„Super“ El Ninjo mogao bi da izazove globalni šok cijena hrane koji bi trajao do 2028.

Ekonomisti upozoravaju da bi „super“ El Ninjo (El Niño) ove godine mogao da izazove snažan šok na globalnom tržištu hrane, čije bi posljedice trajale sve do 2028. godine.

Dok rat u Iranu podiže svjetske cijene hrane na najviši nivo u posljednje tri godine, ekonomisti upozoravaju da se lanci snabdijevanja suočavaju sa „dva udara istovremeno“, dodatno pojačana ekstremnim vremenskim prilikama povezanim sa globalnim zagrijavanjem.

Naučnici navode da El Ninjo 2026–2027, koji nastaje kada promjene u obrascima vjetra omoguće širenje toplije vode preko centralnog i istočnog dijela ekvatorijalnog Pacifika, ima istorijski nezabilježenu vjerovatnoću da preraste u „veoma snažan“ događaj, koji bi mogao da podstakne toplotne talase, poplave i olujno vrijeme, piše Gardian (Guardian).

Ovaj fenomen se nezvanično opisuje kao „super“ ili „Godzila“ El Ninjo. Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (National Oceanic and Atmospheric Administration – NOAA) prošlog mjeseca je potvrdila da se u Pacifiku uspostavljaju uslovi zagrijavanja i da postoji 63 odsto vjerovatnoće da će temperatura površine mora kasnije ove godine biti više od dva stepena Celzijusa iznad normale.

U trenutku kada domaćinstva širom svijeta već osjećaju pritisak naglog rasta troškova života, stručnjaci upozoravaju da bi ekstremni El Ninjo mogao dodatno da pogorša situaciju. Mogućnost novog inflatornog udara uznemirava i centralne banke, pojačavajući bojazan da bi kamatne stope mogle duže ostati na povišenom nivou.

„El Ninjo vraća ‘klimatsku inflaciju’ na dnevni red“, napisali su analitičari italijanske banke Unikredit (UniCredit) u istraživačkoj bilješci.

„Nedavni toplotni talasi u Evropi podsjećaju da se klimatska osnova već mijenja. El Ninjo bi kasnije ove godine mogao da donese novi sloj pritiska, jer pojačava posljedice globalnog zagrijavanja.“

Prije više od vijeka El Ninjo izazvao katastrofalne suše širom planete

Ovaj prirodni fenomen ima dugu istoriju uticaja na prinose i mreže snabdijevanja hranom. Prije više od jednog vijeka, El Ninjo koji je vjerovatno bio najsnažniji ikada zabilježen, izazvao je katastrofalne suše širom Kine, južne Afrike, Brazila, Egipta i Indije.

Doveo je do gladi, dodatno pogoršanih kolonijalnom vlašću, u kojima su stradali milioni ljudi, uključujući više od šest miliona stanovnika Indije između 1876. i 1878. godine.

El Ninjo ciklusi iz 1981-1982, 1996-1997, 2015-2016. i 2023-2024. bili su među najjačima u istoriji mjerenja. Međutim, projekcije NOAA ukazuju da bi ciklus 2026-2027. mogao biti još snažniji, povećavajući rizik da suše i poplave ugroze prinose i snabdijevanje hranom širom svijeta.

Prema analitičarima Goldmen Saksa (Goldman Sachs), snaga ovog El Ninja mogla bi da izazove rast globalnih cijena prehrambenih sirovina od 15,8 odsto.

To bi imalo posljedice širom svijeta, uključujući i evropske potrošače, jer banka procjenjuje da bi cijene hrane u eurozoni mogle porasti 1,3 odsto.

Ipak, puni efekat biće vidljiv tek nakon određenog vremena, zbog načina na koji se troškovi klimatskih posljedica postepeno prenose kroz globalne lance snabdijevanja hranom. Zbog toga Goldmen Saks navodi da bi posljedice mogle biti „u potpunosti vidljive“ tek u drugoj polovini 2028. godine.

