Kratki sprint može da ima velike koristi za zdravlje, posebno za mršavljenje

Studija objavljena 13. avgusta u časopisu Cell Reports Medicine pokazala je da sprint izaziva promjene u više od 200 metabolita. Dovodi do naglog povećanja nivoa proteina koji učestvuju u odgovoru organizma na vježbanje i utiče na način na koji masne ćelije koriste energiju, reaguju na hormone i registruju dostupnost hranjivih materija.

Istraživači su sprint ispitivali kroz intervalni trening biciklizma visokog intenziteta. Konkretno, učesnici su ponovili šest serija od po 30 sekundi vožnje bicikla maksimalnim naporom, uz četiri minuta odmora između serija.

Istraživači su takođe ispitivali dužu, ali manje intenzivnu fizičku aktivnost, u vidu 90-minutnog bicikliranja umjerenim intenzitetom. Utvrdili su da umjereno intenzivna vežba nije izazvala iste pozitivne promjene kao sprint.

Veze sa gojaznošću i dijabetesom

„Naš rad je osmišljen tako da ispita da li različite vrste vežbanja izazivaju različite reakcije cijelog organizma. To smo procjenjivali mjerenjem veoma velikog broja proteina, metabolita i lipida u krvotoku. Utvrdili smo da je to zaista slučaj“, kaže Pol Koen (Paul Cohen), jedan od autora studije.

Nakon što su otkrili da intenzivna fizička aktivnost utiče na određene proteine, istraživači su željeli da saznaju više o proteinima na koje je uticala. Upoređujući svoje rezultate sa podacima o više od 53.000 ljudi u Velikoj Britaniji, uspjeli su da povežu te proteine sa manjim rizikom od kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti, poput gojaznosti i dijabetesa. Posebno izražene bile su veze sa gojaznošću i dijabetesom.

„Otkrili smo da su mnogi proteini čiji se nivo mijenja nakon sprinta povezani sa manjim rizikom od gojaznosti i dijabetesa tipa 2“, kaže dr Koen. „Naši nalazi ukazuju na to da fizička aktivnost djelimično može da donese svoje koristi upravo regulacijom ovih proteina“.

Da li je sprint najbolja vježba za mršavljenje?

Iako studija donosi zanimljiva saznanja o tome kako sprint može da doprinese ciljevima poput zdravog gubitka tjelesne težine, ona ne potvrđuje da je sprint najbolja vježba za mršavljenje. Niti da ljudi treba da izbjegavaju umjerenu fizičku aktivnost.

„Naša studija nije osmišljena tako da utvrdi koja vrsta vježbanja donosi najveće zdravstvene koristi“, kaže dr Koen. „Za to bi bila potrebna mnogo veća kontrolisana studija sa dugoročnim praćenjem i procjenom kliničkih ishoda“.

Džošua Skot (Joshua Scott), ljekar sportske medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i jedan od šefova odjeljenja za neoperativnu ortopediju i sportsku medicinu pri Cedars-Sinai Orthopaedics and Sports Medicine u Los Anđelesu, slaže se da je potrebno još istraživanja prije nego što ljekari mogu da daju univerzalnu preporuku o najboljem nivou intenziteta vježbanja za sve ljude.

„Potrebne su nam dugoročnije studije o tome kako bi, recimo, sprint uticao na kvalitet života ili dugovječnost neke osobe“, dodaje dr Skot. „Ne znamo kakav će dugoročni uticaj imati na zdravlje“.

Kako uključiti vježbanje u rutinu za mršavljenje

Fizička aktivnost može biti neizostavan dio plana za ljude koji žele da smršaju. Mnogi ljekovi za mršavljenje, poput agonista receptora glukagonu sličnog peptida 1 (GLP-1), namijenjeni su upotrebi zajedno sa povećanom fizičkom aktivnošću i ishranom sa manjim unosom kalorija.

Ljudi koji žele da kombinuju GLP-1 ljekove sa zdravom fizičkom aktivnošću mogu da počnu tako što će istražiti najbolje onlajn pružaoce usluga koji nude ljekove za mršavljenje, a zatim razgovarati sa svojim ljekarom o izradi individualizovanog programa vježbanja.

Dobijanje medicinskog savjeta ključno je za rješavanje pitanja o tome kako zdravstvena stanja ili ljekovi mogu uticati na fizičke sposobnosti.

„Poslušajte savjet svog ljekara“, kaže dr Skot. „To je, očigledno, na prvom mjestu“.

Od tog trenutka, on savjetuje ljudima da ne podliježu pomodnim trendovima u vježbanju, a da prethodno ne razmisle malo bolje o sopstvenim potrebama.

„Ne postoji jedno rješenje za sve“, kaže dr Skot o vježbanju. „Svakoj osobi je potreban individualizovan program vježbanja, bilo zbog određenih ograničenja ili povreda, zbog godina ili jednostavno zbog nivoa fizičke aktivnosti“.

Isto važi i za odluku da se uvede sprint.

„Ako se 10 godina niste bavili nikakvom ozbiljnijom fizičkom aktivnošću, ne treba da počnete sprintom“, kaže dr Skot. „To je recept za povredu“.

Padovi, prelomi ili istegnuća mišića samo su neke od mogućih posljedica sprinta kod osobe koja nije fizički pripremljena, dodaje dr Skot.

Kada budu spremni, ljudi koji su se adekvatno pripremili, zagrijali i spremni su za napor možda mogu da iskoriste prednosti sprinta.

„Volim vježbe sprinta“, kaže dr Skot. „Veoma su korisne i imaju mnogo prednosti, ali mislim da moraju da se rade na pravi način – i bezbjedno“.

Zaključak

Sprint može da proizvede specifične korisne promjene u krvotoku, što bi moglo da doprinese gubitku masnog tkiva. Međutim, ljudi koji tek počinju da vježbaju možda bi trebalo da krenu sporije.

O tome kako da uspostave zdrav i individualizovan program vježbanja mogu da razgovaraju sa svojim ljekarom.

Claire Wolters, Forbes

Short Sprints May Have Big Health Benefits, Study Finds—Including How The Body Processes Fat