Digitalna budućnost Zapadnog Balkana: Manje granica, više usluga i sigurnosti za građane

Digitalna transformacija Zapadnog Balkana mora donijeti konkretne koristi građanima, sigurnost podataka i prekogranične usluge, uz povjerenje i evropske standarde kao temelje zajedničke digitalne budućnosti.

To je poručeno na otvaranju osmog Digitalnog samita Zapadnog Balkana u Herceg Novom koji organizuje Ministarstvo javne uprave pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore u partnerstvu sa Savjetom za regionalnu saradnju (RCC) i u okviru predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom.

Ministar javne uprave Marash Dukaj kazao je da Crna Gora ostvaruje značajne rezultate u oblasti digitalizacije i da je ispunila uslove za zatvaranje Poglavlja 10 – Informatičko društvo i mediji.

„Ponosan sam što mogu da kažem da Crna Gora pred vas dolazi sa velikim, istorijskim rezultatima“, kazao je Dukaj, prenosi PR Centar.

On je istakao da je Crna Gora punopravna članica prestižnog programa Digitalna Evropa, navodeći da se sve reforme iz Reformske agende i Plana rasta sprovode u predviđenim rokovima.

„Naš cilj je jasan i ambiciozan: da od 2028. godine budemo dio Evropske unije“, poručio je Dukaj.

Govoreći o unapređenju digitalnih usluga, ministar je najavio da se, u saradnji sa partnerima, radi na uvođenju 172 nove elektronske usluge do kraja naredne godine.

Podsjetio je i da je kroz projekat WiFi4WB pokrenut besplatan javni Wi-Fi internet u 24 crnogorske opštine.

„Na taj način digitalne usluge približavamo upravo onima kojima su najpotrebnije – našim građanima“, istakao je ministar.

Govoreći o bezbjednosti i zakonodavnom okviru, Dukaj je naveo da je crnogorsko zakonodavstvo usklađeno sa evropskim pravilima eIDAS 2.0 i NIS 2, čime je stvoren pravni osnov za uspostavljanje nacionalnog digitalnog novčanika.

„Potpisali smo i regionalne sporazume koji omogućavaju međusobno priznavanje usluga povjerenja između naših država“, kazao je Dukaj.

Istakao je i značaj institucija koje se bave zaštitom države od sajber prijetnji.

„Izgradili smo i naš sajber štit. Osnovali smo Vladin centar za bezbjednosne operacije (GSOC), CIRT i Agenciju za sajber bezbjednost. Ove institucije štite našu državu i čine je otpornijom“, rekao je ministar.

Posebno je ukazao na značaj Regionalnog centra za sajber kapacitete (WB3C), koji se gradi u Podgorici uz podršku Francuske i Slovenije.

„Riječ je o jedinstvenom regionalnom centru u kojem stručnjaci iz svih naših država stiču nova znanja i vještine i doprinose našoj zajedničkoj bezbjednosti“, kazao je Dukaj.

Dodao je da je naredni zadatak da se postignuti rezultati pretvore u dugoročnu zaštitu podataka i institucije u koje građani mogu imati povjerenja.

Osvrćući se na razvoj vještačke inteligencije, Dukaj je naglasio da tehnološki napredak mora biti usmjeren ka zaštiti ljudskih vrijednosti i interesa građana.

„Danas mnogo govorimo o vještačkoj inteligenciji. Zato moramo poslati jasnu poruku: nijedna tehnologija ne može i ne smije zamijeniti čovjeka. Ljudi su ti koji pokreću promjene“, istakao je ministar.

Kako je dodao, Crna Gora želi da gradi društvo u kojem će svi građani imati jednake mogućnosti da koriste prednosti digitalizacije.

„Zato tehnologiju usmjeravamo isključivo ka povjerenju, etici i ljudskim vrijednostima. Gradimo društvo u kojem niko neće biti izostavljen niti zaboravljen“, kazao je Dukaj.

Naglasio je da su povjerenje i odgovornost neophodni u primjeni vještačke inteligencije, koja može doprinijeti efikasnijem radu javne uprave, uz obaveznu zaštitu podataka.

„Vještačka inteligencija može i mora doprinijeti efikasnijoj javnoj upravi. Međutim, podaci moraju uvijek biti u potpunosti zaštićeni“, poručio je Dukaj.

On je saopštio da je kroz proces AILA sprovedena detaljna analiza i da je započet rad na nacionalnoj Strategiji za vještačku inteligenciju.

„Vlada će ovu strategiju usvojiti do kraja godine“, najavio je ministar.

Govoreći o zajedničkim ciljevima zemalja regiona, Dukaj je izdvojio povezivanje digitalnih sistema, unapređenje digitalnih vještina, smanjenje digitalnog jaza, jačanje sajber higijene i primjenu digitalnog identiteta preko državnih granica.

„U svim ovim procesima naš najvažniji resurs je povjerenje. Zato ponovimo još jednom, jasno i glasno, poruku koja nas povezuje: šest ekonomija – jedna digitalna budućnost“, kazao je Dukaj.

