Posjeta Makrona Beogradu: Smije li država da priprema teren za nuklearnu elektranu

Iako se nigdje eksplicitno ne pominje da je mogućnost gradnje nuklearne elektrane u Srbiji jedan od povoda za posjetu francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) Beogradu, ovakav zaključak nameće „priprema terena“ posljednjih mjeseci.

Previše je događaja, dokumenata i pripremnih radnji od proljeća preduzeto da se čini nemogućim da bi tema nuklarne elektrane mogla da se zaobiđe.

Najprije, dvojica predsjednika su još u aprilu u Parizu razgovarali o ovom, a onda je istog mjeseca Vlada Srbije usvojila Memorandum o saradnji sa Francuskom elektroprivredom na procjeni potencijala za razvoj nuklearnog civilnog programa. Tri mjeseca kasnije, Memorandum o primeni nuklearne energije potpisalo je pet ministarstava i 20 naučnih institucija.

Tom prilikom premijer Miloš Vučević izjavio je da se ovim „ispravlja greška napravljena 80-ih godina prošlog vijeka kada je država zabranila proizvodnju nuklearne energije“.

U međuvremenu, Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo je i javni poziv za izradu preliminarne tehničke studije radi razmatranja mirnodopske primjene nuklearne energije u Srbiji. Vrijednost ove nabavke je 14,16 milion dinara, rok za izradu je 12 nedjelja, a prema navodima na Portalu javnih nabavki, ova nabavka je trenutno u statusu „pregled i ocjena“, pošto je rok za podnošenje prijava istekao 2. avgusta.

U dokumentima koja prate ovu javnu nabavku navodi se da konsultant treba da sprovede studiju o različitim dostupnim tipovima nuklearne tehnologije na tržištu, broju postrojenja po svijetu, troškove po jedinici, procjenu potencijalnih partnera na projektu (mimo dobavljača tehnologije), kao i okvirnu procjenu prednosti, nedostataka i rizika…

U Ministarstvu rudarstva i energetike za Forbes Srbija kažu da je javna nabavka u toku i da „ne mogu davati nikakve komentare na ovu temu do završetka postupka“.

„Predmetna studija će obuhvatiti, odnosno pružiti značajnu naučno-istraživačku i istraživačko-razvojnu analitiku u odnosu na nuklearne tehnologije koje se danas primjenjuju u svijetu, način njihove integracije u elektroenergetske sisteme, kao i druge povezane analitičke teme, kao što su postojeći lanci snabdijevanja, povezani troškovi, SWAT analiza mogućnosti razvoja nuklearne energije u kontekstu elektroenergetskog sistema i potreba RS i slično“, kažu u resornom ministarstvu.

Nedavno su najavljene i izmjene postojećeg Zakona o energetici kojima će se ukinuti važeća zabrana izgradnje nuklearnih postrojenja u Srbiji iz 1989. godine.

I dok je pomenuta nabavka još u toku, predstavnici države i EPS-a obilazili su polovinom ovog mjeseca institucije iz Slovačke i Češke.

Nezvanična saznanja Forbes Srbija su da je bilo razgovora i sa slovačko-češkom kompanijom Aspiro na temu nuklearne energije, koja bi mogla da bude jedan od kandidata kao potencijalni realizator ove preliminarne studije.

U Ministarstvu rudarstva i energetike, međutim, demantuju da je bilo susreta sa predstavnicima Aspira tokom posjete ove delegacije Slovačkoj i Češkoj.

Dobro upućeni izvor Forbes Srbija u dešavanja u energetici kaže da bi Aspiro mogao da bude partner za izradu preliminarne studije.

„Ukoliko se kao potencijalni partner za izgradnju nuklearne elektrane izabere Francuska, logično je da će i konsultant za izradu studije izvodljivosti biti iz ove zemlje. Ali, ovdje je riječ samo o nekakvoj preliminarnoj studiji koja bi trebalo da pokaže početne parametre, u smislu tehnologije, eventualne cijene, lokacije i slično“, kaže naš sagovornik.

Ono što mu se, međutim, čini posebno spornim jeste činjenica da država rapisuje javni poziv i troši novac poreskih obaveznika na preliminarnu studiju koja se bavi analizom nečega što je u Srbiji zabranjeno zakonom.

Forbes Srbija istraživao je ima li država pravni osnov da preduzima ove radnje, odnosno da prije ukidanja važećeg moratorijuma usvaja različite Memorandume i raspisuje javne pozive.

„Ne vidim pravni osnov da se preduzimaju radnje dok se prethodno ne ukine zabrana izgradnje“, smatra naš sagovornik.

Pravnici sa kojima smo razgovarali kažu da memorandumi i radnje koje su do sada preduzete ne moraju unaprijed biti problematične. Ključno je, tvrde, da u njima ne stoji nikakva obavezujuća odluka.

„Memoradum je neobavezujući dokument, ali to što se on tako naziva ne znači automatski da sadržaj tog memoranduma ne sadrži obavezujuće odluke. Ukoliko u tim dokumentima piše da su oni samo namjera da se preduzmu neke radnje pošto se prethodno otklone zakonske i druge prepreke, onda bi se moglo reći da je to pravno u redu. Ali ako, s druge strane, u tim dokumentima postoji neka preuzeta obaveza, odnosno ukoliko se tvrdi da će nešto biti urađeno, onda to može biti pravno problematično“, kaže jedan od pravnika s kojima smo razgovarali dodajući da ni državni organ, u ovom slučaju Vlada ili nadležno ministarstvo, ne bi smjeli obećavati ništa dok Skupština ne donese odluku da se ukine zabrana izgradnje.

U protivnom, ovo bi, potencijalno, moglo proizvesti nekakve pravne posljedice.

Na naše pitanje da li su imali pravni osnov da raspišu javni poziv dok je zabrana izgradnje nuklearne elektrane na snazi, u Ministarstvu energetike odgovaraju:

„Sama studija, odnosno analitička podloga koju će ona pružiti, ne predstavlja tehničku dokumentaciju niti investicioni program za izgradnju nuklearnog objekta. Ovakva tehnička dokumentacija, investicione odluke i programi biće mogući tek nakon ukidanja moratorijuma na izgradnju nuklearne elektrane“.

Zanimljivo je, međutim, što u javnom pozivu stoji da se naručeni dokument zvanično naziva „preliminarna tehnička studija radi razmatranja mirnodopske primjene nuklearne energije u Republici Srbiji“, dok u Ministarstvu energetike kažu da ona ne predstavlja tehničku dokumentaciju.

Petrica Đaković, Ivan Radak, Forbes Srbija