog Ministarstva finansija, dala saglasnost za zaduženje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u iznosu od 50 miliona eura kod Erste banke, za potrebe finansiranja kupljenih nedostajućih količina električne energije.

Kako je objašnjeno iz Vlade, zaduženje je neophodno u cilju obezbjeđenja kontinuiteta u snabdijevanju električnom energijom u periodu kada je Termoelektrana Pljevlja van pogona zbog ekološke rekonstrukcije.

Treća faza ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja počela je 1. aprila, kada je obustavljen rad energetskog objekta, i trajaće do 15. novembra.

U Informaciji o zahtjevu Elektroprivrede Crne Gore za davanje saglasnosti Vlade na dugoročno zaduženje, navedeno je da Ministarstvo finansija prati poslovanje privrednih društava u većinskom državnom vlasništvu i redovno ocjenjuje njihovo finansijsko stanje kroz sprovođenje ekonomsko finansijskih analiza.

Kad je u pitanju EPCG, ukazano je da je ukupna ocjena rizika (ponderisani prosjek) u periodu 2019-2023. Godine bila u kategoriji 2 (na skali od 1 do 5) sa izuzetkom 2022. godine u kojoj su pokazatelji bili nešto gori u odnosu na ostale godine, te je za tu poslovnu godinu svrstana u kategoriju 3.

„Analizirajući 2024. godinu ukupna ocjena rizika klasifikovala je ovo društvo u srednje rizičnu kategoriju 3. Koeficijent ubrzane likvidnosti je iznad 1,00, na osnovu čega se može zaključiti da je društvo spremno da podmiri kratkoročne obaveze samo sa najlikvidnijom kratkoročnom imovinom, te da je u stanju da izdrži šokove i da i dalje izmiruje svoje tekuće obaveze“, navedeno je u Infomaciji.

U skladu sa definisanim pragovima rizika, kako se dodaje, dodijeljena je kategorija 3 za koeficijent tekuće likvidnosti i koeficijent broja dana obrta dobavljača, dok je za koeficijent broja dana obrtaja kupaca dodijeljena je kategorija 4.

Na osnovu izvršene analize, Ministarstvo finansija je utvrdilo da su koeficijenti zaduženosti imovine i zaduženosti kapitala na veoma niskom nivou, ispod 0,5, što ukazuje na solventnost društva.

„Pokriće kamata i indikator pokrivenosti duga u 2023. godini bilježe najniži stepen rizika (kategorija 1), dok su u 2024. godini ovi indikatori prešli u najrizičniju kategoriju 5“, piše u Informaciji.

Napomenuto je da ukupni poslovni rezultat u 2024. godini iznosi 401.894 eura i manji je 72.274.927 eura ili 99,45% u odnosu na 2023. godinu, dok je u odnosu na planirani poslovni rezultat od 3.261.843 eura, manji 2.859.949 eura ili 88%.

Takođe, kako se navodi, pogoršano je i stanje duga prema EBITDA imajući u vidu da u 2024. godini indikator bilježi najrizičniju kategoriju 5.

Uvidom u finansijske iskaze EPCG, Ministarstvo finansija je utvrdilo da je kompanija u 2024. godini ostvarila dobitak nakon oporezivanja od 10.230.696 eura, koji je 80,51%, odnosno 42.264.045 eura, manji u odnosu na 2023. godinu.

U odnosu na planirani rezultat od 3.395.668 eura, dobitak je veći za 6.835.028 eura ili 201,28%.

Ukupni poslovni prihodi ostvareni u 2024. godini iznose 424.147.106 eura, a rashodi 423.745.212 eura.

„Analizirajući 2024. godinu, pokazateljima povrata sredstava kroz rezultat u odnosu na ukupnu aktivu (RoA) i ukupni kapital (RoE) u skladu sa definisanim pragovima rizika dodijeljena je kategorija 3. Takođe, pokazatelj povraćaja troškova bilježi srednje rizičnu kategoriju 3, uzimajući u obzir da su prihodi od prodaje u iznosu 416.411.171 eura manji za 36.589.539 eura ili 8,08%, odnosno ukupni troškovi poslovanja veći za 7.993.559 eura ili 2,09% u odnosu na isti period prošle godine“, navodi se u Informaciji.

Napomenuto je i da je na kraju 2024. godine akumulirana neraspoređena dobit EPCG iznosila 70,18 miliona eura, što je 25,11 miliona manje u odnosu na kraj 2023. godine.

„Cijeneći sve navedene okolnosti, a analizirajući sve pozitivne i negativne rizike vezane za kretanje fiskalne i finansijske stabilnosti ekonomskog sistema EPCG, Ministarstvo finansija je u svom aktu dalo saglasnost na podnijeti zahtjev, a kroz prepoznavanje neophodnosti relizacije predmetnog zahtjeva dat je predlog da Vlada Crne Gore da saglasnost na predmetno zaduženje“, piše u Informaciji.