Kina podigla globalnu proizvodnju nuklearne energije na rekordan nivo

Globalna proizvodnja električne energije iz nuklearnih elektrana dostigla je rekordni nivo 2025. pri čemu je Kina zaslužna za cjelokupan neto rast. Prema najnovijem Statističkom pregledu svjetske energetike, nuklearne elektrane su prošle godine proizvele ukupno 2.845 teravat-sati električne energije, što je za 30 TWh, odnosno 1,3 odsto više nego 2024.

Kina je povećala proizvodnju za više od 34 TWh, što znači da bi, bez njenog doprinosa, globalna proizvodnja nuklearne energije bila u padu.

Ovi podaci bolje oslikavaju stanje u sektoru od čestih tvrdnji o globalnoj renesansi nuklearne energije. Proizvodnja jeste u porastu, ali je taj rast izrazito koncentrisan. SAD i dalje imaju najveći nuklearni park u svijetu, dok Kina ubrzano smanjuje razliku. Japan postepeno obnavlja proizvodnju nakon godina stagnacije. Ipak, veliki dio Evrope je i dalje ispod nivoa proizvodnje zabilježenog prije deset godina.

Rekord koji se čekao skoro dvije decenije

Novi rekord treba posmatrati u širem kontekstu. Globalna proizvodnja nuklearne energije dostigla je 2.803 teravat-sata još 2006. godine. Tako je rezultat iz 2025. svega oko 1,5 odsto viši, uprkos tome što je prošlo čak 19 godina.

Drugim riječima, nuklearna energija je konačno premašila svoj prethodni rekord, ali taj period nije obilježen brzom globalnom ekspanzijom.

Posmatrano u novijem periodu, proizvodnja je porasla sa 2.576 TWh u 2015. na 2.845 TWh prošle godine. To predstavlja rast od 10,5 odsto tokom jedne decenije, odnosno prosječno oko jedan odsto godišnje.

Kina je zaslužna za više od cjelokupnog povećanja. Njena proizvodnja nuklearne energije porasla je sa 171 TWh u 2015. na 485 TWh u 2025. godini. Dok je globalna proizvodnja u tom periodu povećana oko 270 TWh, sama Kina je dodala gotovo 314 TWh.

Ukoliko se iz ukupnih podataka izuzme Kina, ostatak svijeta je 2025. proizveo oko 44 teravat-sata manje električne energije iz nuklearnih elektrana nego prije deset godina. To ne umanjuje činjenicu da je globalni rekord postignut, ali jasno pokazuje koliko ukupni rezultat danas zavisi od rasta proizvodnje u samo jednoj zemlji.

SAD i dalje na prvom mjestu

SAD proizvele su 2025. godine 826 teravat-sati električne energije iz nuklearnih elektrana, što predstavlja 29 odsto svjetske proizvodnje. Time su zadržale prvo mjesto u sviijetu, sa proizvodnjom koja je gotovo 70 odsto veća od kineske.

Kina je na drugom mjestu sa 485 teravat-sati, odnosno 17,1 odsto globalne proizvodnje, dok je Francuska treća sa 390 teravat-sati, što čini 13,7 odsto svjetskog ukupnog obima.

Slijede Rusija sa 219 TWh, Južna Koreja sa 185 TWh, Japan sa 94 TWh, dok je Kanada proizvela gotovo 85 TWh.

Ove zemlje zajedno ostvaruju najveći dio svjetske proizvodnje nuklearne energije, što odražava ogromna ulaganja i dug vremenski period potreban za izgradnju nuklearnih elektrana, zbog čega samo mali broj država može da razvija ovaj sektor u većem obimu.

Američke nuklearne elektrane i dalje rade veoma efikasno, ali proizvodnja se posljednjih godina gotovo nije mijenjala. SAD su 2015. proizvele 839 TWh, što je tek neznatno više nego prošle godine.

Nasuprot tome, Kina je za deset godina gotovo utrostručila proizvodnju, uz prosječnu godišnju stopu rasta od gotovo 11 odsto.

SAD i dalje imaju ubjedljivu prednost, ali se razlika ubrzano smanjuje. Ako obje zemlje nastave da rastu sadašnjim tempom, Kina bi za oko pet godina mogla da postane najveći svjetski proizvođač nuklearne energije.

Francuska i Japan doprinijeli rastu

Iako je Kina bila glavni pokretač rasta tokom 2025, povećanje proizvodnje zabilježilo je još nekoliko zemalja.

Francuska je povećala proizvodnju za 9,6 TWh, na ukupno 390 TWh. Time se djelimično oporavila od slabih rezultata iz prve polovine decenije, ali je i dalje oko 47 TWh ispod nivoa iz 2015. godine.

Japan je dodao još 9,2 TWh, pa je proizvodnja porasla 11,1 odsto, na ukupno 94 TWh. Zemlja se postepeno oporavlja nakon nesreće u Fukušimi i gašenja velikog broja reaktora, ali je i dalje daleko od nekadašnjih nivoa. Japan je 2010. godine proizvodio oko 292 TWh, više od tri puta više nego danas.

