SAD uvele nove carine od 50 odsto na kanadske proizvode

Predsjednik SAD Donald Tramp  u ponedjeljak je predstavio carine od 50 odsto na širok spektar proizvoda iz Kanade, kao odgovor na ono što američka administracija naziva diskriminatornim odnosom prema automobilima, alkoholnim pićima i mliječnim proizvodima proizvedenim u Sjedinjenim Američkim Državama, čime je otvoren novi front u globalnom trgovinskom ratu.

Uvodeći carine na vino, cement i opremu za hokej na ledu, Tramp se pozvao na član 338 Zakona o carinama iz 1930. godine, koji predsjedniku omogućava da uvede kaznene carine do 50 odsto trgovinskim partnerima za koje se procijeni da diskriminišu američku robu, prenosi Rojters (Reuters).

To je, koliko je poznato, prva primjena tog člana zakona za gotovo cijeli vijek njegovog postojanja.

Nove carine, koje bi trebalo da stupe na snagu za 30 dana, odnosiće se i na mliječne proizvode, bazene, namještaj, štapove za pecanje, sjeme, odjeću i perike, između ostalog.

Kancelarija trgovinskog predstavnika SAD saopštila je da će carine obuhvatiti gotovo 20 milijardi dolara vrijednosti uvoza iz Kanade.

To predstavlja oko 5,2 odsto od ukupno 382 milijarde dolara vrijedne robe koju su SAD uvezle iz Kanade tokom 2025. godine, prema podacima američkog Biroa za popis stanovništva.

„Dok administracija nastavlja da obezbjeđuje fer i recipročne trgovinske sporazume sa našim partnerima, Kanada, za razliku od drugih partnera i saveznika, nastavlja da uzvraća Sjedinjenim Državama zbog njihovih napora da uravnoteže trgovinu i zaštite američku industriju u sektorima osjetljivim za nacionalnu bezbjednost“, rekao je trgovinski predstavnik SAD Džejmison Grir (Jamieson Greer).

Karni: Kanada je spremna za intenzivne razgovore o neriješenim pitanjima

Kanadski premijer Mark Karni (Mark Carney) rekao je da je njegova vlada iznijela sveobuhvatne predloge za rješavanje trgovinskih sporova sa Vašingtonom, tvrdeći da su ranije Trampove carine prekršile sjevernoamerički trgovinski sporazum.

„Ovaj trgovinski spor povećao je troškove za porodice, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama“, rekao je.

„Kanada je spremna za intenzivne razgovore o neriješenim pitanjima sa SAD, na obostranu korist naših građana.“

Trampova administracija već duže vrijeme optužuje Kanadu i Kinu da su uvele protivmjere kao odgovor na niz carina koje je Tramp pokušao da uvede nakon povratka u Bijelu kuću prošle godine.

Grir je Kanadu izostavio iz pregovora koji se vode sa Meksikom o izmjenama koje SAD žele u Sporazumu SAD-Meksiko-Kanada, poznatom kao USMCA. On ove sedmice održava bilateralne razgovore o sporazumu u Meksiko Sitiju.

Kada su se Tramp i Karni u nedjelju sastali na finalu Svjetskog prvenstva u fudbalu u Nju Džersiju, Tramp je zahtijevao da Karni preduzme mjere kako bi se stavili pod kontrolu šumski požari, čiji je dim zahvatio velike djelove SAD.

Američki predsjednik je prošle sedmice zaprijetio da će „nesagledivi trošak“ borbe protiv zagađenja dodati postojećim carinama na kanadsku robu.

Prva primjena

Zakon o carinama iz 1930. godine i njegov član 338 poznatiji su po velikom povećanju američkih carina i kasnijim protivmjerama, za koje ekonomski istoričari smatraju da su pogoršale Veliku depresiju tridesetih godina prošlog vijeka.

Član 338 zamišljen je kako bi se obezbijedilo da države jednako primjenjuju carine i da pojedinim zemljama ne daju povlašćene stope na štetu američkog izvoza, rekao je Džon Verono (John Veroneau), nekadašnji američki trgovinski zvaničnik u administraciji predsjednika Džordža V. Buša (George W. Bush), koji je detaljno istraživao ovaj zakon.

On je naveo da su pojedini predsjednici, uključujući Frenklina D. Ruzvelta (Franklin D. Roosevelt), razmatrali uvođenje carina na osnovu člana 338, ali da nije pronađen dokaz da je bilo koji predsjednik to zaista učinio prije Trampovih odluka objavljenih u ponedjeljak.

„Najblaže rečeno, ironično je koristiti ovo ovlašćenje za uvođenje carina kao odgovor na carine koje su uvedene zbog prethodnih poteza Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Verono, viši savjetnik u advokatskoj kancelariji Kovington i Berling (Covington & Burling).

„Ove carine možda jesu zakonite prema članu 338, ali u najmanju ruku krše njegov duh, čiji je cilj bio stvaranje svijeta u kojem države primjenjuju iste carine na iste proizvode prema svim zemljama“, rekao je.

Dodao je da se Tramp od tog principa udaljio „na maksimalistički način“.

Poslije Drugog svjetskog rata vodeće zemlje uspostavile su sistem carina po principu „najpovlašćenije nacije“ kroz Opšti sporazum o carinama i trgovini, kako bi spriječile povratak predratnim ekonomskim politikama „osiromaši susjeda“, obilježenim konkurentskim trgovinskim ograničenjima i devalvacijama valuta.

Nove Trampove carine trebalo bi da stupe na snagu 19. avgusta i primjenjivaće se bez obzira na to da li roba ispunjava uslove za izuzeće od carina prema sporazumu USMCA.

Ipak, Tramp je izuzeo niz ključnih proizvoda, uključujući energente, ribu, kritične minerale i proizvode koji su već obuhvaćeni carinama na osnovu člana 232.

Bijela kuća je kao jedan od razloga za uvođenje carina navela kanadski „protekcionistički“ sistem upravljanja snabdijevanjem mliječnim proizvodima, kao i carine i kvote na automobile koji se u Kanadu uvoze iz SAD, ali ne i iz drugih zemalja.

Karni je rekao da je Kanada, „što je njeno pravo, samo odgovorila istom mjerom“ na američke carine u automobilskom sektoru, koje su, prema njegovim riječima, prekršile USMCA.

Vašington je takođe ukazao na činjenicu da je većina kanadskih provincija obustavila prodaju američkih alkoholnih pića, što su učinile kao odgovor na ranije američke carine.

Bijela kuća je saopštila da je kanadski uvoz američkih motornih vozila tokom prethodne godine pao 22 odsto, dok je uvoz alkoholnih pića iz SAD smanjen za 81 odsto.

Dajmond Isindžer (Diamond Isinger), bivša viša savjetnica nekadašnjeg premijera Džastina Trudoa (Justin Trudeau) za odnose SAD i Kanade, rekla je da Karni ima ograničene mogućnosti da primora provincije da ponovo počnu da prodaju američki alkohol.

„Ukoliko ne budu uvedene neke vanredne mjere, premijeri tih provincija odlučuju da li će američka alkoholna pića ponovo vratiti na police“, rekla je Isindžer.