Kako Kina koristi međunarodne samite za širenje globalnog uticaja

Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) drugu godinu zaredom doveo je u Kinu ruskog predsjednika Vladimira Putina i još jednog od najuticajnijih svjetskih lidera.
Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) održao je u četvrtak trilateralni sastanak sa Sijem i Putinom, nakon što su se trojica lidera prethodne večeri sastala na svečanom prijemu povodom sastanka lidera Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u kineskom gradu Šenženu.
Bio je to prvi put da su se sva trojica lično sastala, piše CNBC.
U septembru 2025. godine Si, Putin i indijski premijer Narendra Modi zajedno su pozirali fotografima u prijateljskoj atmosferi, uz osmjehe i šalu, na marginama godišnjeg sastanka Šangajske organizacije za saradnju u kineskom gradu Tjenđinu.
Taj susret uslijedio je nakon smirivanja tenzija između Pekinga i Nju Delhija.
Diplomatija kroz međunarodne samite
Sposobnost Kine da „direktno komunicira sa najvećim svjetskim silama“ odražava njen uticaj na Globalnom jugu i u Evroaziji, ocijenila je Džodi Ven (Jodie Wen), postdoktorska istraživačica u Centru za međunarodnu bezbjednost i strategiju Univerziteta Cinghua (Tsinghua).
„Kina se nada da će imati konstruktivniju ulogu u ovom nestabilnom svijetu, opterećenom sukobima“, rekla je Ven.
Prema njenim riječima, Kina će u budućnosti nastojati da na svojoj teritoriji obezbijedi još više platformi na kojima će države moći da razgovaraju o važnim međunarodnim pitanjima.
Peking sve češće preuzima ulogu posrednika u međunarodnim sporovima.
Jedan od primjera je 2023. godina, kada je Kina obezbijedila prostor za pregovore koji su doveli do obnavljanja diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Irana.
Učešćem u različitim multilateralnim organizacijama i organizovanjem njihovih sastanaka, Kina je nastavila da održava veze sa zapadnim državama, istovremeno razvijajući odnose sa zemljama izvan zapadnog političkog i ekonomskog kruga.
Susreti Sija sa Putinom i Modijem prošle godine, odnosno sa Trampom i Putinom ove godine, predstavljaju samo dio njegovih brojnih sastanaka sa svjetskim liderima.
Si je od početka ove godine ugostio više od 40 šefova država, uključujući najmanje osam tokom ovonedjeljnih sastanaka APEC-a u Šenženu.
To dolazi nakon više od 60 državnih posjeta Kini tokom 2025. godine, prema analizi CNBC-a zasnovanoj na zvaničnim kineskim saopštenjima.
Kineski mediji posebno su isticali veliki broj susreta predsjednika Sija sa stranim liderima na marginama međunarodnih događaja koje organizuje Kina.
„Peking posmatra ove multilateralne platforme kao priliku da proširi svoj međunarodni uticaj i pokaže posvećenost multilateralizmu, dok bilateralna diplomatija ostaje podjednako važna“, rekla je Jue Su (Yue Su), glavna ekonomistkinja za Kinu u analitičkoj kompaniji EIU.
Međutim, upozorila je da različite države sve više slijede sopstvene geopolitičke i ekonomske prioritete, zbog čega je postizanje konsenzusa teško čak i u okviru multilateralnih organizacija.
„U takvim okolnostima, kineski diplomatski prioriteti sve više su usmjereni na ostvarivanje konkretnih ekonomskih koristi kroz trgovinu, investicije, finansijsko povezivanje i tehnološku saradnju“, objasnila je Su.
Rezultati samita APEC-a

Si Đinping je u četvrtak, tokom sastanka ekonomskih lidera APEC-a, najavio da će Kina obezbijediti 20 miliona dolara podrške azijsko-pacifičkom regionu.
Istovremeno se založio za izgradnju „azijsko-pacifičke zajednice sa zajedničkom budućnošću“, što predstavlja regionalnu verziju njegove često korišćene poruke o „zajedničkoj budućnosti čovječanstva“.
Samit u Šenženu može donijeti značajne rezultate u upravljanju krizama, ali i stvoriti diplomatski prostor za buduće pregovore, smatra Džodi Ven sa Univerziteta Cinghua.
Ona je naglasila da je važno da se svjetski lideri sastaju uživo kako bi se izbjegli nesporazumi i dodatno zaoštravanje odnosa.
Tramp je tokom trilateralnog sastanka u četvrtak izjavio da se Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija nalaze u „jedinstvenoj poziciji“ da na svom istorijskom susretu razgovaraju o smanjenju nuklearnog naoružanja.
U naknadnom saopštenju kineskih vlasti navedeno je da su trojica lidera razgovarala i o Ukrajini, Bliskom istoku i Korejskom poluostrvu.