Propali klimatski pregovori: EU i druge zemlje odbile predloženi sporazum

Uncategorized
22. nov 2026. 16:51 > 22. nov 2026. 16:50
featured image

22. nov 2026. 16:51 > 22. nov 2026. 16:50

Pregovori na 31. klimatskom samitu Ujedinjenih nacija (COP31) završeni su u nedjelju bez dogovora, nakon što su Evropska unija i druge zemlje odbile konačni nacrt sporazuma koji su predložili predsjedavajući konferencije, Turska i Australija, ocijenivši ga preslabim da bi doprinio borbi protiv globalnog zagrijavanja.

Rojters (Reuters) piše da neuspjeh pregovora odražava teškoće s kojima se svjetske vlade ove godine suočavaju u nastojanjima da preduzmu ambicioznije mjere protiv sve ozbiljnijih posljedica klimatskih promjena, dok ratovi, ekonomski pritisci i druge krize zaokupljaju njihovu pažnju.

Nakon više od dvije sedmice pregovora, koji su produženi za dodatna dva dana, čime je ovogodišnji COP postao najduži u istoriji, turski predsjedavajući konferencije Murat Kurum rekao je na završnoj plenarnoj sjednici da je jasno da dogovor ne postoji i potvrdio da neće predlagati novi tekst.

„Nema više šta da se uradi. Učinili smo sve što smo mogli“, rekao je Kurum.

„Od sada neće biti novog teksta.“

Kasnije je napustio govornicu dok su predstavnici država još držali govore.

Australijski predsjedavajući pregovora na COP31 Kris Bouen (Chris Bowen) ocijenio je ishod kao „veoma razočaravajući“, navodeći da su neslaganja oko energenata i finansiranja klimatskih mjera bila ključne prepreke postizanju dogovora.

Foto: Reuters/Murad Sezer

Posljednji put pregovori UN o klimatskim promjenama završeni su bez sporazuma prihvaćenog od svih učesnika 2009. godine, na konferenciji u Kopenhagenu.

EU odbila sporazum jer se ne pominju fosilna goriva

Irski ministar životne sredine Dara O’Brajen (Darragh O’Brien) rekao je da Evropska unija nije mogla podržati predloženi sporazum, između ostalog, zato što u njemu nijesu pomenuta fosilna goriva, koja su, prema naučnim saznanjima, glavni pokretač globalnog zagrijavanja.

„Neshvatljivo je da usvojimo klimatski dokument koji ni na jednom mjestu ne pominje fosilna goriva, niti prelazak sa fosilnih goriva na druge izvore energije“, rekao je.

Prema riječima posmatrača na samitu, Saudijska Arabija i druge velike zemlje proizvođači nafte snažno su lobirale da se fosilna goriva ne pominju u tekstu sporazuma.

Panama je takođe saopštila da ne može podržati predloženi dokument jer ne odgovara na razmjere i hitnost klimatske krize.

Ovogodišnji COP prvi je nakon što je tijelo UN za životnu sredinu u oktobru potvrdilo da se očekuje da rast globalne temperature premaši 1,5 stepeni Celzijusa.

Riječ je o granici koju su države prije više od decenije, na klimatskim pregovorima u Parizu, dogovorile da nastoje da ne prekorače, jer se iznad tog nivoa posljedice ekstremnih vremenskih pojava dodatno pojačavaju.

Belgijski ministar za klimatska pitanja Žan-Lik Kruke (Jean-Luc Crucke) ocijenio je da je neuspjeh pregovora težak, ali opravdan ishod.

„Ovo nije kraj multilateralizma, ali mora postojati hrabrost da se kaže ne“, poručio je.

Iako predstavlja udarac nastojanjima da se ojača međunarodna borba protiv klimatskih promjena, neuspjeh u postizanju političke deklaracije u Antaliji ne poništava obaveze preuzete na prethodnim konferencijama UN, niti ukida tehničke i pravne okvire koji uređuju međunarodnu saradnju u toj oblasti.

Pritisak Saudijske Arabije i drugih proizvođača nafte

Neusvojeni sporazum priznavao je da se očekuje prekoračenje dogovorene granice globalnog zagrijavanja i pozivao na ubrzani razvoj tehnologija za uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere, kako bi se taj porast temperature dugoročno preokrenuo.

To je bio jedan od ključnih zahtjeva zemalja proizvođača nafte, navodi Rojters.

Naučnici smatraju da je uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere, uz snažno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, neophodno za izbjegavanje najtežih posljedica klimatskih promjena.

Međutim, kritičari predloženog sporazuma izrazili su zabrinutost da bi odredbe o uklanjanju ugljen-dioksida mogle biti iskorišćene kao opravdanje za nastavak proizvodnje nafte.

Predstavnik delegacije Saudijske Arabije, koja je podržavala uključivanje tih tehnologija u sporazum, kazao je na završnoj plenarnoj sjednici da je iznenađen otporom prema tehnologiji koja, kako je rekao, nudi konkretno rješenje.

Zemlje u razvoju takođe su kritikovale predlog jer nije predviđao dovoljno novih finansijskih sredstava koja bi im pomogla da se prilagode zagrijavanju planete.

Dokument je pozivao na utrostručavanje finansiranja mjera prilagođavanja klimatskim promjenama, ali nije precizirao u odnosu na koji početni iznos bi se to povećanje računalo.

Neusvojeni sporazum sadržao je i cilj koji je predložila Turska, da se udio električne energije u ukupnoj svjetskoj finalnoj potrošnji energije poveća sa sadašnjih približno 23 na 35 odsto do 2035. godine.

Zagovornici tog cilja tvrdili su da bi mogao smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte ubrzavanjem prelaska sa automobila, sistema grijanja i druge opreme koja koristi fosilna goriva na električne alternative.

Kritičari su, međutim, upozoravali da bi takva obaveza mogla nametnuti dodatne troškove siromašnim državama, bez jasno utvrđenog plana za napuštanje fosilnih goriva.

Neuspjeh pregovora ne poništava ranije klimatske obaveze

Proces COP predstavlja glavni međunarodni mehanizam kroz koji države usklađuju napore za ograničavanje globalnog zagrijavanja.

Godišnje konferencije omogućavaju državama da pokažu spremnost za zajedničko pronalaženje rješenja i obezbjeđivanje finansijske pomoći za suočavanje sa problemima koje izaziva rast globalnih temperatura.