Stanovi u Ljubljani premašili 5.000 eura po kvadratu

Slovenačko tržište nekretnina ponovo je ojačalo u 2025. godini, nakon višegodišnjeg hlađenja. Poslije tri godine pada, kupoprodaja nekretnina je porasla, čemu su, prema ocjeni Geodetske uprave Republike Slovenije (Gurs), najviše doprinijele niže kamatne stope i veći obim stambenih kredita.

Povoljni makroekonomski uslovi – visoka zaposlenost, rast zarada i trajno veća tražnja od ponude – dodatno su podstakli aktivnost kupaca i investitora. Ipak, zbog nastavka rasta cijena, dostupnost stanovanja za većinu stanovništva nastavila je da se pogoršava.

Obim trgovine osjetno je porastao: prema podacima Gursa, broj tržišnih prodaja stanova u višestambenim zgradama povećan je 25 do 30 odsto, dok je kod kuća rast iznosio 20 do 25 odsto. Uprkos rastu, tržište još nije dostiglo nivo iz 2021. godine, pošto je broj transakcija i dalje niži nego u periodu nakon epidemije.

Cijene na godišnjem nivou veće za 280 eura po kvadratu

Rast cijena, u međuvremenu, nije zaustavljen. Gurs navodi da su „cijene stanova u višestambenim zgradama porasle 11 odsto, a kuća 10 odsto“, dok je rast cijena zemljišta bio znatno umjereniji. U poređenju sa 2021. godinom, cijene stanova skočile su čak 77 odsto, što potvrđuje dugoročni pritisak na dostupnost stanovanja.

Cijene su u 2025. godini dostigle nove rekorde širom zemlje. Kako ističe Gurs, „medijalna cijena polovnog stana prvi put je probila granicu od 3.000 eura po kvadratnom metru“. U poređenju sa 2023. godinom, medijalna cijena kvadrata stana u Sloveniji porasla je za 280 eura.

U Ljubljani je medijalna cijena kvadrata polovnog stana prvi put premašila 5.000 eura. U glavnom gradu cijene su na godišnjem nivou porasle za 540 eura po kvadratnom metru.

Ove godine bi aktivnost ponovo mogla da oslabi

Izgledi za 2026. godinu ostaju neizvjesni. Zbog zaoštrenih geopolitičkih prilika, kao i mogućeg ponovnog rasta inflacije i kamatnih stopa, aktivnost na tržištu mogla bi ponovo da oslabi. Veći pad cijena, međutim, za sada se ne očekuje, osim u slučaju ozbiljnijeg globalnog ekonomskog potresa.

Nakon višegodišnjeg pada, prošle godine ojačalo je i tržište građevinskog zemljišta. Broj transakcija povećan je oko 15 odsto, a ukupna prodata površina za više od 30 odsto, ali su oba pokazatelja i dalje znatno ispod nivoa iz 2021. godine.

Marko Rabuza, Forbes Slovenija