Ovo su tri načina da budete otporniji na stres
Većina nas nosi prećutnu pretpostavku da je način na koji se nosimo sa situacijom koja izaziva stres uglavnom unaprijed određen proizvod temperamenta, vaspitanja ili neke stabilne osobine karaktera koja ili ostaje čvrsta pod pritiskom ili ne.
Međutim, psihologija nudi znatno dinamičniju sliku.
Studija iz 2024. godine, objavljena u časopisu Journal of Research in Personality, pratila je više od 1.000 učesnika kroz dnevnike svakodnevnih stresnih situacija.
Pokazala je da se svih pet glavnih osobina ličnosti značajno mijenja kao odgovor na svakodnevni stres.
Ličnost i stres su u neprekidnoj međusobnoj interakciji: stres oblikuje ličnost, ali ličnost takođe određuje koliko će osoba biti izložena stresu, koliko intenzivno će ga doživjeti i koliko brzo će se oporaviti.
Razumijevanje tog odnosa otvara vrata nečemu korisnijem od opštih savjeta za upravljanje stresom: ciljanim promjenama zasnovanim na dokazima, usmjerenim na osobine ličnosti koje nas u startu čine podložnijim stresu.
1. Prekinite ciklus procjene prijetnje i stresa
Od svih osobina ličnosti koje se proučavaju u istraživanjima stresa, neuroticizam ima najjasnije dokumentovanu povezanost sa psihološkom patnjom. Međutim, njegov uticaj nije samo emocionalan, on je i fiziološki i kumulativan.
U značajnom istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Personality, osobe sa visokim nivoom neuroticizma pokazale su znatno jaču povezanost između svakodnevne izloženosti stresu i negativnih emocija. Efekat koji su istraživači opisali kao „hiperreaktivnost“.
Ono što ovo otkriće čini posebno važnim jeste način na koji se taj obrazac razvija tokom vremena.
Ponavljano aktiviranje negativnih emocija dovodi do onoga što literatura opisuje kao „efekat potpaljivanja“ (kindling effects). Riječ je o postepenoj senzibilizaciji.
Tokom nje nervni sistem postaje sve spremniji da burnije reaguje i na manje provokacije.
To je obrazac koji je u kasnijim istraživanjima povezan sa povišenim dnevnim nivoima kortizola, glavnog hormona stresa u organizmu.
Stres kao izazov
Klinički značaj ovdje ne leži u samoj osobini ličnosti, već u kognitivnom procesu koji ona podstiče. Prema istraživanju iz 2021. godine objavljenom u BMC Psychology, neuroticizam je povezan sa obrascem procjene „stres je prijetnja“.
Savjesnost je povezana sa pristupom „stres je izazov“. Istraživači su otkrili da upravo ovi obrasci procjene, nezavisno od nivoa izraženosti osobina ličnosti, posreduju u odnosu između ličnosti i psihološke uznemirenosti.
Trenutak tumačenja između suočavanja sa stresorom i reakcije na njega predstavlja stvarnu tačku za intervenciju.
To je razvijanje navike da razlikujemo da li određena stresna situacija predstavlja stvarnu prijetnju ili rješiv problem može značajno prekinuti fiziološki lanac reakcija od kojeg hronični stres zavisi.
2. Posmatrajte socijalnu povezanost kao resurs koji ublažava stres
Otpornost na stres se često posmatra kao unutrašnja sposobnost, odnosno pitanje mentalne čvrstine ili emocionalne regulacije koja se razvija u relativnoj izolaciji. Međutim, dokazi značajnu težinu daju i socijalnom okruženju.
Meta-analiza iz 2023. objavljena u časopisu Personality and Social Psychology Review, koja je obuhvatila 298 uzoraka i više od 1.500 efekata, pokazala je da su ekstraverzija i saradljivost (prijatnost) među osobinama koje najdosljednije imaju zaštitni efekat protiv stresa.
Zaštitna uloga ekstraverzije nije proisticala iz neke urođene emocionalne prednosti, već uglavnom iz većeg nivoa socijalne angažovanosti i sklonosti pozitivnoj reinterpretaciji iskustava.
Kvalitetni socijalni kontakti djeluju kao „amortizer“ stresa. Ne zato što društvene osobe drugačije osjećaju emocije, već zato što redovna interakcija sa podržavajućim ljudima smanjuje interpersonalne tenzije i osjećaj izolacije, koji vremenom pojačavaju stres.
Namjerno ulaganje u odnose, naročito u periodima povećanog pritiska, nije sporedna navika za dobrobit, već strukturno važan dio regulacije stresa.
3. Smanjite izloženost stresu kroz organizovano ponašanje
Savjesnost, dimenzija ličnosti koja obuhvata samoregulaciju, usmjerenost ka ciljevima i disciplinovano sprovođenje obaveza, izdvaja se među „Velikom petorkom“ po tome što njen zaštitni efekat djeluje i prije i poslije pojave stresa.
Spomenuta meta-analiza iz 2023. godine objavljena u časopisu Personality and Social Psychology Review pokazala je da je savjesnost jedna od samo dvije osobine iz Velike petorke koje su značajno povezane sa samom izloženošću stresorima, a ne samo sa emocionalnom reakcijom na stres.
Viši nivo savjesnosti predviđa manju vjerovatnoću da će osoba uopšte dolaziti u kontakt sa stresnim situacijama.
To se vjerovatno objašnjava time što strukturisano i unaprijed planirano ponašanje smanjuje neorganizovanost.
Među njima su odlaganje obaveza, neriješeni konflikti i loše upravljanje zahtjevima koji stvaraju hronični pritisak.
Savjesnost je takođe povezana sa većom fleksibilnošću suočavanja sa stresom. Tačnije, sposobnošću da se strategije prilagođavaju promjenljivim situacijama, umjesto da osoba automatski pribjegava izbjegavanju kada okolnosti postanu teške.
Završna napomena o stresu
Istraživači ličnosti sve češće ističu da se promjene u osobinama ličnosti razvijaju kroz promjene u ponašanju, a ne obrnuto.
Uvođenje strukturisanih, namjernih navika u specifičnim oblastima sa visokim nivoom stresa predstavlja „bihevioralnu potporu“ kroz koju se psihološke prednosti savjesnosti postepeno razvijaju i postaju dostupne.
Otpornost na stres nije ni fiksna osobina niti samo pitanje temperamenta. Dokazi iz nauke o ličnosti sugerišu da su osobine koje najviše utiču na ranjivost i otpornost na stres značajno podložne načinu na koji tumačimo događaje, ulažemo u odnose i organizujemo sopstveno ponašanje.
Tri pristupa opisana ovdje nijesu „ljekovi“ za stres, već na dokazima zasnovane promjene u „strukturi ličnosti“ kroz koju se stres doživljava. A upravo to, kako sve više istraživanja pokazuje, ima značajnu težinu.
Mark Travers, Forbes
3 Ways To Stress-Proof Your Personality, By A Psychologist