Hoće li demokrate u Kongresu ukinuti Trampove carine?

Nezadovoljstvo Amerikanaca rastom cijena izazvanim široko rasprostranjenim carinama predsjednika SAD Donalda Trampa (Donald Trump) vjerovatno je doprinijelo tome da demokrate na izborima za Kongres ponovo osvoje većinu u oba doma. Međutim, iako su demokratski zakonodavci obećali da će se sljedeće godine suprotstaviti Trampovim carinama, nije jasno u kojoj će mjeri uspjeti da ponište predsjednikove trgovinske mjere, niti da li će svi demokrati to uopšte željeti.

Demokrate su na izborima za Kongres preuzele kontrolu i nad Predstavničkim domom i nad Senatom. Više istraživanja javnog mnjenja ukazuje da su na odluke birača uticali troškovi života i nezadovoljstvo Trampovom ekonomskom politikom, kao i uvjerenje da su njegove carine, kojima se opterećuje veliki broj uvoznih proizvoda i sirovina, nanijele ekonomsku štetu.

Demokrate su zbog toga obećale da će se pozabaviti Trampovim carinama.

Kongresmen Hakim Džefris (Hakeem Jeffries), demokrata iz Njujorka za kojeg se očekuje da će postati novi predsjednik Predstavničkog doma, obećao je da će „zaustaviti glupe Trampove carine“.

Senator Ron Vajden (Ron Wyden), demokrata iz Oregona i očekivani predsjednik senatskog Odbora za finansije, izjavio je u četvrtak za Vol Strit Džurnal (The Wall Street Journal) da „već razgovara“ sa kolegama o zakonodavnim mjerama kojima bi se riješilo pitanje carina.

Međutim, ostaje nejasno koliko će demokrate zaista moći da postignu.

Za usvajanje zakonskih mjera koje se odnose na carine vjerovatno će biti potrebno 60 glasova u Senatu, što znači da bi dio republikanaca morao da ih podrži.

Osim toga, Tramp i dalje može da uloži veto na zakone koje usvoji Kongres, a malo je vjerovatno da bi dvotrećinska većina u oba doma podržala poništavanje predsjednikovog veta.

Trampove carine od 50 odsto na uvoz iz Kanade vjerovatno će biti prvi prioritet zakonodavaca i mogle bi imati najveće izglede da budu ukinute, piše Vol Strit Džurnal.

Tim carinama protive se i brojni republikanci, naročito u saveznim državama koje se graniče sa Kanadom, poput Mičigena i Aljaske.

Međutim, pokušaji da se šire ograniče Trampova ovlašćenja za uvođenje carina i ukinu druge carinske mjere mogli bi naići na snažniji otpor.

Kako primjećuje Blumberg (Bloomberg), pojedine demokrate zapravo podržavaju carine kao sredstvo zaštite radnih mjesta u proizvodnji u svojim izbornim jedinicama.

To se naročito odnosi na zakonodavce iz takozvanog Pojasa rđe (Rust Belt), nekadašnjeg industrijskog središta SAD, među kojima je i novoizabrani senator iz Ohaja Šerod Braun (Sherrod Brown).

Demokrate bi takođe mogle biti sklonije ukidanju carina uvedenih na osnovu zakona koji se rijetko koriste, a koje je Tramp tumačio kao osnov za takve mjere.

S druge strane, mogle bi biti manje spremne da mijenjaju propise koje američki predsjednici redovno koriste za uvođenje carina, navodi Vol Strit Džurnal.

Razlog je želja da se budućim demokratskim predsjednicima sačuva mogućnost uvođenja sličnih nameta.

Važna brojka

Oko 900 dolara. Toliko Trampove važeće carine povećavaju godišnje troškove prosječnog američkog domaćinstva, prema procjeni laboratorije za budžetske analize Univerziteta Jejl (Yale Budget Lab) od 2. novembra.

Koje su carine trenutno na snazi?

Trampove carine obuhvataju približno 54 odsto robe koja se uvozi u Sjedinjene Američke Države, prema podacima Instituta Kejto (Cato Institute), istraživačke organizacije koja se protivi tim mjerama.

