„Pao“ prvi bogataš koji ne može da dokaže porijeklo imovine: Poznato i koliko će platiti državi

U Srbiji je uručeno prvo rješenje za plaćanje posebnog poreza. Država će od jednog sugrađanina uzeti veći dio imovine za koju nema dokazano porijeklo. Time što nije plaćao porez stekao je imetak od nešto više od 170 miliona dinara, što je nepunih 1,5 miliona eura. Sada budžetu duguje oko 127,5 miliona dinara, nešto više od milion eura.

Teče mu, baš kao i svim drugim obveznicima, u skladu sa zakonom, rok od 15 dana od prijema rješenja, da utvrđenu obavezu i izmiri.

Krajem februara Zakon o porijeklu imovine i posebnom porezu napunio je četiri godine (već poslije godinu dana je izmijenjen). Čekao se dugo i ne zna se ko je od njega više očekivao. Građani, koji su se nadali obračunu sa korupcijom i nelegalnim bogaćenjem, ili vlast kojoj uvijek dobro dođe dodatni poreski prihod. Očekivanja ni jednima ni drugima još nisu ispunjena.

Stiglo prvo rješenje

„U skladu sa primjenom Zakona i u okviru svojih nadležnosti Poreska uprava Republike Srbije donijela je rješenje, kojim su utvrđene obaveze fizičkom licu, poslije sprovedenog poreskog postupka utvrđivanja porijekla imovine“, odgovorila je Poreska uprava Forbes Srbiji. „Fizičkom licu je utvrđena poreska osnovica u iznosu od preko 170 miliona dinara, na koju je primijenjena stopa posebnog poreza od 75%“.

Krug oko prvog građanina Srbije koji je i zvanično zarađivao mimo evidencije poreznika dugo se stezao. Put dijelom trasira sam zakon, a dijelom procjena rizika Poreske uprave. Posao poreznika je da najprije dođu do svih kojima je u tri uzastopne godine imovina porasla za više od 150.000 eura.

„Od ukupnog broja obrađenih podataka Poreska uprava je za 13.522 fizičkih lica utvrdila da su u godini, a najviše u tri uzastopne kalendarske godine, imala uvećanje vrijednosti za više od 150.000 eura“, kažu poreznici. „To istovremeno ne znači da su ta fizička lica i opredijeljena za postupak sprovođenja poreske kontrole, već da su ta fizička lica uvećala vrijednost imovine kojom raspolažu u posmatranom periodu“.

Jednostavno rečeno sasvim je moguće da među njima ima i građana koji su potpuno legalno, bez utaje poreza, stekli tu imovinu. To će, međutim, utvrditi tek dodatna kontrola.

„Prethodni postupak sprovodi se sukcesivno, saglasno prioritetima Poreske uprave koji njen rad čine efikasnim i efektivnim, a u skladu sa raspoloživim kapacitetima“, odgovaraju u Poreskoj upravi na pitanje kada će se i ostali naći u užem krugu.

U ovaj broj ulaze i oni za koje su se upalili alarmi poreznika. Sva je prilika da je imovina u njihovom vlasništvu rasla mnogo brže od prihoda na računu i ne mogu je lako opravdati. Takvih je, kako je Forbes Srbija već pisao, trenutno 150.

„Poreska uprava Republike Srbije je, u smislu primjene Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnog poreza za 150 fizičkih lica sprovela prethodni postupak. U toku je ažuriranje podataka iz eksternih baza za 2023. godinu u cilju identifikacije nove grupe fizičkih lica za koje će se sprovesti prethodni postupak“, ističu u Poreskoj upravi.

Prvi otkriveni i njegovi sljedbenici moraće i ubuduće sa više pažnje da izmiruju poreze. Poreska će ih držati na oku.

„Fizička lica kojima se utvrde poreske obaveze, u skladu sa odredbama, biće okarakterisana kao fizička lica sa velikim stepenom rizika po poštovanje poreskih propisa, i u tom smislu, sa posebnom pažnjom će se posmatrati njihovo zakonito i blagovremeno ispunjavanje budućih poreskih obaveza“, pojašnjavaju u Poreskoj upravi.

Kontrola može godinama unazad

Zakon usvojen 2020. godine poreskim inspektorima daje odriješene ruke da nezakonito, odnosno neoporezovano, bogaćenje istražuju koliko god žele unazad. Nisu ograničeni uobičajenim rokom zastarjelosti od pet godina.

„Zakon može da se primijeni neograničeno u prošlost, ali mi ne znamo koliko unazad Poreska uprava provjerava“, kaže Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija. „Postoji nekoliko spornih pitanja u vezi sa Zakonom. Tu je pitanje vremena koje se posmatra. Hipotetički, nema ograničenja po pitanju vremena nastanka obaveze, što je suprotno odredbi o zastarjelosti“.

Razlikuje se i sam koncept zakona. Kako Nenadić ističe, vlast ga je najavljivala kao antikorupcijski, što on, po njegovom mišljenju – nije.

„Kada se vide odredbe zakona, vidi se da on nije zaista antikorupcijski. On je prije svega poreski zakon“, dodaje Nenadić. „Da bi bio antikorupcijski, trebalo bi da su prioritetni predmet kontrole osobe koje obavljaju javne funkcije ili poslove na kojima mogu da budu dio korupcije. Ali to nije određeno nikakvim kriterijumima. Možda ih Poreska uprava ima, ali oni nisu objavljeni. Mi ne znamo kako su došli do tih 150 ljudi. To ne znači da to nije dobro urađeno, mi samo ne znamo po kom principu je urađeno“.

Nenadić još dodaje da bi efekat bio veći kada bi se primjenjivao sa drugim propisima.

„Sami efekti su sasvim sigurno manji nego što su bili najavljeni. Vjerujem da bi što prije trebalo razmatrati primjenu Zakona o porijeklu imovine i dodatnom porezu sa propisima koji regulišu kontrolu prihoda i imovine javnih funkcionera kao i onim koji regulišu oduzimanje imovine“, zaključuje Nenadić.

Šta država može da uradi s novcem prvog obveznika

Sredstva naplaćena od posebnog poreza pripadaju budžetu Srbije. Da bi se stekla predstava o kolikim iznosima je riječ, provjerili smo da li se neka stavka ovogodišnjeg računa može pokriti obavezom samo jednog obveznika.

Od 127,5 miliona dinara mogli bi se pokriti predviđeni troškovi izgradnje diplomatsko-konzularnog predstavaništva u Kanberi. Za ovu godinu ova stavka nosi 117,5 miliona dinara. Projekat Partnerstvo za lokalni razvoj, koji vodi Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave ove godine košta 116,7 miliona dinara. Skoro da bi bilo novca i za ovogodišnje troškove rekonstrukcije mosta na graničnom prelazu – Skelani. U 2024. godini za ovu stavku je namijenjeno 134 miliona dinara.

Budžet s nestrpljenjem čeka sljedećeg obveznika posebnog poreza, a javnost bi rado da sazna makar ko je sve bio na spisku kontrole.

Aleksandra Bulatović, Forbes Srbija