Island pred tijesnom odlukom o EU dok Tramp pojačava pritisak na Grenland

Islanđani će sjutra glasati na referendumu čiji je ishod krajnje neizvjestan, a na kojem će odlučivati da li da obnove pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. Debata o članstvu dobila je dodatnu težinu nakon zaoštrene retorike američkog predsjednika Donalda Trampa prema Arktiku.

Pitanje koje će biti postavljeno stanovnicima ove nordijske zemlje sa gotovo 400.000 stanovnika glasi jednostavno: „Da li Island treba da nastavi pregovore o pristupanju Evropskoj uniji?“

Ankete pokazuju da bi savjetodavni referendum mogao biti odlučen veoma tijesnom razlikom, jer je zemlja praktično podijeljena na pola po tom pitanju.

Ako većina glasa „za“, biće obnovljeni pristupni pregovori. Ukoliko oni budu uspješno završeni, postignuti sporazum biće stavljen na još jedan referendum, na kojem će Islanđani odlučiti da li ga prihvataju ili odbijaju, piše CNBC.

Glasanje dolazi u trenutku kada Arktik postaje jedno od ključnih područja borbe za kritične minerale, dok klimatske promjene ubrzano tope morski led i otvaraju sezonske pomorske rute. Istovremeno, Tramp je obnovio nastojanja da SAD preuzmu Grenland, najbližeg susjeda Islanda.

Američki predsjednik dugo zagovara kontrolu nad Grenlandom, pozivajući se na razloge nacionalne bezbjednosti. Tramp je, između ostalog, ranije ove godine tokom govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu više puta, kako se činilo, pobrkao Grenland i Island.

„Svi argumenti koje je američki predsjednik iznio o tome zašto bi SAD trebalo da preuzmu Grenland zapravo se podjednako mogu primijeniti i na Island. Jedina razlika je u tome što je Island formalno nezavisna država“, rekao je profesor političkih nauka na islandskom Univerzitetu Bifrost Eirikur Bergman (Eiríkur Bergmann).

Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, nakon globalne finansijske krize, ali je pregovore suspendovao 2013. kada je na vlast došla euroskeptična koaliciona vlada.

Početkom godine ministarka vanjskih poslova Islanda Torgjerdur Gunarsdotir (Thorgerdur Gunnarsdottir) rekla je da će intenzivniji dijalog i saradnja sa EU biti važni za zaštitu interesa zemlje.

„Jasno je da je međunarodni sistem u kojem živimo od završetka Drugog svjetskog rata u previranju“, napisala je Gunarsdotir u tekstu za islandski list Visir.

Ekonomija, suverenitet i ribarstvo

Pored Trampovih ambicija prema Grenlandu, Bergman smatra da je slabljenje povjerenja u SAD kao bezbjednosnog partnera još jedno važno pitanje uoči referenduma.

Island je jedna od osnivačica NATO-a i jedina članica Alijanse koja nema sopstvene oružane snage.

Zemlja se takođe nalazi na takozvanom GIUK prolazu, strateški važnom pomorskom području između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, koje povezuje Arktik sa Atlantskim okeanom.

„Bezbjednost i odbrana Islanda garantovane su našim članstvom u NATO-u, ali za mnoge još važnije i bilateralnim odbrambenim sporazumom sa SAD iz 1951. godine. Sada mnogi preispituju koliko je taj sporazum i dalje pouzdan“, rekao je Bergman.

Iako su geopolitička dešavanja uticala na okolnosti u kojima Islanđani raspravljaju o članstvu u EU, politički analitičari ističu da su u središtu debate ipak prvenstveno domaća pitanja – ekonomija, suverenitet i ribarstvo.

Jon Danijelson (Jon Danielsson), direktor Centra za sistemski rizik i predavač finansija na Londonskoj školi ekonomije (London School of Economics), rekao je da je Island u prošlosti vodio teške sporove sa članicama EU zbog kontrole nad svojom ribarskom industrijom.

To pitanje opisao je kao gotovo simbolično za zemlju, s obzirom na veliki ekonomski značaj tog sektora.

„Za Islanđane je glavno pitanje kod članstva euro i mogućnost da se udalje od nestabilnosti sopstvene valute i veoma visokih kamatnih stopa. Euro je zapravo ono što vide kao cilj kojem žele da teže“, rekao je Danijelson za CNBC.

„Čak i ako bi glasali za pristupanje, ogromna većina stanovništva gledala bi šta će biti sa ribarstvom i da li bi EU ponudila neophodne uslove – što mi djeluje prilično malo vjerovatno“, dodao je.

Bivša islandska premijerka Katrin Jakobsdotir (Katrín Jakobsdóttir), međutim, rekla je da ne vidi razlog za članstvo u EU, ističući da zemlja već ima blisku ekonomsku saradnju sa blokom od 27 članica, dok njeni građani uživaju visok životni standard.

„Ako većina građana želi da podnesemo zahtjev, veoma je važno poslušati tu većinu, ali ja nijesam promijenila svoj stav“, rekla je Jakobsdotir za CNBC sredinom aprila.

Island je već duboko integrisan u evropski okvir, između ostalog kroz članstvo u Evropskom ekonomskom prostoru, koje mu omogućava pristup jedinstvenom tržištu EU bez punopravnog članstva.

Zemlja je i dio Šengenskog prostora, što omogućava putovanja bez pasoških kontrola između Islanda i drugih država učesnica.

„Sadašnja vlada koju predvode socijaldemokrate, a koja je svojevremeno i pokrenula prvi proces pristupanja, sada ponovo zagrijava tu inicijativu kako bi, da tako kažemo, završila nedovršeni posao“, rekao je za CNBC Stiven Blokmans (Steven Blockmans), zamjenik direktora istraživačkog centra International Centre for Defence and Security.

Može li Island postati uspješna priča za EU?

Politički analitičari smatraju da je i Evropskoj uniji potreban primjer uspješnog proširenja, naročito nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz bloka 2020. godine.

Pobjeda opcije „za“ mogla bi otvoriti put da pregovarački sporazum bude postignut relativno brzo, rekao je Bergman, posebno zato što se islandska koaliciona vlada približava narednim parlamentarnim izborima, koji moraju biti održani najkasnije do avgusta 2028. godine.

„Čini se da u današnje vrijeme važi pravilo – što veće, to bolje“, rekao je Blokmans.

Dodao je da bi prijem zemlje koja se nalazi među vodećima u svijetu po BDP-u po stanovniku i kvalitetu demokratije nesumnjivo dao „dodatni sjaj projektu evropskih integracija“.