Među najšire primjenjivanim carinama trenutno su nameti od deset do 12,5 odsto, uvedeni na robu iz desetina zemalja zbog navodne prakse korišćenja „prisilnog rada“.

Te carine uvedene su nakon što je Vrhovni sud SAD poništio još širu Trampovu carinsku politiku, koju je predsjednik prethodno uspostavio pozivajući se na Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima u vanrednim situacijama (International Emergency Economic Powers Act).

Nove mjere uvedene su i nakon isteka carina koje je Tramp uspostavio poslije te sudske odluke.

Trampova administracija takođe je uvela niz posebnih carina za pojedine industrijske sektore, uključujući aluminijum, automobile, bakar, kamione, autobuse, farmaceutske proizvode, poluprovodnike, čelik i proizvode od drveta.

Ipak, postoje određeni izuzeci, poput vozila i automobilskih djelova obuhvaćenih Sporazumom između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade (USMCA).

Carine na kanadsku robu podrazumijevaju namet od 50 odsto na brojne proizvode koji se uvoze iz Kanade.

Pritom se na Kanadu primjenjuju i druge američke carine, uključujući one uvedene zbog navodnog prisilnog rada i posebne namete za pojedine industrijske sektore.

Carine od 50 odsto uvedene su na osnovu člana 338 Zakona o carinama iz 1930. godine.

Ta zakonska odredba nikada ranije nije bila korišćena za uvođenje carina, sve dok Tramp nije odlučio da je primijeni kao odgovor na postupke Kanade.

Sjeverni susjed SAD odgovorio je sopstvenim carinama na američku robu, dok vlade dvije zemlje i dalje vode trgovinske pregovore kako bi riješile spor.

Šta Amerikanci misle o Trampovim carinama?

Najnovija istraživanja javnog mnjenja pokazuju široko nezadovoljstvo birača Trampovim carinama.

Prema izlaznim anketama NBC Newsa sprovedenim ove sedmice, 66 odsto birača smatra da su carine naštetile američkoj ekonomiji, dok 64 odsto vjeruje da su negativno uticale na ekonomiju područja u kojem žive.

Istraživanje Asošiejted presa (Associated Press), objavljeno u četvrtak, kojim je obuhvaćeno 100.000 birača na izborima za Predstavnički dom, pokazalo je slične rezultate.

Približno dvije trećine ispitanika smatra da je Trampova ekonomska politika generalno dovela do rasta cijena.

Takav stav dijeli 96 odsto demokrata, 70 odsto nezavisnih birača, pa čak i 24 odsto republikanaca.

Rast cijena, po svemu sudeći, uticao je i na način glasanja.

AP navodi da je približno 90 odsto birača izjavilo da su troškovi života bili „veoma važan“ ili „presudan“ faktor pri donošenju odluke za koga će glasati.

Među tim biračima, približno 60 odsto podržalo je demokratske kandidate na izborima za Predstavnički dom.

Nacionalna unija poreskih obveznika (National Taxpayers Union) takođe je utvrdila da je, među deset saveznih država u kojima su carine izazvale najveće troškove po domaćinstvu, njih sedam izabralo demokrate za Senat.

Riječ je o Džordžiji, Ilinoisu, Mičigenu, Nju Džerziju, Roud Ajlendu, Južnoj Karolini i Teksasu.

Koje zakone o carinama bi Kongres mogao da usvoji?

Kongres ima široka ovlašćenja da ograniči pravo predsjednika da uvodi carine, budući da Donald Tramp može da ih uvodi samo na osnovu konkretnih zakona koji mu daju takva ovlašćenja. Zakonodavci bi mogli da izmijene te propise i time predsjedniku oduzmu dio ovlašćenja.

Demokratski senator Ron Vajden (Ron Wyden) već je predložio zakon kojim bi se značajno ograničila predsjednička ovlašćenja u oblasti carina. Prema tom predlogu, predsjednici bi morali da dobiju odobrenje Kongresa prije uvođenja bilo kakvih carina, a bio bi osnovan i novi kongresni odbor koji bi razmatrao sve predsjedničke predloge carinskih mjera.

