Ministri finansija G7 sastaju se uz upozorenje na posljedice dužeg zatvaranja Hormuškog moreuza

Uoči sastanka ministara finansija Grupe sedam razvijenih ekonomija (G7) u Parizu u ponedjeljak, visoki evropski zvaničnik kazao je da je situacija na Bliskom istoku pokazala koliko je međusobno povezana globalna ekonomija izložena spoljnim šokovima.

„Otvaranje Hormuškog moreuza i trajno okončanje sukoba od najveće su važnosti za ublažavanje uticaja na ekonomiju”, rekao je predsjednik Eurogrupe Kirjakos Pjerakakis (Kyriakos Pierrakakis), prenosi CNBC.

Eurogrupa je tijelo koje okuplja ministre država eurozone, a na sastanku G7 predstavlja je Pjerakakis, koji je i grčki ministar finansija. Ključne članice G7 su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan.

„Evropska ekonomija pokazala je otpornost pred ovom energetskom krizom. Ipak, globalna ekonomija osjetiće pritisak – čak i ako se sukob brzo riješi”, rekao je Pjerakakis.

Troškovi dugoročnog zaduživanja u nekoliko ekonomija G7 naglo su porasli posljednjih sedmica, jer investitore brine rast inflacije izazvan ograničenim snabdijevanjem energentima, dok rat u Iranu guši isporuke nafte i gasa kroz ključni Hormuški moreuz.

Prinosi na američke državne obveznice naglo su porasli u petak nakon sedmice neujednačenih podataka o inflaciji, dok su trgovci pokušavali da procijene politiku kamatnih stopa pod novim predsjednikom Federalnih rezervi Kevinom Voršom (Kevin Warsh).

Prinos na tridesetogodišnju obveznicu skočio je gotovo 11 baznih poena, na 5,121 odsto, što je najviši nivo od 22. maja 2025. godine i blizu najvišeg nivoa od oktobra 2023.

U Ujedinjenom Kraljevstvu prinos na tridesetogodišnje državne obveznice, poznate kao gilts, kreće se na najvišem nivou od kasnih devedesetih, usljed kombinacije političke nestabilnosti i zabrinutosti zbog rasta inflacije.

Japan, koji je posebno osjetljiv na inflatorne pritiske povezane sa ratom u Iranu, s obzirom na to da je veliki uvoznik energenata, takođe je posljednjih dana zabilježio snažan rast prinosa na obveznice.

Prinosi i cijene obveznica kreću se u suprotnim smjerovima, a trgovci često traže veće prinose na dužnička ulaganja kada je poljuljano povjerenje u vladu koja izdaje obveznice.

Globalne zalihe nafte padaju rekordnim tempom

Istovremeno, cijene nafte ostaju visoke.

Međunarodni referentni Brent za isporuku u julu porastao je u petak više od tri odsto, na 109,26 dolara po barelu. Američki WTI za isporuku u junu ojačao je više od četiri odsto, na 105,42 dolara po barelu.

Cijene Brenta od početka godine porasle su 74 odsto, ali su i dalje ispod maksimuma od 118 dolara po barelu, dostignutog krajem aprila.

Globalne zalihe nafte padaju rekordnim tempom kako bi se nadomjestio veliki poremećaj u snabdijevanju sa Bliskog istoka, a približiće se kritičnim nivoima ukoliko Hormuški moreuz ne bude ponovo otvoren.

Zbog toga su, uoči vrhunca ljetnje potražnje, vjerovatne više cijene nafte i goriva, upozorila je prošle sedmice Međunarodna agencija za energiju (IEA) u mjesečnom izvještaju.

„Brzo smanjenje rezervi usljed nastavka poremećaja moglo bi najaviti buduće skokove cijena”, saopštila je IEA.