Zaposleni tuže Metu: AI birao koga otpustiti

Grupa od 26 zaposlenih kompanije Meta tužila je tu kompaniju, tvrdeći da je koristila sisteme zasnovane na vještačkoj inteligenciji (AI) kako bi odabrala radnike za otkaze, pri čemu su nesrazmjerno pogođeni zaposleni koji su bili na bolovanju, roditeljskom ili porodičnom odsustvu.

Oni su među 8.000 zaposlenih, odnosno oko 10 odsto ukupne radne snage, za koje je Meta u maju najavila da će biti otpušteni, prenosi AP.

U tužbi podnijetoj u ponedjeljak kasno uveče pred saveznim sudom u Ouklandu, Kalifornija, navodi se da je kompanija koristila interne AI sisteme, podatke o pritiscima na tastaturi i praćenju aktivnosti zaposlenih, kontrolne table za korišćenje AI tokena, kao i algoritamski podržane rang-liste učinka, između ostalih metoda, kako bi odlučila ko će dobiti otkaz.

Mnogi od tih rezultata i ocjena „po samom dizajnu ne mogu biti ostvareni od zaposlenog koji je na zaštićenom medicinskom ili porodičnom odsustvu, ili čiji je učinak smanjen zbog invaliditeta“, navodi se u tužbi.

Prema navodima tužilaca, Meta nije uzela u obzir zaštićena odsustva prilikom procjene rezultata zaposlenih i „nije zaustavila sistem radi pojedinačne, zakonom propisane provjere koja bi bila neutralna prema odsustvima i potrebnim prilagođavanjima“.

Zbog toga su, kako tvrde u tužbi, zaposleni na zaštićenom medicinskom ili porodičnom odsustvu bili nesrazmjerno često izabrani za otkaz.

Svih 26 anonimnih tužilaca koristilo je neko od zakonom zaštićenih odsustava i zatražilo ili dobilo razumno prilagođavanje zbog invaliditeta.

Iako su obaviješteni o otkazima, svih 26 i dalje su zaposleni u Meti, a prestanak radnog odnosa trebalo bi da važi od 22. jula.

Mnogi zaposleni bili na roditeljskom odsustvu

Mnogi zaposleni obuhvaćeni tužbom koristili su odsustvo zbog trudnoće ili roditeljstva, tokom kojeg nijesu radili, pa je njihov mjerljivi učinak bio niži.

Drugi su koristili medicinsko odsustvo. Jedan zaposleni naveo je da je imao „ozbiljno zdravstveno stanje i invaliditet“ koje je odobrio i sam Metin pružalac zdravstvenih usluga.

Međutim, prema tužbi, njega je menadžer „obeshrabrivao i odvraćao“ od korišćenja odsustva, upozoravajući ga da bi zbog toga mogao biti izabran za očekivani krug otpuštanja.

Meta mu, kako se navodi u tužbi, nije ponudila nikakvo prilagođavanje radnog mjesta zbog invaliditeta.

Meta je u saopštenju navela da su tvrdnje „neosnovane i da nijesu zasnovane na činjenicama“.

„Odluke o upravljanju radnom snagom i organizaciji donose ljudi, a ne vještačka inteligencija“, saopštila je kompanija.

Oko polovine tužilaca koristilo je odsustvo zbog njege članova porodice ili razloga povezanih sa trudnoćom.

Među njima je osam žena koje su koristile porodiljsko ili odsustvo povezano sa trudnoćom, četiri muškarca koja su koristila roditeljsko odsustvo i jedna žena koja je koristila odsustvo radi njege člana porodice, a kasnije i odsustvo zbog smrti bliske osobe.

U tužbi se tvrdi da su otkazi prekršili više saveznih i državnih zakona, uključujući Zakon o porodičnom i medicinskom odsustvu (Family and Medical Leave Act), Zakon o Amerikancima sa invaliditetom (Americans with Disabilities Act), Zakon o diskriminaciji trudnica (Pregnancy Discrimination Act) i Zakon o pravičnosti prema trudnim radnicama (Pregnant Workers Fairness Act).

Tužba se poziva na „nesrazmjeran uticaj“

Tužba se poziva i na pravni koncept poznat kao „nesrazmjeran uticaj“ (disparate impact liability), dugogodišnji princip građanskih prava koji je administracija predsjednika Donalda Trampa pokušala da napusti.

Taj princip, ugrađen u Naslov VII Zakona o građanskim pravima iz 1964. godine, propisuje da naizgled neutralne politike ili prakse mogu biti diskriminatorne ako nesrazmjerno pogađaju zaštićenu grupu zaposlenih i nijesu neophodne za obavljanje posla.

Trampova administracija naložila je saveznim agencijama da smanje primjenu ovog principa, tvrdeći da on podriva „meritokratiju“ i podstiče pretpostavku da je svaka rasna ili rodna neravnoteža u radnoj snazi rezultat diskriminacije.

Ta odluka dovela je do toga da Komisija za jednake mogućnosti zapošljavanja (EEOC) odbaci neke slučajeve diskriminacije u ime radnika.

Ipak, tužba protiv Mete pokazuje da kompanije ostaju izložene sporovima zbog nesrazmjernog uticaja u eri vještačke inteligencije, uprkos pokušajima administracije da ograniči primjenu tog principa, navodi AP.

Radnici i dalje mogu samostalno pokretati takve postupke ukoliko EEOC odbije njihove prijave, a više saveznih država ima zakone koji izričito zabranjuju diskriminaciju sa nesrazmjernim uticajem.

U slučaju protiv Mete, advokati zaposlenih tvrde da je kompanijin „algoritamski podržani proces izbora, sistematskim bilježenjem takvih odsustava kao smanjenog učinka, mnogo teže pogodio žene nego muškarce“.

Razlog je, prema njihovim navodima, to što žene češće koriste odsustva zbog trudnoće i njege članova porodice.

Tužba se poziva na zabranu poslovnih praksi koje imaju nesrazmjeran uticaj prema Naslovu VII Zakona o građanskim pravima, kao i na presudu Vrhovnog suda SAD iz 1971. godine kojom je taj princip potvrđen.

Traže da zaposleni ostanu na radu do okončanja postupka

Advokati tužilaca saopštili su da tužba traži samo jedno – očuvanje postojećeg stanja i zadržavanje zaposlenih na radu dok traje arbitražni postupak.

Razlog je, kako navode, to što bi „nakon konačnog prestanka radnog odnosa šteta bila nepovratna: gubitak zdravstvenog osiguranja koje finansira poslodavac tokom trudnoće, oporavka nakon porođaja i aktivnog liječenja; gubitak prava na vremenski ograničena odsustva; gubitak neaktiviranih akcija i posljedice po imigracioni status“.