Veći dio tog kašnjenja povezan je sa trenutkom u kojem ekstremno vrijeme pogađa proizvodnju hrane, imajući u vidu različite cikluse sjetve, rasta i žetve različitih vrsta usjeva.

Uticaj će imati i logistički problemi, uključujući nivo vode u kanalima i rijekama koji se koriste za ključne isporuke.

„El Ninjo ne utiče ravnomjerno na poljoprivredu. On mijenja globalne obrasce padavina i temperature, stvarajući regionalne dobitnike i gubitnike“, naveli su analitičari UBS-a.

Pojedini regioni mogli bi čak imati koristi od toplijih vremenskih uslova.

El Ninjo bi dodatno pogoršao poremećaje izazvane ratom u Iranu, jer bi problemima sa snabdijevanjem hranom dodao već visoke cijene, kao i nestašice đubriva i energenata, upozoravaju analitičari.

„Čak i umjereni poremećaji u snabdijevanju mogli bi izazvati snažnije pomjeranje cijena nego što bi istorijski obrasci sugerisali“, naveli su analitičari UBS-a.

Najviše će stradati zemlje sa nižim prihodima

El Ninjo obično povećava rizik od suše u južnoj Africi i sjevernim djelovima Južne Amerike, dok u južnom Brazilu, Argentini, Paragvaju i Urugvaju povećava rizik od poplava.

Analitičari upozoravaju da će najviše stradati zemlje sa nižim prihodima, koje su već najteže pogođene sukobom u Iranu.

„El Ninjo je već počeo da utiče na usjeve, izazivajući sušniju sezonu monsuna u Indiji, pri čemu su neki regioni imali svega 25 odsto uobičajenih padavina, dok su djelovi centralne Indije dobili samo 50 odsto, što bi moglo uticati na snabdijevanje pšenicom, pirinčem i šećernom trskom“, napisali su analitičari Goldman Saksa.

Posljedice će se vjerovatno osjetiti širom svijeta.

Analitičari upozoravaju da bi suše u jugoistočnoj Aziji mogle ugroziti snabdijevanje palminim uljem, važnim sastojkom prerađene hrane, dok bi mogli biti pogođeni i prinosi kafe i kakaa.

Topliji i vlažniji uslovi mogli bi dodatno podstaći širenje bolesti i smanjiti prinose usjeva u narednim godinama.

U Sjevernoj Americi uticaj El Ninja najizraženiji je tokom zime. Iako ovaj vremenski fenomen može uticati i na uslove u Evropi, analitičari navode da će se njegove posljedice najviše osjetiti kroz druge faktore, poput rasta globalnih cijena hrane.

Evropska centralna banka je prije tri godine procijenila da bi snažan El Ninjo mogao podići globalne cijene prehrambenih sirovina do devet odsto, pri čemu bi najveći skok zabilježile cijene soje, kukuruza i pirinča.

Način na koji će se rast cijena odraziti na proizvode u prodavnicama zavisi od mjera ublažavanja posljedica i domaćih politika. Ulogu imaju i faktori poput potražnje potrošača i načina na koji trgovci formiraju cijene.

Prema procjenama Unikredita, mogućnost ekstremnog scenarija El Ninja i dalje je visoka.

Takav scenario mogao bi da smanji globalnu poljoprivrednu proizvodnju 14,3 odsto, što bi odgovaralo izgubljenoj proizvodnji vrijednoj 342 milijarde dolara, odnosno 254 milijarde funti.

„Cjenovni šokovi mogli bi dostići između 10 i 50 odsto kod ključnih sirovina, dok bi cijene najugroženijih usjeva, uključujući pirinač, palmino ulje, šećer i kafu, mogle porasti između 50 i 100 odsto, ili čak više“, navela je banka.

„Prehrambeni sistem ulazi u drugu polovinu 2026. godine sa određenim rezervama, ali uz veoma malo prostora za grešku.“