Zašto je Mask toliko uspješniji od Bezosa u razvoju svemirskih raketa

Dok je Džef Bezos (Jeff Bezos) potrošio 14 milijardi dolara kako bi realizovao prvi let u svemir, njegov rival milijarder Ilon Mask (Elon Musk) izgradio je uspješan biznis, uglavnom koristeći tuđi novac.

Kada Donald Tramp (Donald Trump) bude položio zakletvu kao 47. predsjednik SAD, očekuje se da će milijarderi Ilon Mask i Džef Bezos biti među odabranim zvanicama koje će prisustvovati ceremoniji u Rotondi Kapitola.

Međutim, kada je riječ o njihovom rivalstvu u svemirskoj industriji, Bezosov Blue Origin nije ni blizu SpaceX-a Ilona Maska.

Blue Origin je u četvrtak lansirao prvu raketu u svemir. To je bilo 25 godina nakon što je Bezos osnovao kompaniju koristeći bogatstvo stečeno svojim e-commerce gigantom Amazonom. SpaceX, koji je Mask osnovao dvije godine kasnije, dostigao je svemir već poslije šest godina. Prošle godine, SpaceX je uspješno lansirao 133 rakete. To čini više od 85% ukupne mase tereta poslatog u orbitu širom svijeta do trećeg kvartala.

Brzo propadni i uči iz grešaka

Ovaj uspjeh rezultat je potpuno različitih pristupa, djelimično zasnovanih na načinima finansiranja njihovih kompanija. Bezos, koji je donedavno Blue Origin finansirao isključivo iz svog bogatstva, primijenio je postepeni pristup u razvoju raketne tehnologije. Mask, s ograničenijim budžetom i stalnim rizikom od neuspjeha, usvojio je klasičnu filozofiju Silicijumske doline – „brzo propadni i uči iz grešaka“.

„Inženjeri naporno rade u SpaceX-u, ali se često iscrpe. Blue Origin pruža mnogo više stabilnosti“, kaže Kejleb Kvilti (Caleb Quilty), analitičar kompanije Quilty Space. „Tokom godina postalo je jasno da je ta stabilnost možda bila pretjerana“.

Bezos je u Blue Origin uložio 14,6 milijardi dolara, prema procjeni Čeda Andersona (Chad Anderson), partnera investicione firme Space Capital. Mask je navodno u SpaceX uložio 100 miliona dolara kako bi razvio prvu raketu, Falcon 1. Koristio je sredstva od prodaje svoje prve kompanije Zip2 za 307 miliona dolara i prodaje PayPal-a za 1,5 milijardi dolara.

Međutim, Mask je dobio značajnu podršku kroz ugovore s Pentagonom i NASA. Svemirska agencija je 2006. kompaniji dodijelila 278 miliona dolara za razvoj snažnije rakete, Falcon 9. Ona je postala osnovni proizvod SpaceX-a. Zatim je 2008. godine NASA SpaceX-u dodijelila ugovor vrijedan 1,6 milijardi dolara za transport tereta na Međunarodnu svemirsku stanicu. To je bilo u sklopu inicijative za podsticanje privatnih svemirskih kompanija. One bi mogle da pruže usluge po nižim cijenama. Blue Origin je takođe osvojio značajne NASA ugovore, ali tek u posljednjih nekoliko godina.

Različite filozofije

Pouzdanost velikih državnih ugovora pomogla je privlačenju privatnih klijenata i investitora. Sveukupno, SpaceX je prikupio najmanje 9,5 milijardi dolara. To je Masku ostavilo samo 42% udjela u kompaniji. Ali su investitori vrijednost SpaceX-a procijenili na zapanjujućih 350 milijardi dolara, prema posljednjoj privatnoj prodaji akcija u decembru. Maskov udio vrijedi 147 milijardi dolara. Njegovo ukupno bogatstvo procijenjeno je na 434 milijarde dolara, što ga čini najbogatijom osobom u svijetu, prema podacima Forbesa. Bezos je na drugom mjestu s 239 milijardi dolara.

Mask i Bezos imaju isti cilj: omogućiti ljudima da osvoje zvijezde smanjenjem troškova odlaska u svemir uz pomoć raketa za višekratnu upotrebu.

Međutim, dok je SpaceX poznat po svom brzom tempu, Blue Origin je pristupio razvoju svoje tehnologije metodičnije. Vođen je motom „gradatim ferociter“, što na latinskom znači „korak po korak, žestoko“.

