Svijet na pragu novog skoka cijena hrane
Ratovi u Iranu i Ukrajini i vremenski fenomen El Ninjo stvaraju „savršenu oluju“ visokih troškova i slabijih prinosa, koja je svijet dovela na prag novog talasa poskupljenja hrane, upozorio je glavni ekonomista agencije UN-a FAO Maksimo Torero (Maximo Torero).
Cijene hrane bile su glavni pokretač talasa inflacije širom svijeta 2022. godine, ali su ove godine za sada još relativno stabilne, napominje Rojters (Reuters), a u nekim djelovima svijeta čak su donekle usporile rast potrošačkih cijena koji su podstakli visoki troškovi energije.
Ipak, vjerovatno je riječ samo o zatišju pred buru, budući da više cijene nafte, smanjene isporuke vještačkih đubriva iz regiona Persijskog zaliva, nestašica dizela u pojedinim djelovima svijeta i ekstremni vremenski uslovi povećavaju troškove proizvodnje hrane.
To će se na kraju preliti i na potrošačke cijene, makar sa određenim zakašnjenjem, dodaje Rojters.
Izraženija poskupljenja
„Očekujem da će cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda sada početi izraženije da rastu… i da će do kraja godine početi da rastu i cijene hrane“, rekao je u intervjuu za Rojters glavni ekonomista FAO-a.
„Naredne godine će gotovo sigurno rasti još snažnije“, dodao je Torero.
Prenošenje rasta cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda na konačne prehrambene proizvode traje otprilike tri do šest mjeseci, objasnio je ekonomista FAO-a.
Iako su cijene pojedinih osnovnih prehrambenih proizvoda, poput pšenice, kukuruza i pirinča, tokom proteklih mjeseci porasle, one uglavnom i dalje odražavaju relativno dobru žetvu, a ne očekivane poteškoće u narednoj godini.
„Hormu[ki moreuz je problem koji utiče na sve ulazne elemente za osnovne poljoprivredne proizvode i poljoprivredne sisteme“, istakao je Torero.
Nafta se koristi za pakovanje, preradu i transport, dok je prirodni gas sirovina u proizvodnji vještačkih đubriva, podsjeća.
Istovremeno, šteta koju su ukrajinski napadi nanijeli ruskoj naftnoj i gasnoj infrastrukturi usporila je izvoz dizela i prirodnog gasa, važnih inputa u proizvodnji hrane.
Svjetski problem
Budući da se cijene tih sirovina formiraju na globalnom tržištu, posljedice osjećaju zemlje širom svijeta, iako bogatije države imaju više novca za zaštitu proizvođača.
„O tome se govori u Evropi, SAD, Brazilu i Aziji“, rekao je Torero, ističući da slaba zarada utiče na odluke poljoprivrednika o sjetvi.
SAD domaćom proizvodnjom mogu da pokriju potrebe za većinom ključnih poljoprivrednih inputa, ali bi proizvođači devet osnovnih poljoprivrednih kultura naredne godine ipak mogli da zabilježe gubitak od 32 milijarde dolara ukoliko im savezna vlada ne priskoči u pomoć, objavila je organizacija poljoprivrednika American Farm Bureau Federation.
Svaka analizirana kultura ostaće ispod praga profitabilnosti u 2027. godini, procijenila je organizacija, računajući profitabilnost po hektaru zasada.
Svjetske površine zasijane pšenicom i kukuruzom već su smanjene tokom prva tri mjeseca rata u Iranu, dok su se pojedini američki proizvođači okrenuli uzgoju soje, jer ona zahtijeva manje vještačkog đubriva.
Vremenske nepogode
U Australiji, koja spada među najveće svjetske izvoznike poljoprivrednih proizvoda, žetva ozimih kultura trebalo bi da bude manja 21 odsto, djelimično zbog znatno viših cijena goriva i vještačkih đubriva, ali i zbog neizvjesne dostupnosti ključnih sirovina i goriva.
Dodatne probleme donosi i ovogodišnji El Ninjo, koji bi, prema prognozama, trebalo da bude izuzetno snažan i značajno promijeni obrasce padavina.
To bi moglo da utiče na cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda i izazove akutnu nesigurnost u snabdijevanju hranom za desetine miliona ljudi.
Monsun u Indiji već kasni, a količina padavina od početka avgusta manja je od prosjeka, što bi moglo da smanji proizvodnju pirinča i utiče na cijene širom svijeta.
