Beograd na vodi ponovo podnio zahtjev za rekonstrukciju zgrade Pošte: Mali kao garant radova

Početkom aprila, investitor Beograd na vodi doo odlučio je da odustane od zahtjeva za dobijanje lokacijskih uslova za izgradnju nove zgrade na mjestu objekta Pošte na Savskom trgu, sa obnovom fasade po projektu arhitekte Momira Korunovića, što je bio signal da se ovaj projekat odlaže do daljnjeg. Međutim, prije samo pet dana došlo je do novog obrta.

U zvaničnoj evidenciji, 14. maja pojavio se novi zahtjev Beograda na vodi, treći po redu, čime investitor signalizira da i dalje namjerava da realizuje svoju zamisao i na mjestu zgrade Pošte otvori Kulturni centar, koji bi prema informacijama sa njegovog sajta, bio posvećen najmlađima.

Rješavanje zahtjeva je u toku, a kako procedura nalaže, ponovo je upućen na adresu Gradskog sekretarijata za urbanizam, koji je rješavao i prethodna dva podneska. Dobijanje lokacijskih uslova preduslov je za izradu dokumentacije koja je potrebna za dobijanje građevinske dozvole i stvarni početak radova.

Kada bude riješen novi zahtjev, saznaćemo i da li je riješeno 10 nedostataka na koje je gradski sekretarijat ukazao još pri odbijanju prvog zahtjeva sredinom januara ove godine.

Jedno od mogućih spornih tačaka, prema saznanjima Forbes Srbija, moglo bi da bude i pitanje da li je ostvariva zamisao investitora da zapravo sruši postojeću zgradu i na tom mjestu podigne novu, sa „starom“, predratnom fasadom ili je neophodno da se drži postojećeg objekta i krene u njegovu obnovu.

Primjedba te vrste nije se našla u prvom rješenju Sekretarijata za urbanizam, ali nije poznato da li je bila u drugom postupku, jer je investitor odustao od zahtjeva poslije nešto manje od dva mjeseca otkako ga je, sredinom februara, pokrenuo. Odustajanje nije obavezivalo sekretarijat da objavi bilo kakve informacije.

Ministar došao da potvrdi

Na Međunarodni dan muzeja, ispred zgrade Pošte našao se ministar finansija Siniša Mali u pratnji čelnika Beograda. Tom prilikom obznanio je da „gradimo jednu muzejsku četvrt“.

Država je u projektu Beograd na vodi manjinski partner, ali se izgleda kod nekih djelova osjeća i djeluje kao većinski ili jedini.

On je naveo da će do Ekspa 2027 izgraditi šest muzeja, opet ne precizirajući ko su to oni.

„Zgradu stare Pošte ćemo srušiti i vratiti stari sjaj. U toj zgradi imaćete novi muzej za djecu i dvije pozorišne scene“, prenijeli su mediji njegove reči.

Najavio je i da će sljedeće nedjelje izabrati izvođača rada za zgradu stare Glavne željezničke stanice i dodao: „imaćemo Ložionicu, centar kreativnosti“.

S druge strane, Gorica Mojović, bivša sekretarka za kulturu Beograda, prošle nedjelje objasnila je zašto se kod projekata poput Ložionice, stare Glavne željezničke stanice i stare Pošte država pojavljuje kao glavni promoter rekonstrukcije.

„Sve ono što je profitabilno je brzo napredovalo, kultura naravno nije profitabilna, Beograd na vodi nije zainteresovan da ulaže u ono što mu neće donijeti profit“, istakla je Mojović za N1, a televiziji nije odgovoreno u Vladi Srbije na pitanje da li će država kao u slučaju Ložionice preuzeti i druge projekte u domenu kulture u kompleksu Beograda na vodi.

Situacija na parcelama

Inače, prostor na kojem Beograd na vodi želi da izgradi Kulturni centar čine tri parcele. Najveća je ona na kojoj se nalazi zgrada, ali su tu i dve značajno manje. Jedna je površine 20 kvadrata (811/4), a druga samo malo veća – 25 kvadrata (1508/449).

Obje se nalaze na ćoškovima parcele na kojoj je zgrada i na njima nema djelova glavnog objekta jer ih svojom konstrukcijom odnosno „uvučenim“ djelovima obilazi.

U prvoj odluci gradskog sekretarijata navedeno je da su uvidom u podatke katastra utvrdili da se pored zgrade Pošte na glavnoj parceli (1533), nalazi i objekat na najmanjoj parceli od 20 kvadrata (811/4). Evidentirano je da taj objekat takođe ima 20 kvadrata kao i parcela, ali grad ne precizira šta je s tim u vezi potrebno uraditi.

Slika sa terena pokazuje da na tom mjestu, u nivou prizemlja zgrade Pošte postoji dograđeni dio koji izgleda kao da je dio zgrade, ali se po svemu sudeći vodi kao zasebni objekat.

„Sporni objekat“, od nadstrešnice desno; Foto: Printscreen7Google maps

U katastru je upisana zabilježba iz januara 2024. kojom se traži promjena oblika i površine ove male parcele. Iste zabilježbe su stavljene i na glavnu i drugu malu parcelu, vjerovatno u cilju da se objedine u jednu, ali to još nije poznato.

U istoj primjedbi navedeno je i da se na glavnoj parceli vodi objekat, koja ima prizemlje i tri sprata dok stanje na terenu pokazuje da ima šest.

Pored niza tehničkih primjedbi, navedena je i ona da je na tri mjesta navedena različita kvadratura zgrade Pošte što je potrebno uskladiti.

Takođe je investitoru skrenuta pažnja da, ukoliko postoji, potrebno je da dostavi izvorni projekat arhitekte Momira Korunovića ili drugi dokaz kako bi se mogla utvrditi autentičnost izvornog projekta.

Investitor je ranije navodio da projekta nema i da je najvjerovatnije uništen, ali da su uz pomoć unuka arhitekte prikupili crteže i drugu dokumentaciju koja im omogućava rekonstrukciju originalne fasade.

Gradski sekretarijat trebalo bi do kraja maja da odgovori na zahtjev investitora i da dostavi informacije imalaca javnih ovlašćenja (javna i druga preduzeća koja postavljaju uslove gradnje), ukoliko odgovor bude potvrdan, ili će još jednom reći ne i ukazati na nedostatke.