Bezos ipak prvi letio u svemir

Dok je SpaceX ubrzavao svoj tempo, povećavajući broj lansiranja raketa Falcon 9 sa 18 u 2017. na 60 u 2022, Blue Originova konkurentska raketa New Glenn, koja je prvobitno trebalo da poleti 2020. godine, i dalje je bila zaglavljena u kašnjenjima. Blue Origin je 2021. uspješno izveo prvi suborbitalni let sa posadom koristeći svoju raketu New Shepard. Otvorio je uslugu za turiste koji žele da dođu do ivice svemira. Međutim, SpaceX je već ostvario veći podvig godinu dana ranije. Prevezao je astronaute do Međunarodne svemirske stanice. Bezos se, ipak, može pohvaliti da je u jednoj stvari nadmašio Maska – učestvovao je u prvom letu rakete New Shepard. Mask još nije letio u jednoj od svojih raketa.

Nakon što se 2021. povukao s mjesta izvršnog direktora Amazona, Bezos je počeo više vremena da posvećuje Blue Originu. I postao je sve nezadovoljniji sporim napretkom, rekao je bivši zaposleni za Forbes pod uslovom anonimnosti.

„Pokušao je da uvede niz metrika“, rekao je izvor. „Bio je frustriran kad to nije dalo rezultate i na kraju je otpustio izvršnog direktora“.

Pod novim direktorom Dejvom Limpom (Dave Limp), koji se kompaniji pridružio prošle godine iz Amazona, Blue Origin je intenzivirao pripreme za prvi let rakete New Glenn. Ubrzao je proizvodnju snažnih motora Be-4. Oni se takođe koriste u Vulcan raketi kompanije United Launch Alliance.

Da li će srušiti Maskov monopol

Iako je Blue Originu trebalo četvrt vijeka da uđe u svemir, kompanija je izgradila infrastrukturu za masovna lansiranja raketa, koju je SpaceX razvijao postepeno nakon što je dostigao orbitu.

Blue Origin je uspostavio proizvodne pogone koji bi do 2025. trebalo da proizvedu više od 100 Be-4 motora i više raketnih potisnika za podršku godišnjem tempu od 12 lansiranja.

Svemirska industrija je nestrpljiva da Blue Origin postigne uspjeh. I postane alternativa gotovo monopolskoj poziciji koju je SpaceX zauzeo u lansiranju tereta u svemir. Raketa New Glenn ima približno duplo veći kapacitet nošenja od Falcona 9. A Blue Origin, prema riječima bivšeg zaposlenog, lansiranja nudi po značajno nižoj cijeni po satelitu. Oko 110 miliona dolara u poređenju sa 70 miliona za Falcon 9.

Ipak, SpaceX je duboko u testiranju još veće rakete, Starship-a (čiji je drugi stepen eksplodirao tokom leta prošlog četvrtka). Ova letjelica visoka 120 metara omogućava kompaniji da ubrza širenje svog satelitskog komunikacionog biznisa, Starlinka. Investitori su više uzbuđeni zbog perspektiva Starlinka nego zbog SpaceX-ovih lansiranja, koja generalno donose skromnu zaradu.

„Mask je prilično rano shvatio da će više zaraditi u internet poslovanju nego u raketnom“, rekao je analitičar Henri (Henry).

Obnavljanje Zemlje

Analitičari Morgan Stenlija (Morgan Stanley) procjenjuju da je SpaceX prošle godine ostvario prihod od 14,2 milijarde dolara. Pri čemu je 65% dolazilo od Starlinka. Predviđaju da će samo Starlink donijeti 48 milijardi dolara prihoda 2030. godine. I činiti 83% od ukupnog neto prihoda od 16 milijardi dolara.

Poslovni izgledi za Blue Origin su manje jasni. Kompanija ima zdrav portfelj ugovora za lansiranje satelita konkurentskih mreža Starlinku. Uključujući Amazonovu Kuiper mrežu. Vlada SAD želi da koristi Blue Origin za lansiranje satelita za nacionalnu sigurnost. A u posljednje tri godine kompanija je dobila finansiranje od NASA. To je bilo 3,4 milijarde dolara za izgradnju lunarnog sletnog modula i 172 miliona dolara za razvoj komercijalne svemirske stanice.

Bezosov krajnji cilj je da koristi Blue Origin za stvaranje svemirske ekonomije u kojoj će se proizvodnja preseliti van planete. Time bi Zemlja mogla biti ekološki obnovljena.

„Siguran sam da kao poslovni čovek ima viziju kako da to ostvari profitabilno“, rekao je Henri. „Ali šta je ta vizija, ne znam“.

Jeremy Bogaisky, Forbes

Why Musk’s SpaceX Has Grown Bigger, Faster And Cheaper Than Bezos’ Blue Origin