Hrvatska kao protočni bojler: Strani radnici koji su stigli odlaze dalje u Evropu

„Zapošljavamo! Za one u Hrvatskoj koji imaju važeću hrvatsku boravišnu i radnu dozvolu. Otvoreno za sve nacionalnosti.“ Poslovi koji se nude locirani su u Poljskoj. U drugoj se objavi nude radna mjesta za varioce u Češkoj. Treća objava kaže: „Dostupne mađarske radne dozvole, pošaljite poruku ako ste zainteresovani“. Sve to je sa Fejsbuk (Facebook) grupe pod nazivom „Filipinska zajednica u Hrvatskoj“.

Uz rastući broj izdatih, ali takođe i ukinutih radnih dozvola za strance u Hrvatskoj, takvi su oglasi tek ilustracija koliko je živo (i sivo) na domaćem tržištu rada, pogotovo među stranim radnicima.

Oni prilično često mijenjaju poslodavce tražeći bolje uslove, pa i odlaze iz Hrvatske u druge članice EU iako tamo ne mogu da legalno rade na osnovu hrvatske dozvole. Za Nepalce je uobičajena destinacija Portugal gdje već imaju veliki broj sunarodnika, o čemu su naveliko pisali i tamošnji mediji, a samo mali dio ih ima legalizovan status.

Dio odlazi odmah

„Raznorazne firme u drugim članicama EU ‘otkrile’ su da u Hrvatskoj ima veliki broj stranih radnika i sada ih regrutuju. Postavlja se pitanje hoće li nam Evropa sada iscrpsti i radnike koje mi dovodimo iz trećih zemalja“, komentariše za Forbes Hrvatska stanje na terenu Stjepan Jagodin, vlasnik Pinoj 385, zagrebačke agencije koja se godinama bavi posredovanjem u zapošljavanju te privremenim zapošljavanjem filipinskih radnika.

Dodaje da jedan dio stranih radnika u druge zemlje odlazi praktično odmah, prije nego što uopšte i počnu da rade u Hrvatskoj, odnosno „čim dobiju boravišnu dozvolu jer se s njom može putovati po Evropi“. S druge strane, smatra da „preopterećenost sistema, nedovoljna kontrola primjene zakona te olakšan pristup evropskom tržištu rada doprinose odlivu stranih radnika iz Hrvatske“.   

Pitamo ga smatra li da sve to ujedno objašnjava i službeni podatak MUP-a da je posljednjeg dana decembra u Hrvatskoj bilo 117.549 važećih dozvola za boravak i rad, a na isti dan, prema podatku sa sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća, je na HZMO (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) bilo prijavljeno 90. 000 stranih radnika. Razlika je, naime, velika, oko 27. 000 radnika, o čemu je Forbes Hrvatska pisao nedavno.

Mnogi s dozvolom čekaju na vize

Slaže se da odlasci u druge zemlje EU objašnjavaju veliki broj tih „nestalih“ radnika, ali dodaje da dio njih, po njegovoj procjeni oko 30 odsto, nije još ni ušao u Hrvatsku, jer čeka izdavanje vize. „Mi trenutno imamo oko 500 radnika za koje smo dobili dozvolu za boravak i rad, ali su još u viznom režimu i ne mogu doći u Hrvatsku“, kaže nam Jagodin.  

Na pitanje kakva su konkretna iskustva njegove agencije oko odlazaka radnika, odgovara da je „bilo slučajeva otkaza radnika, prebjega i odlaska u druge zemlje EU“, ali ne navodi konkretne brojke. Njegova agencija radi isključivo s radnicima s Filipina, a s obzirom na „regulisano i kontrolisano zapošljavanje filipinskih državljana od strane filipinskog Ministarstva za prekomorski rad, mogu reći da imamo izrazito nisku stopu radnika koji ne ispune obaveze preuzete ugovorom o radu“.

Naravno, u Hrvatsku filipinski radnici ne dolaze uvijek pravo iz svoje države, što je prilično kontrolisano, nego ih agencije regrutuju i u inostranstvu.

Što se tiče odlazaka stranih radnika trbuhom za kruhom iz Hrvatske u druge zemlje EU, Jagodin smatra da bi, prije svega, trebalo bolje regulisati taj dio tržišta rada. „Kad govorimo o zapošljavanju stranih radnika, potrebno je kvalitetno sprovesti proces selekcije kandidata te ujedno procijeniti spremnost poslodavaca za zapošljavanje stranih radnika, sve u cilju smanjenja rizika i nezadovoljstva svih uključenih“, odgovara.

U 2024. godini 15 odsto više dolazaka stranih radnika?

Pinoj 385 je u prošloj godini doveo, kaže nam Jagodin, gotovo dvije hiljade filipinskih radnika, a pretežno za sektor logistike, prehrambene i industrijske proizvodnje te ugostiteljstva i turizma. Na pitanje o ostvarenim poslovnim rezultatima odgovara da su u 2023. godini udvostručili poslovne aktivnosti, prihode i interni broj zaposlenih.

Prema podacima s Fininog servisa InfoBiz, agencija je u 2022. godini imala prihod od 921.000 eura te dobit od 196.500 eura, pa znači da je u prošloj godini prihod bio blizu dva miliona eura. U ovoj godini očekuju, s obzirom na globalnu situaciju na tržištu rada i izrazito aktivne ekonomske migracije, povećanje broja zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad te oko 15 odsto više dolazaka stranih radnika u odnosu na 2023. godinu.

Podsjetimo, MUP je prošle godine izdao 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, ali kako radnici mogu da mijenjaju poslodavce, za jednog državljanina može biti izdato više dozvola za boravak i rad tokom godine. Ukinuto je istovremeno na desetine hiljada radnih dozvola, velikim dijelom na zahtjev poslodavaca i samih radnika. MUP upravo najavljuje i da slijede nove izmjene Zakona o strancima koje bi, između ostalog, trebalo da poboljšaju proceduru uvoza radne snage, ali i pojačaju nadzor.

Na stotine agencija koje se bave „uvozom“ stranih radnika

U Hrvatskoj je od 2021. godine, otkako je ukinut sistem kvota, skokovito rastao ne samo broj stranih radnika iz trećih zemalja nego i agencija za posredovanje u zapošljavanju (415 ) i privremeno zapošljavanje (352), kojima je izdata dozvola/potvrda za obavljanje tih djelatnosti. U toj šumi agencija ima i onih koje i ne poznaju zakonske odredbe i proceduru, mediji su izvještavali da je bilo slučajeva da je radnicima naplaćivano posredovanje (što nije zakonito), a postoje i one koje praktično samo posluže za to da se strani radnici iz dalekih zemalja prebace u druge članice EU.

Gordana Grgas, Forbes Hrvatska