Jedanaest članica EU traži ukidanje „opstruktivnih“ veta u spoljnoj politici

Grupa od 11 država članica Evropske unije udružila se sa zahtjevom da se stane na kraj „opstruktivnim“ vetima koji su posljednjih godina paralizovali spoljno djelovanje Unije, uz ocjenu da princip iskrene saradnje mora imati prednost.

„Kultura konsenzusa u Uniji važan je izvor njenog legitimiteta. Zato ćemo i dalje težiti konsenzusu kad god je to moguće“, navodi se u pismu upućenom visokoj predstavnici EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaji Kalas (Kaja Kallas), u koje je Juronjuz (Euronews) imao uvid.

„Ali moramo takođe osigurati da ta kultura konsenzusa podstiče zajedničko djelovanje, a ne da ga sprečava – u suprotnom ćemo imati legitimitet, ali ne i snagu.“

Pismo su potpisale Austrija, Danska, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Rumunija, Španija i Švedska.

Njemačka, kao najveća država članica, predvodi pozive za reformu spoljne politike EU.

„Spoljno djelovanje Unije suočava se sa fundamentalno promijenjenim okruženjem, koje oblikuju strateško nadmetanje, rastuća nestabilnost i pokušaji podrivanja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima“, navodi se u dokumentu, koji je dostavljen i državama članicama koje ga nijesu potpisale.

„U takvom okruženju, sposobnost Unije da brani svoje vrijednosti i interese zavisi od toga može li brzo i efikasno mobilisati svoju zajedničku političku, ekonomsku i diplomatsku težinu.“

Jedna država može blokirati ostalih 26

Prema pravilima EU, odluke u spoljnoj politici uglavnom zahtijevaju jednoglasnost, što znači da jedna država članica u svakom trenutku može blokirati ostalih 26.

Takav obrazac ponavljao se tokom 16 godina vlasti mađarskog premijera Viktora Orbana.

Prije nego što je izgubio vlast u aprilu, Orban je redovno izazivao nezadovoljstvo drugih lidera koristeći pravo veta kako bi izdejstvovao ustupke i progurao sopstvene interese.

Ranije ove godine izazvao je do tada nezabilježenu krizu kada je iznenada blokirao kredit od 90 milijardi eura za Ukrajinu, koji su prethodno lično dogovorili lideri EU, zbog nepovezanog spora sa Kijevom u vezi sa naftovodom Družba.

Pet principa za promjenu sistema

Na osnovu iskustava iz perioda Orbanove vlasti, potpisnice su navele pet principa koji bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da usmjeravaju i unaprijede zajedničku spoljnu politiku EU:

• poštovanje principa iskrene saradnje i uzajamne solidarnosti;
• češće korišćenje konstruktivnog uzdržavanja umjesto veta;
• izbjegavanje povezivanja odluka iz spoljne politike sa pitanjima koja su „suštinski nepovezana“;
• razmatranje mogućnosti koje već postoje u ugovorima EU za prelazak sa jednoglasnosti na odlučivanje kvalifikovanom većinom;
• obaveza da se za blokiranje takvog prelaska navedu „obrazloženi vitalni razlozi“.

„Pravni okvir za svih pet principa već postoji. Isključivo je na nama da ih sprovedemo i time unaprijedimo našu spoljnu politiku“, navodi se u pismu.

Prelazak na kvalifikovanu većinu

Ideja o aktiviranju takozvane „passerelle klauzule“ iz člana 31, kojom bi se sa jednoglasnosti prešlo na odlučivanje kvalifikovanom većinom, već dugo je predmet rasprave u Briselu, a posebno je dobila na značaju nakon početka rata Rusije protiv Ukrajine.

Promjena bi mogla da se uvodi od slučaja do slučaja, a ne nužno odjednom za cijelu spoljnu politiku.

Njemačka se, na primjer, protivi ukidanju jednoglasnosti kada je riječ o trgovini sa izraelskim naseljima.

Zagovornici reforme tvrde da bi ona ubrzala donošenje odluka i spriječila nepotrebne blokade, dok protivnici upozoravaju da bi mogla oslabiti demokratski legitimitet.

Male države članice smatraju veto korisnim posljednjim mehanizmom za zaštitu svojih stavova i interesa u odnosu na veće članice.

Nijedna baltička država nije potpisala ovu inicijativu.

Pravna zamka

„Passerelle klauzula“ često se opisuje kao svojevrsna pravna zamka, jer bi i sama odluka o prelasku sa jednoglasnosti na kvalifikovanu većinu zahtijevala jednoglasnu saglasnost svih članica.

To znači da bi protivnici reforme mogli upravo vetom da spriječe ukidanje veta.

U zajedničkom pismu zato se poziva na „smislene“ konsultacije kako bi se potencijalni sporovi riješili i pronašao kompromis.

Pritisak za reformu spoljne politike EU ojačao je nakon Orbanovog poraza, koji mnogi vide kao rijedak politički prozor za promjene.

Taj prozor bi, međutim, mogao da se zatvori ako Marin Le Pen, izrazita euroskeptičarka, pobijedi na predsjedničkim izborima u Francuskoj naredne godine.

Njemačka i Francuska su u međuvremenu iznijele i plan prema kojem bi se ojačala uloga visoke predstavnice Kaje Kalas, ali bi ona bila stavljena pod direktniji nadzor predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (Ursula von der Leyen).