SAD uvele carine od 25 odsto na većinu brazilske robe zbog „nepoštenih trgovinskih praksi“

AKTUELNO Forbes Crna Gora 17. jul 2026. 08:30
featured image

17. jul 2026. 08:30

Sjedinjene Američke Države uvele su carine od 25 odsto na većinu uvoza iz Brazila, koje stupaju na snagu naredne sedmice, čime je završena jednogodišnja istraga o onome što Vašington naziva nepoštenim trgovinskim praksama.

Odluka je ponovo zaoštrila odnose sa najvećom latinoameričkom ekonomijom, nakon što su pregovori između dvije zemlje propali.

Mjera je uvedena na osnovu člana 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine i odnosi se na prakse Brazila koje SAD smatraju problematičnim, uključujući naloge kojima se američkim tehnološkim kompanijama – među kojima su X, Meta i Gugl (Google), traži uklanjanje određenih političkih sadržaja i suspenzija naloga korisnika iz SAD, prenosi CNBC.

Vašington takođe kao sporne navodi povlašćene carinske tretmane Brazila prema Meksiku i Indiji, slabu zaštitu intelektualne svojine i prepreke na tržištu etanola.

Carina od 25 odsto stupiće na snagu 22. jula i odnosiće se na većinu proizvoda koji se uvoze iz Brazila. Izuzeci će važiti za određene proizvode, uključujući govedinu, sok od pomorandže, avione i njihove djelove, kao i energetske proizvode.

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva (Luiz Inacio Lula da Silva) odbacio je odluku o uvođenju carina kao neosnovanu i najavio pokretanje kontramjera, kao i pokretanje pitanja pred mehanizmom za rješavanje sporova Svjetske trgovinske organizacije (STO).

„Nema opravdanja za jednostrane mjere“, naveo je Lula, pozivajući se na podatke američke vlade prema kojima su SAD u posljednjih 15 godina ostvarile kumulativni suficit u trgovini robom i uslugama sa Brazilom od 424,5 milijardi dolara.

Trgovinski suficit SAD u robi sa Brazilom iznosio je prošle godine 14,4 milijarde dolara, što je više nego dvostruko u odnosu na godinu ranije.

Nova eskalacija nakon sudske odluke

Nove američke carine dolaze nakon što je Vrhovni sud SAD u februaru poništio prethodne Trampove carine od 50 odsto na brazilsku robu, ostavljajući na snazi samo globalnu carinu od 10 odsto.

Predsjednik Donald Tramp pokušava da ponovo proširi svoja ovlašćenja u oblasti carina pokretanjem istraga prema članu 301 Zakona o trgovini, koji mu omogućava da uvede carine zemljama za koje se utvrdi da primjenjuju nepoštene trgovinske prakse, bez dodatnog odobrenja Kongresa.

Dodatne carine su neophodne kako bi se obezbijedili ravnopravni uslovi za američke radnike i kompanije, saopštila je kancelarija američkog trgovinskog predstavnika.

Glavni ekonomista Svjetske trgovinske organizacije Robert Štajger (Robert Staiger) rekao je u četvrtak za CNBC da SAD stalno mijenjaju pravni mehanizam na osnovu kojeg uvode carine.

Ipak, ukupni nivo carina koje Vašington primjenjuje ostao je uglavnom sličan onome kada su prvi put uvedene 2025. godine.

„To ne znači da različite zemlje nijesu pogođene na različite načine, ali na globalnom nivou trgovine ne vidimo da američke carinske mjere stvaraju veliki šok kao što je to bio slučaj 2025. godine“, rekao je Štajger za emisiju CNBC-a „Squawk Box Europe“.

„Veći šok trenutno predstavlja sukob na Bliskom istoku“, dodao je.

Rubio optužio da Silvu da nije pregovarao u dobroj vjeri

Lula da Silva, Foto: Shutterstock

U objavi na platformi X neposredno nakon zvanične objave, američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) rekao je da vlada Luiza Inasija Lule da Silve „nije pregovarala u dobroj vjeri“.

Rubio je ocijenio da su carine cijena koju Lula plaća zbog toga što je „sopstveni ego stavio ispred postizanja dogovora“.

Odluka je uslijedila nakon višemjesečnih pregovora, uključujući više sastanaka visokih zvaničnika Brazila i predstavnika američkog trgovinskog predstavnika (USTR) posljednjih sedmica.

Lula je navodno prošlog mjeseca rekao da Brazil neće prihvatiti tretman koji je njegova zemlja dobila, misleći na Trampov tadašnji prijedlog dodatnih carina od 25 odsto.

Odvojena američka istraga o primjeni pravila protiv prisilnog rada mogla bi dovesti do dodatne carine od 12,5 odsto na brazilsku robu, povrh već uvedenih 25 odsto. Odluka o tome očekuje se naredne sedmice.

Spor se prelio i na predstojeće predsjedničke izbore u Brazilu zakazane za oktobar.

Lula je optužio senatora Flavija Bolsonara (Flavio Bolsonaro) da je pomogao u pokretanju carina nakon posjete Vašingtonu, dok je senator to negirao i rekao da je planirao da ubijedi administraciju Donalda Trampa da odloži uvođenje carina do završetka izbora.