SAD najavile nove carine zbog zabrinutosti u vezi sa prinudnim radom

Sjedinjene Američke Države najavile su nove carine od 10 do 12,5 odsto za više desetina zemalja koje čine gotovo cjelokupan američki uvoz, uz obrazloženje da te države ne čine dovoljno u borbi protiv prinudnog rada.

Ovo je drugi put da administracija predsjednika Donalda Trampa uvodi nove uvozne dažbine otkako je Vrhovni sud SAD u februaru poništio veliki dio prethodno uvedenih, piše BBC.

Američko Ministarstvo trgovine saopštilo je da će pogođene zemlje biti suočene sa novim carinama jer nijesu adekvatno riješile problem uvoza robe proizvedene prinudnim radom.

Velika Britanija saopštila je da preduzima mjere protiv prinudnog rada, Kina je negirala da se njena roba proizvodi na taj način, dok je Evropska unija ocijenila da su carine neopravdane.

Analitičari u Indiji smatraju da je riječ o pritisku Vašingtona u trenutku kada se nastavljaju trgovinski pregovori između dvije zemlje.

Organizacije za ljudska prava navode da prinudni rad postoji u Kini, ali i da Velika Britanija i druge države moraju učiniti više kako bi osigurale da njihove kompanije nemaju takve prakse u svojim lancima snabdijevanja. Istovremeno, dovode u pitanje efikasnost carina kao sredstva za rješavanje tog problema.

Na listi se nalazi 60 trgovinskih partnera, među kojima su Velika Britanija, Evropska unija, Kanada, Indija i Japan, a koji zajedno čine gotovo sav izvoz robe na američko tržište.

Stav američke administracije je da trgovina sa zemljama koje kupuju proizvode nastale prinudnim radom stvara nelojalnu konkurenciju za američke radnike.

Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir (Jamieson Greer) rekao je da takva praksa „stvara situaciju u kojoj su američki radnici primorani da se takmiče na globalnom tržištu koje nije ravnopravno“.

Nove carine još nijesu stupile na snagu, jer administracija mora sprovesti dodatnu proceduru prije njihove primjene.

Mjere su uslijedile nakon istrage koju je Grir pokrenuo u martu, kako bi se utvrdilo da li su trgovinski partneri propustili da zabrane uvoz robe proizvedene prinudnim radom.

Izvještaj je zaključio da 54 zemlje nijesu uvele zakonsku zabranu uvoza robe proizvedene, u cjelosti ili djelimično, prinudnim radom, niti su takvu zabranu efikasno sprovodile. Još šest partnera – Kanada, EU, Ekvador, Indonezija, Meksiko i Pakistan – ocijenjeni su kao zemlje koje nijesu dovoljno efikasno primjenjivale postojeće zabrane.

Prema planu američkog Ministarstva trgovine, carina od 10 odsto bila bi uvedena na robu iz Kanade, EU, Velike Britanije, Indonezije, Meksika, Pakistana, Argentine, Bangladeša, Kambodže, Salvadora, Gvatemale, Malezije i Tajvana. Preostalih 45 zemalja, uključujući Kinu i Indiju, suočilo bi se sa carinama od 12,5 odsto.

Reakcije partnera

Portparol britanske vlade poručio je da London radi na suzbijanju prinudnog rada u domaćim i globalnim lancima snabdijevanja kako bi osigurao da britanske kompanije ne budu povezane sa kršenjem ljudskih prava. Takođe je naglasio da se redovno vode razgovori sa američkom administracijom.

Direktor za biznis i ljudska prava u Amnesty Internationalu Piter Frankental (Peter Frankental) rekao je da trgovinske mjere mogu imati određenu ulogu u borbi protiv prinudnog rada, ali da ne mogu zamijeniti efikasnu primjenu zakona, odgovornost kompanija i obaveznu provjeru poštovanja ljudskih prava.

Kanadski premijer Mark Karni (Mark Carney) izjavio je da nove carine nijesu iznenađenje i da neće značajno pogoditi većinu kanadskog izvoza u SAD.

Kina je saopštila da se protivi svim jednostranim carinama i odbacila optužbe o prinudnom radu. Portparolka kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning izjavila je da u Kini „ne postoji takozvani prinudni rad“ i da se ta tema koristi za političke manipulacije.

Međutim, više međunarodnih organizacija za ljudska prava tvrdi da prinudni rad postoji, posebno među muslimanskim manjinama u provinciji Sinđijang.

Evropska komisija saopštila je da ostaje posvećena trgovinskom sporazumu postignutom sa Trampovom administracijom prošle godine, ali smatra da su carine uvedene na ovoj osnovi neopravdane.

Ađaj Šrivastava (Ajay Srivastava) iz istraživačkog centra Global Trade Research Initiative ocijenio je da bi Indija trebalo da ospori pravni osnov predloženih carina i da ih posmatra kao dio šire američke strategije pritiska, odvojene od aktuelnih trgovinskih pregovora.

Trampova administracija nije uvodila nove carine od februara, kada je Vrhovni sud presudio da su takozvane „carine Dana oslobođenja“, koje je Tramp nametnuo velikom broju zemalja u aprilu 2025. godine, bile nezakonite. Tramp je tada odluku nazvao „užasnom“, a sudije koje su odbacile njegovu trgovinsku politiku „budalama“.

Nakon presude, Tramp je najavio privremenu globalnu carinu od 10 odsto, koju je kasnije pominjao na nivou od 15 odsto. Ipak, stopa je ostala na 10 odsto, a mjera ističe u julu ukoliko je Kongres ne produži.