Euro model – evropski standardi ili samo evropsko ime?

Autori: prof. dr Anđelko S. Lojpur, Crnogorska ekonomska naučna akademija (CENA) i prof. dr Dragoljub Janković


Da bi, koliko-toliko, prodrli u samu suštinu “reformske ponude” Vlade Crne Gore u formi tzv. Euro modela, bitno je da imamo u vidu da se Crna Gora u procesu pristupanja Evropskoj uniji obavezala da svoje zakonodavstvo i praksu usklađuje s pravnom tekovinom EU.
U tom smislu, kada je u pitanju tzv. Euro model, te u prvi plan istican “evropski karakter”, jasno je da njegov karakter i krajnji ishod ne određuje sam naziv.
Naime, čak i ako ostavimo po strani ono što je najvažnije, a radi se o ekonomskoj opravdanosti implementacije istog koju nije moguće prepoznati u ovoj fazi, od ključne važnosti su principi na kojima je zasnovan, prava koja štiti i društvene posljedice koje proizvodi.
Zato najavljeni Euro model otvara mnogo više nepoznanica i pitanja koja prevazilaze visinu minimalne zarade. Time se, kao polazno, prije njegovog usvajanja, nameće pitanje: da li naziv Euro model odražava i njegovu suštinu – pravila koja štite dostojanstvo zaposlenih, daju sindikatima i poslodavcima stvarnu ulogu u odlučivanju i doprinose sigurnosti radnika i penzionera?
U tom pogledu, logičnim se nameće čitav set pitanja koja traže odgovore na to: da li je Euro model usklađen sa EU regulativom, tj. da li se radi o euro ili anti-euro modelu, navodimo neka od njih:
Direktiva (EU) 2022/2041 o adekvatnim minimalnim zaradama.
Član 5 stav 1 / kriterijumi za utvrđivanje minimuma – Koje je jasne kriterijume Vlada primijenila pri izboru tri iznosa i kako je procijenila da omogućavaju dostojan životni standard?
Član 5 stav 3 / automatsko usklađivanje – Predviđa li se automatsko usklađivanje minimalne zarade i, ako se predviđa, prema kojoj formuli?
Član 5 stav 4 / referentne vrijednosti – Koja je indikativna referenca korišćena za ocjenu adekvatnosti i kako su neto iznosi prevedeni u bruto radi poređenja, ako se koriste reference od 60% bruto medijane ili 50% bruto prosjeka?
Član 6 / proporcionalnost i nediskriminacija – Koji legitiman cilj opravdava tri minimuma i kako je utvrđeno da su razlike od 250 i 150 eura srazmjerne i nediskriminatorne?
Član 7 / socijalni dijalog – Kada su sindikati i poslodavci dobili predlog, jesu li mogli uticati na odluku i kako su njihove primjedbe razmotrene?
Član 8 / inspekcijski nadzor – Kako će inspekcija zaštititi radnika od formalnog spuštanja kvalifikacije za isti posao, uključujući novozaposlene i period poslije 2027?
Član 12 / pravna zaštita – Kako će radnik osporiti pogrešno razvrstavanje, naplatiti razliku do pripadajuće zarade i dobiti zaštitu od odmazde?
Uvodna izjava 29 – Kako je provjereno da široka primjena triju kategorija neće oslabiti zaštitu zaposlenih na najnižem minimumu?
Direktiva (EU) 2023/970, član 4 – Kako će se pri vrednovanju rada primjenjivati objektivni, rodno neutralni kriterijumi kao što su vještine, napor, odgovornost i uslovi rada?
Direktiva 2006/54/EZ, član 4 – Da li je ispitano da li kvalifikacione kategorije mogu neposredno ili posredno staviti žene ili muškarce u nepovoljniji položaj pri istom radu ili radu jednake vrijednosti?
Direktiva (EU) 2022/2523, član 3 tačka 15 – Kako će se za obuhvaćene grupe provjeravati efektivna stopa i obračunavati dopunski porez kada je ona ispod propisanog minimuma od 15%?
Direktiva 2011/85/EU, član 9 – Da li trogodišnji budžetski okvir prikazuje glavne prihode i rashode pri postojećim politikama i fiskalni efekat Euro modela?
Direktiva (EU) 2024/1265, član 1 tačka 10 – Kako je ocijenjen dugoročni uticaj reforme na održivost javnih finansija?
Uredba (EZ) 883/2004 – Kako će se evidentirati i priznavati periodi osiguranja i ostvarivati penzijska prava ljudi koji su radili u više država ako se ukinu doprinosi za PIO?
Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, član 9 stav 2 – Hoće li svaka opština, nakon promjene prihoda i troškova zarada, imati dovoljno sredstava za poslove koji su joj zakonom povjereni?
Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, član 9 stav 6 – Kako su opštine konsultovane o načinu preraspodjele sredstava i šta je u prijedlogu promijenjeno nakon konsultacija?

Prethodnim nabrajanjem navedenih upita u pogledu nužnog uvažavanja više evropskih direktiva i drugih, na navedenu problematiku upućujućih pravnih dokumenata, ne sporimo moguću pravnu ogradu da Crna Gora još nije članica EU, te da navedene direktive nemaju automatski isti neposredni pravni učinak kao u državama članicama. Ipak, iste nesumnjivo predstavljaju važan standard za usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. U tom smislu se pitanje ekonomske opravdanosti karaktera Euro modela u Crnoj Gori ne smije svesti samo na šturu, najčešće ispraznu raspravu o tome da li je povećanje minimalnih zarada ekonomski opravdano, niti na političko predstavljanje većih neto primanja kao isključive potvrde evropskog karaktera jedne reforme.
Konačno, ako se ima u vidu sve ono što je u dosta bojažljivo, u nejasnoj i nedovoljno argumentovanoj formi doprlo u javnost od strane predlagača modela, uključujući i Skupštinu Crne Gore, i dalje ostaje otvoreno pitanje da li se u Crnoj Gori, pod nazivom Euro-model, uspostavlja “sistem” koji slijedi navedene evropske principe ili se, kroz parcijalne fiskalne intervencije radi neizvjesne zarade, zanemaruju upravo oni elementi koji čine suštinu evropskog socijalnog modela.
Još preciznije, da li ponuđeni model počiva na principima evropskog socijalnog modela, odnosno da li istovremeno unapređuje položaj zaposlenih, jača socijalni dijalog, štiti kolektivna prava i obezbjeđuje dugoročnu održivost sistema socijalne sigurnosti. Jer od toga zavisi da li će Euro-model biti korak ka evropskim standardima ili će “evropski” ostati samo njegov naziv sa mnogobrojnim rizicima nestabilnosti cijelog društva, stagnacijom i nazadovanjem životnog standarda građana Crne Gore i slično.