Putin ostvario „ogromnu pobjedu“ na prvom trilateralnom sastanku, jačajući međunarodnu poziciju uprkos ratu u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin napustio je Kinu u snažnijoj poziciji nego što je u nju stigao, nastupajući kao ravnopravan sagovornik liderima Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dvije države koje su znatno moćnije od Rusije, iako je njegova zemlja i dalje zaglavljena u ratu u Ukrajini, koji je ušao u petu godinu, ocjenjuje CNBC.
Putin je u četvrtak stajao rame uz rame sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Donald Trump) i kineskim liderom Si Đinpingom (Xi Jinping) na bini prekrivenoj crvenim tepihom, nakon prvog trilateralnog sastanka trojice lidera u istoriji.
Tramp je javno pohvalio Putina, nazvavši ga „mojim prijateljem“, dok su dvojica predsjednika ulazila na odvojeni bilateralni sastanak.
Putin je na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) dočekan osmijesima i rukovanjima, a tokom dva dana održao je bilateralne sastanke sa najmanje sedam svjetskih lidera.
Sve se to događalo u trenutku kada rat u Ukrajini ne pokazuje znake završetka, više od četiri godine nakon što je Rusija izvršila invaziju na susjednu državu.
„Ovo je ogromna pobjeda za Putina“, ocijenio je Jerg Vutke (Joerg Wuttke), stručnjak konsultantske kompanije DGA-Albright Stonebridge Group.
„Kao da mu je svijet oprostio“, dodao je.
Samo nekoliko sati prije trilateralnog sastanka, ukrajinske snage su treći put ove sedmice napale most koji povezuje Rusiju sa Krimom, poluostrvom koje je Moskva anektirala 2014. godine.
Rusija je uzvratila velikim napadom na Kijev, u kojem je poginulo nekoliko ljudi, a oštećena je ukrajinska infrastruktura.
Dvodnevni samit djelovao je kao simboličan trijumf za Putina, iako je Moskva istovremeno intenzivirala ratne operacije i zadržala čvrst stav prema obnovljenim nastojanjima lidera Evropske unije da se sukob okonča.
Uprkos malom broju konkretnih rezultata, prvi trilateralni samit „može se smatrati diplomatskom pobjedom Moskve“, ocijenio je Andrius Tursa, savjetnik za Centralnu i Istočnu Evropu i Rusiju u konsultantskoj kompaniji Teneo.
Prema njegovim riječima, Putin će vjerovatno nastojati da ovakav format sastanaka postane redovna praksa.
Tokom sastanka i nakon njega, Putin i Tramp oštro su kritikovali Međunarodni krivični sud, koji je u martu 2023. izdao nalog za Putinovo hapšenje.
Tramp je taj sud, kojem je njegova administracija uvela sankcije, nazvao „odmetnutom globalističkom organizacijom koja je izmakla kontroli“.
Putin je izjavio da će razmotriti učešće na decembarskom samitu Grupe 20 (G20) u Majamiju, nakon razgovora sa Trampom.
Trojica lidera su poslije trilateralnih razgovora objavila zajedničku deklaraciju o miru.
Peking je u više navrata pozivao na pregovore i političko rješenje sukoba, istovremeno izbjegavajući da osudi rusku agresiju na Ukrajinu.
Putin je kasnije veći dio konferencije za novinare posvetio odbrani odluke Moskve da izvrši invaziju na Ukrajinu, insistirajući da se osnovni uzroci rata nalaze u širenju NATO-a i navodnoj nelegitimnosti ukrajinskog rukovodstva.
Za nastavak sukoba optužio je i Ukrajinu, tvrdeći da odbija da prihvati ponuđene uslove.
„Ako zaista žele da okončaju sukob, trebalo bi da pristanu na kompromise… Mi smo prihvatili te uslove, sada je red na Ukrajinu“, rekao je Putin.
Takav stav ostavlja „veoma malo prostora za prekid vatre, a kamoli za trajno rješenje, bez značajne promjene odnosa snaga na bojnom polju ili promjene političkog rukovodstva u Moskvi ili Kijevu“, ocijenio je Tursa.
Hoće li biti novih trilateralnih sastanaka?
Rusija zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom po ekonomskoj moći, broju stanovnika i većini drugih važnih pokazatelja međunarodnog uticaja.
Međutim, ruski mediji predstavili su Putinovo učešće u razgovorima o globalnim pitanjima, zajedno sa liderima dvije velike ekonomske i vojne sile, kao potvrdu statusa Rusije kao svjetske sile i neuspjeh zapadnih napora da je međunarodno izoluju.
Putin je izjavio da su se sva trojica lidera saglasila da je trilateralni format „koristan“ i da bi se slični sastanci mogli ponoviti.
„Jedan od ključnih ciljeva Kremlja biće da institucionalizuje ovakav format sastanaka velikih sila“, rekao je Tursa.
Nakon samita nijesu objavljeni konkretni sporazumi o Ukrajini, a ostalo je nejasno da li je i šta dogovoreno, budući da predstavnici Kijeva i evropskih država nijesu učestvovali u razgovorima.
Prema Tursinim riječima, važan pokazatelj biće to da li će se trojica lidera ponovo sastati u bliskoj budućnosti, pri čemu bi predstojeći samit G20 u Majamiju mogao biti naredna prilika.
Ukrajina i evropske vlade više puta su poručivale da moraju imati pravo glasa u svim pregovorima koji se odnose na njihovu bezbjednost.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) izjavio je uoči samita da velike sile često polaze od pretpostavke da mogu same odlučivati o budućnosti svijeta.
Takav pristup nazvao je „ogromnom greškom“.