Njemačka vrši pritisak na Hrvatsku da riješi sporove sa Crnom Gorom

Njemačka vlada vrši pritisak na Hrvatsku da što prije riješi bilateralne sporove sa Crnom Gorom, koji bi u suprotnom mogli da ugroze proces pristupanja Podgorice Evropskoj uniji, objavio je danas Juronjuz (Euronews).

Berlin se uključio u rješavanje sporova, pozivajući Hrvatsku da konstruktivno pristupi otvorenim bilateralnim pitanjima koja prijete da uspore ili blokiraju pristupanje Crne Gore, najnaprednijeg kandidata za članstvo u EU, saopštila su za Juronjuz četiri zvaničnika neposredno upoznata sa situacijom.

Zagreb je početkom ove sedmice dostavio listu od osam spornih pitanja za koja traži rješenje prije nego što Podgorica bude mogla da završi pristupni proces. Istovremeno, Berlin iza kulisa nastoji da obezbijedi da se proces proširenja EU ne uspori.

Njemačka je nedavno ponudila i posredovanje, ali ta ponuda još nije sprovedena u djelo, navodi Juronjuz.

Vlada kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz) nastoji da se pozicionira kao nepristrasan posrednik, strahujući da bi neriješena bilateralna pitanja mogla da ugroze proces proširenja.

„Postoje pitanja na koja već godinama ukazujemo našim crnogorskim susjedima“, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković novinarima u četvrtak, uoči samita Evropskog savjeta u Briselu.

„U posljednje dvije godine nije ostvaren apsolutno nikakav napredak“, kazao je Plenković, tvrdeći da je Hrvatska bila „izuzetno konstruktivna“ u pristupnim pregovorima sa Crnom Gorom.

Njemačka predvodi diplomatske napore

Evropska komisija posljednjih sedmica učestvuje u razgovorima između dvije zemlje, dok nekoliko država članica nastoji da spriječi zastoj proširenja zbog bilateralnih pitanja.

Francuska posebno želi da izbjegne probleme u procesu proširenja zbog unutrašnjopolitičkih razloga, dok je Luksemburg kritikovao korišćenje pristupnog procesa za rješavanje bilateralnih sporova.

Sve tri evropske vlade – Njemačka, Francuska i Luksemburg – aktivno razgovaraju sa Hrvatskom, nastojeći da je podstaknu da riješi otvorena pitanja.

Ipak, najsnažniji pritisak dolazi iz Njemačke, koja želi da obezbijedi nastavak procesa proširenja.

Sporovi uglavnom proizlaze iz nasljeđa ratova na prostoru bivše Jugoslavije početkom devedesetih godina, a uključuju imovinska potraživanja i neriješena granična pitanja.

Oni predstavljaju prijetnju ambiciji Crne Gore da do 2028. godine postane 28. članica Evropske unije.

Kalas: Bilateralna pitanja ne smiju da blokiraju proširenje

Stav Hrvatske izazvao je i javne kritike, uključujući reakciju visoke predstavnice EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Kaje Kalas (Kaja Kallas).

Ona je na marginama sastanka Evropskog savjeta poručila da bilateralna pitanja ne smiju da postanu sredstvo za blokiranje pristupnog procesa.

Zagreb se suočava sa optužbama da je sporna pitanja pokrenuo u posljednjem trenutku kako bi izvršio maksimalan pritisak na Crnu Goru.

Hrvatska, međutim, odgovara da je riječ o dugogodišnjim problemima i da je iznijela svega nekoliko simboličnih zahtjeva.

Zagreb ističe da su istrage ratnih zločina i obeštećenje žrtava među obavezama koje Podgorica mora da ispuni kako bi zaključila pristupne pregovore.

Ipak, zvaničnici EU strahuju da bi se raspoloženje prema proširenju moglo brzo promijeniti ukoliko pristupanje Crne Gore ne bude uskoro završeno.

Naredne godine u nekoliko važnih država članica biće održani izbori, uključujući Francusku, gdje je liderka krajnje desnice Marin Le Pen (Marine Le Pen), tradicionalno skeptična prema proširenju EU, favoritkinja u predsjedničkoj trci.

Berlin zagovara nove modele proširenja EU

Njemačka se, kako piše Juronjuz, zalaže za nove načine proširenja Evropske unije, uključujući poseban status „pridruženog kandidata“ za Ukrajinu, koncept „postepene integracije“ zemalja kandidata i snažnije demokratske zaštitne mehanizme za buduće članice.

Crna Gora bi ujedno bila prva zemlja koja bi pristupila Uniji prema sadašnjoj metodologiji proširenja.

Berlinski proces, međuvladina inicijativa pokrenuta 2014. godine radi podsticanja regionalne saradnje zemalja Zapadnog Balkana, ove godine se održava pod predsjedavanjem Podgorice, koja je prethodnih mjeseci kroz taj forum blisko sarađivala sa njemačkom vladom.

Zvaničnici EU njemački angažman na bilateralnom pitanju tumače kao znak da Berlin preuzima odgovornost za napredak procesa proširenja.

Zastoj Crne Gore mogao bi uticati i na druge kandidate

Pristupanje Crne Gore odvija se i u širem geopolitičkom kontekstu, u kojem Brisel sve više koristi proširenje kako bi svoje neposredne susjede čvršće vezao za Zapad, u uslovima rastućih tenzija sa Rusijom.

Budući da je Podgorica prva u redu za članstvo, zastoj izazvan bilateralnim pitanjima koja pojedini smatraju bespredmetnim mogao bi imati veoma ozbiljne posljedice i po ostale zemlje koje prednjače u procesu pristupanja.

To se prije svega odnosi na Albaniju, Moldaviju i, naročito, Ukrajinu, čiji će pristupni proces vjerovatno biti tijesno povezan sa eventualnim mirovnim pregovorima sa Moskvom.

Drugim riječima, Njemačka smatra da je vrijeme da se nastavi sa pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji, imajući u vidu napore koje je Podgorica uložila, ali i geopolitičke okolnosti koje zahtijevaju da proces proširenja zadrži zamah, navodi Juronjuz.