Ministar je istakao da je podrška međunarodnih i regionalnih partnera od velikog značaja za nastavak digitalnog razvoja Crne Gore.

„Uspjeh na ovom putu ne dolazi sam od sebe. Podrška naših partnera od izuzetnog je značaja“, rekao je Dukaj.

Osvrćući se na moto ovogodišnjeg Samita – „Gradimo digitalne mostove ka budućnosti“ Dukaj je poručio da digitalni razvoj mora počivati na povjerenju i ljudskim vrijednostima.

„Neka ti mostovi budu izgrađeni na temeljima povjerenja i ljudskih vrijednosti. Neka donesu jednostavniji život našim građanima, bolje povezane ekonomije i siguran, zajednički korak ka Evropskoj uniji“, zaključio je Dukaj.

“Digitalni novčanik koji funkcioniše samo kod kuće je pola novčanika”

Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Amer Kapetanović, poručio je da se rezultati regionalne saradnje moraju mjeriti konkretnim koristima za građane, ističući digitalnu povezanost, prekogranične elektronske usluge, digitalne novčanike i razvoj vještačke inteligencije kao ključne prioritete.

Govoreći o napretku digitalne saradnje, Kapetanović je podsjetio na ukidanje naknada za roming u regionu, ocjenjujući da je to primjer konkretne koristi koju građani mogu osjetiti u svakodnevnom životu.

„U digitalnom svijetu imamo jednostavan odgovor na pitanje šta je regionalna saradnja donijela građanima, taj odgovor je u njihovim telefonima“, poručio je Kapetanović, ukazujući na mogućnost komunikacije između zemalja regiona bez dodatnih troškova rominga.

Kao jedan od prioriteta izdvojio je razvoj digitalnih novčanika koji će moći da se koriste preko granica regiona. Podsjetio je da je u Skoplju prethodne godine preuzeta obaveza rada na povezivanju digitalnih identiteta, navodeći da je regionalni pilot-projekat, uz podršku EU, u toku.

Prema njegovim riječima, cilj je da digitalni novčanici ne budu ograničeni samo na upotrebu u matičnoj zemlji, već da omoguće pristup uslugama i u drugim ekonomijama Zapadnog Balkana.

Kapetanović je predložio da do narednog samita bude uspostavljena makar jedna prekogranična usluga koja će funkcionisati u svih šest ekonomija regiona i biti usklađena sa standardima EU.

„Digitalni novčanik koji funkcioniše samo kod kuće je samo pola novčanika“, poručio je Kapetanović, naglašavajući značaj prekogranične interoperabilnosti za praktičnu primjenu digitalnih rješenja i jednostavnije pružanje usluga građanima.

Kapetanović je ukazao i na potrebu pojednostavljivanja administrativnih procedura za razvoj telekomunikacionih mreža, posebno 5G infrastrukture. Kako je naveo, tehnologija je spremna, ali administrativne prepreke usporavaju njeno uvođenje.

Preporuke za pojednostavljivanje izdavanja dozvola, pripremljene u saradnji sa regulatorima i telekomunikacionim operatorima, trebalo bi da budu predstavljene u okviru predstojećeg samita lidera Berlinskog procesa u Crnoj Gori. Kapetanović je naglasio da će njihova primjena zahtijevati prilagođen pristup svakoj od šest ekonomija regiona.

Među prioritetima je i razvoj vještačke inteligencije. Kapetanović je najavio podršku RCC-a regionalnoj mapi puta za vještačku inteligenciju za Zapadni Balkan, uz očekivanje da bi do kraja godine mogla biti pretočena u akcioni plan za sprovođenje.

„Povezanost nije samo jedna od mnogih tema. Ona je temelj na kojem počiva sve ostalo“, poručio je Kapetanović, naglašavajući da bez pouzdane digitalne infrastrukture nema ni funkcionalnih digitalnih novčanika, elektronskih usluga u opštinama ni drugih naprednih digitalnih rješenja.

Govoreći o evropskoj integraciji, osvrnuo se i na napredak u povezivanju regiona sa digitalnim tržištem EU. Naveo je da su cijene prenosa podataka u okviru deklaracije o romingu između Evropske unije i Zapadnog Balkana sada znatno ispod dogovorene gornje granice, ali je istakao da besplatni roming sa EU još nije uspostavljen.

AI donosi velike mogućnosti za unapređenje produktivnosti

Zamjenica generalnog direktora Generalnog direktorata Evropske komisije za komunikacione mreže, sadržaj i tehnologiju Renate Nikolay poručila je da su digitalizacija, vještačka inteligencija i sajber-bezbjednost od ključnog značaja za razvoj ekonomije i društva, ističući važnost saradnje Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana u izgradnji bezbjednog i pouzdanog digitalnog okruženja.

U video-obraćanju, Nikolay je naglasila da vještačka inteligencija donosi velike mogućnosti za unapređenje produktivnosti, poslovanja, obrazovanja i kvaliteta života, ali i rizike kojima se mora odgovorno upravljati.

