Sloveniji 230 miliona eura iz Brisela, čeka je još 370 miliona
Slovenija je, računajući i današnju uplatu od 230 miliona eura, do sada od EU primila 1,77 milijardi eura, što je skoro 83 odsto raspoloživih evropskih sredstava za oporavak i otpornost.
„Evropska komisija je ocijenila da je Slovenija na odgovarajući način ispunila sve prekretnice i ciljeve povezane sa zahtjevom, među kojima su i sprovođenje izmjena penzijskog zakonodavstva i prilagođavanje zakonodavnog okvira za otporniji zdravstveni sistem“, rekao je danas ministar finansija Klemen Boštjančič.
Šesti zahtjev u Briselu
Slovenija je do danas ukupno primila 1,77 milijardi eura, odnosno 82,7 odsto raspoloživih sredstava, od čega 1,3 milijarde bespovratnih sredstava i 0,47 milijardi eura zajmova. Zvanično je ispunila 107 prekretnica i ciljeva.
Dodatnih 15 trenutno razmatra Evropska komisija u okviru šestog zahtjeva za isplatu, koji se u Briselu nalazi od kraja marta. Slovenija će preostale prekretnice i ciljeve uključiti u posljednji zahtjev za isplatu.
To znači da Sloveniju u Briselu čeka još oko 370 miliona eura. Uslov za dobijanje preostalih sredstava biće uspješno ispunjeni ciljevi iz investicionog dijela plana za oporavak i otpornost, naglasio je ministar.
Isplaćeno 1,44 milijarde, završena trećina projekata
Država je krajnjim korisnicima za realizovane projektne aktivnosti do kraja marta isplatila 1,44 milijarde eura. Od toga je u ovoj godini isplaćeno nešto manje od 137 miliona eura.
„Danas primljena sredstva ministarstva će usmjeriti u otvorene investicije. Prema njihovim informacijama, od okvirno 1.400 projekata u potpunosti je završeno više od 500“, pojasnio je direktor Kancelarije Republike Slovenije za oporavak i otpornost Josip Mihalic.
Još jedna izmjena
Slovenija Evropskoj komisiji mora da podnese izvještaj i o ispunjavanju još 59 prekretnica i ciljeva, od čega se 47 odnosi na posljednju tranšu bespovratnih sredstava, a 12 na posljednju tranšu zajmova, rekao je direktor koordinacionog organa i najavio moguću, vjerovatno i posljednju izmjenu plana, koju države članice u Brisel mogu poslati najkasnije do kraja maja 2026. Trenutno je u završnim koracima potvrđivanja peta izmjena plana.
Glavnina aktivnosti na preostalim prekretnicama i ciljevima mora biti završena do 30. juna 2026, dok sve ostale formalnosti moraju biti okončane najkasnije do 31. avgusta 2026. To je zvanični rok Evropske unije.
„Posljednji zahtjev za isplatu Evropskoj komisiji možemo dostaviti najkasnije do 30. septembra 2026. Isplatu možemo očekivati do 31. decembra 2026. Slovenija će dobiti maksimalan iznos ako na zadovoljavajući način ispuni sve prekretnice i ciljeve u još neisplaćenim tranšama i ako ne bude izmjena u prekretnicama i ciljevima za koje je već dobila sredstva kroz ranije zahtjeve za isplatu. Ako, na primjer, država ukine dio pojedinog zakona koji je bio uslov za isplatu sredstava, Evropska komisija može srazmjerno umanjiti posljednju isplatu“, rekla je državna sekretarka u Ministarstvu finansija, zadužena za fiskalnu politiku, budžet i javno računovodstvo, Saša Jazbec, komentarišući završnicu plana za oporavak i otpornost.
Novac EU biće vezan za reforme
Ona je dodala da se pristup isplatama zasnovanim na rezultatima, po uzoru na mehanizam za oporavak i otpornost, po svemu sudeći prenosi i na naredni višegodišnji finansijski okvir za period od 2028. do 2034. godine.
„Države članice će, prilikom pripreme svojih strateških dokumenata koji će biti osnova za isplatu evropskih sredstava, vjerovatno na neki način morati da prate i preporuke evropskog semestra, koji je ključni instrument za usklađivanje ekonomske, fiskalne i socijalne politike na evropskom nivou. Po mom mišljenju, države članice ni u kom slučaju neće moći da izbjegnu sprovođenje ključnih strukturnih reformi“, kazala je Jazbec.
Kako smo već pisali, promjene se najavljuju i kada je riječ o novcu za kompanije. Evropa u novom budžetu izdvaja znatno više sredstava za konkurentnost, ali, prema riječima profesora Mojmira Mraka, promjene idu u smjeru da će za novac iz Brisela ubuduće morati da se konkuriše.
Andreja Lončar, Forbes Slovenija