Međutim, nije jasno da li bi takav zakon mogao da dobije dovoljnu podršku za usvajanje.

Demokrate bi umjesto toga mogle da predlože zakone sa užim ciljevima, kojima bi se predsjednička ovlašćenja ograničila samo u okviru određenih zakonskih odredaba, industrijskih sektora, kategorija uvoznih proizvoda ili konkretnih izvršnih odluka, poput Trampovih carina na kanadsku robu.

Saradnici demokratskih kongresmena ocijenili su za Politiko (Politico) da bi veća politička podrška mogla postojati za zakone kojima bi se određene industrije ili proizvodi izuzeli od carina.

Kao primjere naveli su već postojeće zakonske predloge koji predviđaju izuzeća za školski pribor i građevinski materijal namijenjen stambenoj izgradnji.

Takvi zakoni mogli bi da dobiju širu podršku, jer bi ih republikanski kongresmeni povezani sa industrijama koje bi bile izuzete od carina mogli podržati čak i ako se protive sveobuhvatnijoj reformi carinske politike.

Da li bi Kongres mogao da usvoji bilo kakav zakon o carinama?

Pojedini republikanski zakonodavci pokazali su spremnost da kritikuju Trampove carine.

Među njima je i senator Ted Kruz (Ted Cruz), republikanac iz Teksasa, koji je u srijedu napisao da su „carine učinile sve preskupim“.

Ipak, među republikancima se nije pojavio dovoljno snažan talas protivljenja koji bi garantovao usvajanje reforme carinske politike u Senatu i poništavanje eventualnog Trampovog veta.

Za nadglasavanje predsjedničkog veta bila bi potrebna podrška 67 senatora i 290 članova Predstavničkog doma.

Stepen podrške republikanaca vjerovatno bi zavisio od konkretne mjere o kojoj bi se glasalo, jer bi predlozi poput ukidanja carina na kanadsku robu ili carina za pojedine industrijske sektore mogli privući veću podršku.

Vol Strit Džurnal piše da Vajden i njegovi saveznici smatraju da su carine na kanadsku robu najizgledniji kandidat za ukidanje u Kongresu.

Oni procjenjuju da bi možda bilo moguće okupiti dovoljno zakonodavaca da se obezbijedi većina sposobna da nadglasa predsjednički veto.

Trgovinski stručnjaci su, međutim, nakon izbora za Kongres ocijenili da i dalje uglavnom ne očekuju široku zakonodavnu akciju usmjerenu na ukidanje carina.

Endru Sisilijano (Andrew Siciliano), globalni i američki direktor za trgovinu, carine i poreze u konsultantskoj kompaniji KPMG, izjavio je u petak da građani i kompanije ne bi trebalo da pretpostavljaju da će dolazak demokrata na vlast u Kongresu automatski značiti ukidanje carina.

„Ljudi ne bi trebalo da pretpostavljaju da Kongres pod kontrolom demokrata znači da će carine nestati“, rekao je Sisilijano.

Prema njegovim riječima, „izborni rezultati mnogo brže mijenjaju sistem kontrole i ravnoteže vlasti u oblasti trgovinske politike nego same carine“.

„Pošto predsjednik zadržava značajna ovlašćenja u oblasti trgovinske politike, očekujemo da će carine uglavnom ostati na snazi, čak i uz pojačan nadzor Kongresa“, kazao je Sisilijano.

Šta još Kongres može da uradi u vezi sa carinama?

Osim što bi mogli da predlažu zakone za ukidanje pojedinih carina, demokratski kongresmeni i njihovi saradnici izjavili su za Politiko prije izbora da će vjerovatno pokrenuti i istrage o postojećoj Trampovoj carinskoj politici, kao i mogućim nepravilnostima u vezi sa njenim sprovođenjem.

„Donosićemo zakone, ali ćemo sprovoditi i istrage“, rekao je za Politiko demokratski kongresmen iz Kalifornije Džimi Paneta (Jimmy Panetta).