Istakla je da je EU uspostavila prvi sveobuhvatni pravni okvir za vještačku inteligenciju – Akt o vještačkoj inteligenciji (AI Act), uz dodatne inicijative usmjerene na razvoj inovacija i jačanje evropskih kapaciteta u ovoj oblasti.

Govoreći o konkretnim projektima, podsjetila je da je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen tokom prošlogodišnje posjete regionu najavila dvije nove AI fabrike-antene, u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Prema riječima Nikolay, očekuje se da će uskoro početi da pružaju usluge zajednici koja se bavi vještačkom inteligencijom i inovacijama.

Nikolay je posebno naglasila značaj sajber-bezbjednosti, pouzdane digitalne infrastrukture i zaštite kritičnih sistema, uključujući 5G mreže i kablovsku infrastrukturu. Ukazala je i na važnost razvoja digitalnog identiteta i interoperabilnih digitalnih novčanika za građane i privredu.

Podsjetila je da su ministri zemalja Zapadnog Balkana prošle godine u Skoplju zajednički potpisali izjavu o interoperabilnim digitalnim novčanicima, ocjenjujući taj korak važnim za izgradnju sigurnijeg digitalnog društva.

Naglasila je i da EU, zajedno sa partnerima, finansira projekte za izgradnju i unapređenje digitalne povezanosti u regionu i sa EU, sa ciljem jačanja kapaciteta, stručnosti i otpornosti zemalja Zapadnog Balkana.

Digitalna saradnja jedan od važnih pravaca povezivanja regiona

Parlamentarni državni sekretar Saveznog ministarstva za digitalnu transformaciju i modernizaciju uprave Njemačke, Tomas Jarzombekporučio je u video obraćanju da Njemačka podržava evropsku integraciju svih šest država regiona i jačanje digitalne saradnje sa EU.

Istakao je da je digitalna saradnja jedan od važnih pravaca povezivanja regiona, podsjećajući da se Samit od 2017. godine održava u okviru Berlinskog procesa i okuplja predstavnike vlada, privrede i akademske zajednice.

Kao konkretan rezultat regionalne saradnje naveo je ukidanje roming naknada između zemalja Zapadnog Balkana 2021. godine, kao i odluku EU da otvori pregovore o proširenju principa „roming kao kod kuće“ na region.

Jarzombek je naglasio da su digitalne teme, uključujući vještačku inteligenciju, sajber bezbjednost, digitalne novčanike, digitalne vještine i elektronske javne usluge, posebno važne u uslovima rastuće geopolitičke neizvjesnosti.

Prema njegovim riječima, razvoj novih tehnologija zahtijeva zajednička pravila, standarde i odgovornost, kako bi se podstakle inovacije, zaštitile zajedničke vrijednosti i omogućio napredak privrede i društva.

On je takođe ukazao na značaj saradnje država i tehnoloških kompanija u oblikovanju jasnih smjernica za razvoj i primjenu novih tehnologija.

Sama povezanost nije dovoljna za razvoj digitalnog tržišta

Direktorka Sekretarijata CEFTA Pranvera Kastrati istakla je da digitalna transformacija nije samo pitanje tehnologije, već i povezivanja ekonomija, građana i privrede, uz stvaranje uslova za jednostavniju, bržu i jeftiniju trgovinu na Zapadnom Balkanu.

Ona je naglasila da je cilj Zajedničkog regionalnog tržišta razvoj povezanog i interoperabilnog digitalnog prostora, usklađenog sa standardima i pravilima EU.

„Iako raste upotreba digitalnih javnih usluga i ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu, elektronska trgovina je 2024. godine činila svega 5,3 odsto ukupnog prometa na Zapadnom Balkanu, u poređenju sa 12 odsto u Evropskoj uniji“, navela je Kastrati.

Kako je istakla, sama povezanost nije dovoljna za razvoj digitalnog tržišta – neophodni su interoperabilni sistemi, efikasna plaćanja i regulatorna saradnja.

Kao konkretne aktivnosti CEFTA-e izdvojila je uspostavljanje okvira za priznavanje naprednih i kvalifikovanih usluga povjerenja, digitalizaciju razmjene veterinarskih zdravstvenih sertifikata na graničnim prelazima i unapređenje sistema za olakšavanje trgovine.

Kastrati je ukazala i na značaj digitalizacije elektronske trgovine, priznavanja stručnih kvalifikacija i unapređenja pristupa tržištima za mala preduzeća i pružaoce turističkih usluga.

Poručila je da uspjeh digitalne transformacije ne treba mjeriti samo brojem uspostavljenih platformi, već i smanjenjem prepreka, uštedom vremena i nižim troškovima za privredu i građane, što će doprinijeti približavanju regiona Evropskoj uniji.

Direktor kompanije M:tel Zoran Milovanovićporučio je da su ulaganja u telekomunikacionu infrastrukturu, digitalizaciju i sajber bezbjednost ključni za razvoj digitalnog društva, ističući da je za bolju digitalnu budućnost neophodna saradnja svih relevantnih aktera.