SAD povećale su proizvodnju za oko 3,1 TWh, a Rusija za 2,9 TWh.

Manji rast zabilježile su i Južnoafrička Republika, Češka, Bjelorusija, Ukrajina, Slovačka i Pakistan.

S druge strane, proizvodnja je pala u više zemalja. Tajvan je proizveo gotovo 9 TWh manje nego godinu ranije, Belgija 7,5 TWh manje, dok su pad zabilježili i Ujedinjeno Kraljevstvo, Švajcarska, Južna Koreja i Švedska.

Rast nuklearne energije seli se u Aziju

Regionalni podaci pokazuju koliko se centar razvoja nuklearne energije pomjerio ka Aziji.

U regionu Azije i Pacifika proizvodnja je porasla sa oko 420 TWh u 2015. na gotovo 845 TWh u 2025. godini. Region je više nego udvostručio proizvodnju i sada obezbjeđuje skoro 30 odsto svjetske nuklearne energije.

Sjeverna Amerika i dalje proizvodi nešto više, 921 TWh prošle godine, ali je to manje nego 952 TWh koliko je proizvela 2015.

Evropa bilježi znatno izraženiji pad. Proizvodnja je sa 968 TWh u 2015. pala na 759 TWh u 2025, što predstavlja smanjenje od gotovo 22 odsto.

Velike razlike vide se i između razvijenih zemalja i ekonomija u razvoju.

U državama članicama OECD-a proizvodnja nuklearne energije pala je za oko 96 TWh tokom protekle decenije, dok je u zemljama koje nisu članice OECD-a porasla za gotovo 366 TWh.

Iako zemlje OECD-a i dalje proizvode oko dvije trećine svjetske nuklearne energije zahvaljujući velikom broju postojećih elektrana, više nisu glavni pokretač rasta.

Rekordna proizvodnja, ali ne i veći udio u energetskom miksu

Rekord izgleda drugačije kada se nuklearna energija uporedi sa ukupnom svjetskom potrošnjom energije.

Nuklearna energija je 2025. obezbijedila 31 EJ energije, u odnosu na 30,7 EJ godinu ranije.

Međutim, ukupna svjetska potrošnja energije porasla je još brže – sa 592,2 na 600,3 EJ.

Zbog toga je udio nuklearne energije u globalnom energetskom miksu blago pao, sa 5,19 odsto na 5,17 odsto.

Drugim riječima, nuklearne elektrane jesu proizvele više energije nego ikada ranije, ali nisu povećale svoj udio u odnosu na naftu, prirodni gas, ugalj, hidroenergiju i obnovljive izvore.

Razlike među državama su velike.

Nuklearna energija je 2025. činila oko 47 odsto ukupnog energetskog snabdijevanja Francuske, oko 33 odsto u Finskoj, 31 odsto u Švedskoj, 25 odsto u Ukrajini i 23 odsto u Češkoj.

U SAD njen udio iznosio je oko 9,6 odsto.

U Kini, uprkos snažnoj ekspanziji i drugom mjestu u svijetu po proizvodnji, nuklearna energija učestvovala je sa svega 3,3 odsto u ukupnom energetskom snabdijevanju zemlje.

To znači da je kineski nuklearni sektor već dovoljno veliki da određuje globalne trendove, ali da i dalje predstavlja relativno mali dio ogromnog kineskog energetskog sistema, ostavljajući značajan prostor za dalji rast ukoliko se nastavi sadašnji tempo izgradnje novih reaktora.

Šira slika

Rekord iz 2025. godine potvrđuje da nuklearna energija ponovo bilježi rast, ali to još nije široka globalna ekspanzija.

SAD i dalje proizvode više nuklearne energije nego bilo koja druga zemlja, iako je njihova proizvodnja praktično nepromijenjena već deset godina.

Francuska i Japan ostvarili su značajan napredak tokom prošle godine, ali je evropska proizvodnja i dalje daleko ispod nivoa iz 2015. godine. Istovremeno, udio nuklearne energije u ukupnoj svjetskoj potrošnji energije gotovo da se nije promijenio.

Kina je, međutim, izuzetak. Tokom protekle decenije povećala je proizvodnju za više nego što iznosi ukupan neto rast na globalnom nivou, a samo njen rast u 2025. bio je veći od ukupnog povećanja svjetske proizvodnje.

Zbog toga rekord iz 2025. godine manje govori o globalnom procvatu nuklearne energije, a više o izuzetno brzom širenju kineskog nuklearnog sektora, dok se veliki dio razvijenog svijeta i dalje oslanja na elektrane izgrađene prije mnogo godina, pa i decenija.

Robert Rapier, saradnik Forbesa

China Drives Global Nuclear Power Generation To A New Record