On smatra da u okviru onoga što naziva sistemom u kojem se političke odluke donose u zamjenu za određene koristi postoje očigledni slučajevi koje bi trebalo ispitati.

Potencijalne istrage mogle bi da obuhvate slučajeve poput Trampovog smanjenja carina na švajcarsku robu, nakon što su rukovodioci švajcarskih kompanija posjetili Vašington i donijeli poklone predsjedniku.

Istrage bi mogle da se odnose i na Trampovu odluku da ublaži ograničenja izvoza čipova za vještačku inteligenciju u Ujedinjene Arapske Emirate, nakon što je jedan član emiratske kraljevske porodice investirao u Trampovu kompaniju za kriptovalute World Liberty Financial i stekao udio od 49 odsto.

Švajcarske kompanije i tamošnja vlada negirale su bilo kakve nepravilnosti.

Demokrate koje citira Politiko takođe su nagovijestile da namjeravaju da istraže način na koji je oblikovana Trampova carinska politika.

To bi uključivalo utvrđivanje ko je u administraciji odlučivao koje će zemlje, kompanije ili proizvodi biti obuhvaćeni carinskim olakšicama, koji su kriterijumi korišćeni pri donošenju tih odluka i da li su kompanije koje su imale korist od izuzeća od carina uticale na njihovo donošenje.

Zašto se neke demokrate protive ukidanju carina?

Demokrate se uglavnom protive Trampovom sveobuhvatnom pristupu carinama, kojim je predsjednik pokušao da uvede namete na gotovo svu uvoznu robu, pozivajući se na zakonska ovlašćenja koja su sudovi kasnije osporili i poništili.

Međutim, mnoge demokrate i dalje podržavaju carine kao instrument ekonomske politike, smatrajući da se mogu efikasno koristiti za zaštitu radnih mjesta u proizvodnji i određenih industrijskih sektora, kao i za ograničavanje kineskog uticaja.

„Carine mogu pomoći u zaštiti industrija koje su ključne za našu ekonomsku i nacionalnu bezbjednost, podstaći američku proizvodnju i rast zarada, kao i zaštititi radnička prava, vazduh i vodu, podsticanjem kompanija da podignu standarde rada i zaštite životne sredine“, napisao je prošle godine demokratski kongresmen iz Pensilvanije Kris Delucio (Chris Deluzio) u autorskom tekstu za Njujork tajms (The New York Times).

Istovremeno je ocijenio da je Trampova carinska politika „haotična i nedosljedna“ i da „neće ostvariti ciljeve obnove američke proizvodnje, povećanja zarada ili uravnoteženja trgovine“.

Zbog toga su demokrate iz saveznih država takozvanog Pojasa rđe, koje imaju snažniji industrijski sektor, manje spremne da se generalno suprotstave carinama, čak i kada kritikuju predsjednikovu politiku.

Među njima je i novoizabrani senator iz Mičigena Abdul El Sajed (Abdul El-Sayed), predstavnik progresivnog krila Demokratske stranke, koji je, kako navodi Politiko, kritikovao politiku slobodne trgovine, ali i negativne posljedice Trampovih carina po automobilsku industriju Mičigena.

„Vjerujem u sistem carina koji je povezan sa industrijskom politikom koja zaista ima smisla“, rekao je El Sajed na skupu Ekonomskog kluba Detroita u oktobru.

Demokrate takođe smatraju da carine mogu biti koristan instrument za suzbijanje kineskog uticaja i konkurencije koju predstavlja obimna kineska industrijska proizvodnja.

Bivši američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) čak je i nakon dolaska na vlast zadržao carine na kinesku robu koje je Tramp uveo tokom svog prvog mandata.

Izvori koje citira Blumberg navode da bi demokrate mogle željeti da i budući predsjednik iz njihovih redova koristi carine kako bi podstakao druge države da unaprijede standarde rada i zaštite životne sredine.

Alison Durkee, Forbes

Will A Democratic Congress Undo Trump’s Tariffs? Why Midterms Wins May Not Impact Trade Policies