Najmanje 3.000 prodavnica oštećeno u neredima u Francuskoj, šteta se procjenjuje na stotine miliona eura

Najmanje 3.000 prodavnica oštećeno je tokom nereda koji su za vikend zahvatili Francusku, dvostruko više nego što se procjenjivalo samo dan ranije. Dok trgovci sabiraju gubitke, osiguravajuća društva još nemaju procjenu ukupne štete, a posljedice nasilja već su se odrazile na finansijska tržišta.

Francusko udruženje osiguravajućih društava France Assureurs saopštilo je Juronjuzu (Euronews) da su njegove članice mobilisane kako bi pomogle pogođenim preduzećima. Međutim, zasad nije poznato koliko je zahtjeva za naknadu štete podneseno, niti koliki bi mogao biti konačni iznos gubitaka.

Još u nedjelju Aleksandr Bompar (Alexandre Bompard), izvršni direktor Kerfura (Carrefour) i predsjednik francuskog udruženja trgovaca FCD, procijenio je da je pogođeno oko 1.500 prodavnica, a gubitke sektora procijenio je na nekoliko stotina miliona eura.

Već u ponedjeljak vladina procjena porasla je na 3.000 oštećenih prodavnica. Samo Kerfur prijavio je štetu u 50 prodajnih objekata, od kojih je 20 opljačkano.

Pad akcija i rast troškova zaduživanja

Ekonomske posljedice nereda brzo su se odrazile na francusku berzu. Indeks CAC 40 u ponedjeljak je pao 1,1 odsto, više od šireg evropskog indeksa STOXX 600, koji je izgubio 0,9 odsto.

Akcije Kerfura oslabile su 2,2 odsto, a luksuzne grupacije LVMH 1,8 odsto. Među prodavnicama u koje je provaljeno tokom vikenda bio je i butik Luj Vitona (Louis Vuitton) u Marselju.

Pod pritiskom su se našla i osiguravajuća društva. Akcije kompanije AXA pale su 1,3 odsto, reosiguravajuće kompanije SCOR 0,9 odsto, dok su u Milanu Đenerali (Generali) i Unipol izgubili 2,3, odnosno 3,2 odsto.

Nervoza se proširila i na tržište državnih obveznica. Prinos na desetogodišnje francuske obveznice porastao je za oko osam baznih poena, na 4,94 odsto, dok je rast prinosa na uporedive njemačke obveznice bio manji od četiri bazna poena.

Razlika u troškovima zaduživanja dvije zemlje tako se povećala na približno 148 baznih poena, što pokazuje dodatni pritisak na francuske javne finansije.

Neredi iz 2023. prouzrokovali milijardu eura štete

Koliki bi mogao biti konačni račun pokazuju neredi koji su Francusku zahvatili u junu i julu 2023. godine.

Prema podacima France Assureursa, tada je prijavljeno 793 miliona eura osigurane štete, kroz približno 17.000 zahtjeva za naknadu. Prosječna vrijednost zahtjeva iznosila je oko 46.600 eura.

Najveći dio štete, oko 523 miliona eura, odnosio se na prodavnice i poslovne prostore. Lokalne vlasti pretrpjele su gotovo 200 miliona eura štete zbog napada na opštinske zgrade, škole i autobuse, dok se sedam odsto ukupnog iznosa odnosilo na automobile.

Međutim, stvarni trošak bio je još veći. Naknadna istraga francuskog Senata procijenila je ukupnu materijalnu štetu na gotovo milijardu eura, jer dio gubitaka nije bio prijavljen ili nije bio u potpunosti pokriven osiguranjem.

Poređenje sa sadašnjom situacijom posebno zabrinjava. Tokom nereda 2023. zabilježeno je oko 2.500 vandalizovanih poslovnih objekata, dok je sadašnji broj oštećenih prodavnica već dostigao najmanje 3.000.

Novi sistem osiguranja još nije stupio na snagu

Francuska je nakon nereda 2023. odlučila da reformiše sistem osiguranja od štete nastale tokom građanskih nemira.

Zakonom o budžetu za 2026. predviđeno je obavezno pokriće takve štete u određenim polisama imovinskog osiguranja, kao i osnivanje nacionalnog fonda za pomoć osiguravajućim društvima u slučaju velikih gubitaka.

Fond bi se finansirao doprinosima osiguravajućih društava do 1,5 odsto odgovarajućih premija, uz državne garancije do četiri milijarde eura godišnje.

Problem je što novi sistem još nije operativan. Čeka se odobrenje Evropske komisije i donošenje propisa za njegovu primjenu, pa će naknada štete nastale tokom posljednjih nereda zavisiti od postojećih polisa.

Većina francuskih polisa za prodavnice i poslovne prostore pokriva požare, krađe, vandalizam i razbijene izloge. Međutim, znatno je složenije pitanje izgubljene zarade.

Naknada zbog privremenog zatvaranja prodavnice najčešće zavisi od dodatnog osiguranja od prekida poslovanja. Takve polise po pravilu pokrivaju izgubljenu bruto dobit, a ne ukupan izgubljeni prihod, i to samo ako je zatvaranje posljedica fizičke štete obuhvaćene osiguranjem.

To znači da bi mnogi trgovci, čak i ako imaju osiguranu imovinu, mogli sami da snose dio ekonomskih posljedica višednevnog prekida poslovanja.

Dodatni udar na francuski budžet

Francuski premijer Sebastijan Lekorni (Sébastien Lecornu) najavio je da će preduzeća pogođena neredima moći da koriste državni program podrške radnicima tokom privremenog prekida ili smanjenja poslovanja.

Vlada je zatražila i uvođenje ciljanih policijskih časova, uz mogućnost proglašenja vanrednog stanja. Broj uhapšenih premašio je 2.400, a predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorena Nunjeza (Laurent Nuñez).

Nove mjere pomoći dolaze u trenutku kada se očekuje da će francuski budžetski deficit ove godine dostići 5,4 odsto BDP-a, dok javni dug iznosi 119 odsto BDP-a.

Konačna cijena nereda još nije poznata, ali trošak neće snositi samo vlasnici oštećenih prodavnica. Dio će pasti na osiguravajuća društva, dio na državu, a dio na preduzeća koja zbog prekida poslovanja izgube prihode koje im polise neće nadoknaditi.

Uz pritisak na berzu i rast troškova zaduživanja, posljedice nasilja mogle bi biti znatno šire od neposredne materijalne štete.