Održivi razvoj traži konkretne poteze, ne samo deklaracije

Održivi razvoj Crne Gore neće zavisiti od strategija i deklaracija, već od odluka koje se danas donose – od očuvanja ljudi i prirodnih resursa, preko pripreme privrede za evropske standarde i modernizacije energetike, do jačanja institucija, odgovornog upravljanja i uključivanja mladih, poručeno je danas na konferenciji Vijesti „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“.

Izvršna direktorica Vijesti Marijana Kadić Bojanić, otvarajući konferenciju, poručila je da je Crna Gora mala zemlja i upravo zato nema luksuz da rasipa ono što je najvrijednije, a to su ljudi, vrijeme, energija, znanje i prilike.

Ona je kazala da održivost više nije tema za uski krug stručnjaka, već se tiče svih – države, institucija, privrede i medija.

„O održivosti se mnogo govori, ali budućnost se ne mijenja riječima, već odlukama. I nije dovoljno govoriti o odgovornom poslovanju, jednakim šansama, ako i za tih riječi ne ostanu konkretni rezultati“, rekla je.

Satler: Nije mi sasvim jasno kako ste 1991. uspjeli da se proglasite ekološkom državom

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kazao je danas da mu nije jasno kako je Crna Gora proglašena ekološkom državom 1991. godine i da će to neko morati da mu objasni.

„Ni danas mi nije sasvim jasno kako ste 1991. godine uspjeli da se proglasite ekološkom državom. Neko će mi i dalje morati objasniti kako se to zapravo dogodilo. Ali dogodilo se. I sada, 35 godina kasnije, obilježavamo tu godišnjicu. Rekao sam da je tokom tih 35 godina moglo i trebalo biti urađeno mnogo više. Ali takođe mislim da nema smisla plakati za prosutim mlijekom“, kazao je Satler i poručio je da je sada važno razmišljati o narednih 35 godina.

On je kazao da održivost ne može obezbijediti samo jedna institucija – potrebni su svi: vlade, privreda i investitori, opštine, mediji, univerziteti, civilno društvo i mnogo odgovornih građana koji će djelovati u istom pravcu.

Prema njegovim riječima, neprijatna istina je da vjerovatno nikada zapravo nije bilo istinskih održivih lidera.

„Da smo ih imali, ne bismo imali ogromne probleme sa kojima se danas suočavamo, naročito kada je riječ o životnoj sredini. Globalno zagrijavanje, degradacija životne sredine, sukobi širom svijeta, siromaštvo djece i tako dalje. Da smo zaista imali održive lidere, konferencije poput ove nam ne bi ni bile potrebne“, istakao je.

Ćulafić: Ko se ranije prilagodi, stvara bolje uslove da bude konkurentan

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić ukazao je na važnost pravovremene pripreme crnogorskih kompanija za pravila i standarde koji će važiti na evropskom tržištu.

“Jer, ko se ranije prilagodi novim tehnologijama i zahtjevima održivosti, stvara bolje uslove da bude konkurentan, da se uključi u evropske lance vrijednosti i privuče nove investicije”, poručio je.

Kao primjer ekonomskog potencijala zaštite prirode naveo je nacionalne parkove. Prema njegovim riječima, tokom 2025. godine nacionalne parkove posjetilo je više od 930.000 ljudi, dok su prihodi od ulaznica dostigli oko 4,1 milion eura, uz ukupan prihod javnog preduzeća od gotovo 5,3 miliona eura.

„Zaštićena priroda nije trošak, ona je prihod, radna mjesta i razvojna šansa“, kazao je Ćulafić poručujući da se takav razvoj mora odvijati uz puno poštovanje životne sredine i očuvanje biodiverziteta.

Šahmanović: Ubrzati investicije, nastaviti modernizaciju infrastrukture

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, govorio je o trendovima u energetici, rastu potrošnje zbog izgradnje data centara i rezultata koje je Crna Gora postigla u toj oblasti.

Istakao je da Crna Gora želi da bude energetski most između regiona i Evropske unije.

“Ali, ne smijemo imati iluziju da smo posao završili… Sada moramo ubrzati investicije, razvijati mrežu i moramo povećati efektivnost sistema. Moramo nastaviti modernizaciju infrastrukture, stvarati prostor za nove tehnologije i nastaviti da gradimo energetsku sigurnost”, poručio je.

Paniklova: Ako želimo bolje odluke, moramo čuti i ljude koji će sa njihovim posljedicama živjeti najduže

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova kazala je da ako želimo bolje odluke, moramo čuti i ljude koji će sa njihovim posljedicama živjeti najduže.

„To nas direktno dovodi do naslova današnje konferencije – Od odluke do uticaja. Jer kvalitet našeg uticaja djelimično zavisi od kvaliteta odluka koje donosimo“, poručila je.

Milošević: Potrebno je imati kvalitetne i dobre medije

Direktorka programa MDIF-a za Jugoistočnu Evropu Jelena Milošević rekla je da je MDIF za 30 godina, koliko postoji, investirao preko 270 miliona dolara u preko 50 zemalja svijeta i 54 medija.

„Već 30 godina pokušavamo, zajedno sa svojim partnerima, da odgovorimo na jedno jednostavno pitanje koje možda zvuči jednostavno, ali uopšte nije – kako da nezavisna uređivačka politika opstane, a da to ne bude kompromitovano vlasništvom i uticajima sa strane“, navela je.

Kako je dodala, biti nezavisan nije lako, posebno na kraju mjeseca kada morate da razmišljate o platama koja treba da isplatite.

„Danas je tema održivi razvoj, održivo liderstvo i meni je mnogo drago da pričamo upravo sa Vijestima na tu temu, jer i Vijesti su skoro stare kao i MDIF i kroz ove tri decenije prolaze mnoge izazovne situacije po pitanju promjena tržišta, promjena tehnologije, navika publike, pa čak i vlasništva. I zato je mnogo važno kada pričamo o ESG-u da ne zaboravimo governance (upravljanje)“, rekla je.

Prema njenim riječima, kada se govori o medijima, governance znači da li znamo ko su vlasnici medija koje čitamo i koristimo, da li znamo transparentnost kapitala sa kojim oni posluju i da li znamo kakav će uticaj imati odluke koje danas donose…

„I kao što je za svako društvo potrebno da ima dobre puteve za održivi razvoj, odličnu energetiku, potrebno mi je da ima kvalitetne i dobre medije jer samo građani i građanki koji su informisani znaju i mogu da budu lideri za budućnost“, poručila je.

„Liderstvo i okruženje ili: Znamo li uvijek s kim tačno radimo?”

Nakon otvaranja konferencije, dekan Fakulteta umjetnosti Univerziteta Donja Gorica i član ekspertskog tima OEBS-a Nenad Vujadinović imao je izlaganje na temu „Liderstvo i okruženje ili: Znamo li uvijek s kim tačno radimo?”

On je govorio o svjetskim liderima, posebno se osvrnuvši na čelnike najvećih tehnoloških kompanija koji trenutno raspravljaju o tome treba li usporiti razvoj AI, zbog upozorenja da bi „mogla da ubija“.

Govorio je i o donošenju razvojnih odluka, procjenama HR menadžera, nivou zaposlenih…