Investitori očekuju stabilnost, efikasan državni aparat i kvalifikovanu radnu snagu

Crnoj Gori su neophodne produktivne investicije i zbog toga se, prije ulaska u Evropsku uniju, mora fokusirati na unapređenje poslovnog ambijenta, jer strani investitori očekuju stabilnost, predvidivu regulativu, efikasan državni aparat i kvalifikovanu radnu snagu.

To je saopšteno tokom panel diskusije „Partnerstva za održivu budućnost: Od investicija do konkretnih rezultata“, a u okviru konferencije „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“, koju su organizovale Vijesti.

Šef predstavništva Evropske investicione banke (EIB) u Crnoj Gori, Davor Kunc, ocijenio je da perspektiva članstva u EU pomaže reformama, a reforme pomažu perspektivi članstva.

„U tom pozitivnom krugu smo i mi. Evropska investiciona banka, kao banka EU zajedno sa Evropskom komisijom i Delegacijom EU u Podgorici daje vjetar u leđa Crnoj Gori da što prije postane članica. Ono što smo uradili od 2009. do danas je milijardu i po finanansiranja, koje je išlo ka svim sektorima, a prije svega u saobraćaj“, istakao je Kunc, prenosi PR Centar.

Pola finansiranja, kako je rekao, se odnosi na razvoj privatnog sektora, na one segmente ekonomije koji nijesu dovoljno pokriveni komercijalnim bankama. Ukazao je da je poljoprivreda sektor koji je nedovoljno pokriven komercijalnim bankama.

Zamjenica stalne predstavnice UNDP-a u Crnoj Gori, Silke Hollander, istakla je da je u srži njihovog rada razvoj po mjeri čovjeka.

„Ako pogledamo projekte vidimo kako oni rješavaju potrebe ljudi. To je osnovni zahtjev. Moraju odgovoriti na razvojne izazove koji su utvrđeni. Moraju da budu lokalno prihvaćeni. Važan aspekat je i princip inkluzivnosti, što će reći da nikoga ne izostavljamo. Važno je da svi mogu da učestvuju, da doprinesu i imaju koristi, inače taj napredak nije održiv“, pojasnila je Hollander.

Bitno je imati dobru regulativu, ali je važnije kako se primjenjuje u praksi

Predsjednik Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori, Branko Mitrović, ocijenio je da se prije ulaska u EU, Crna Gora mora fokusirati na unapređenje poslovnog, investicionog ambijenta.

„Znamo šta strani investitori hoće od svake države. Hoće stabilnost, predvidivu regulativu, efikasan državni aparat i kvalifikovanu radnu snagu. Bitno je imati dobru regulativu, ali je važnije kako se primjenjuje u praksi, kako izazove investitora država rješava“, istakao je Mitrović.

Dodaje da ulazak u EU neće riješiti sve probleme, zato je bitno fokusirati se na to kako unaprijediti ekonomiju, kako privući što više investicija »da bismo u EU ušli što spremniji, jer onda tek počinje trka«.

Predsjednik Upravnog odbora NLB Banke AD Podgorica, Martin Leberle, naglasio je da u toj banci postoji set vrijednosti, a najvažnija je ona da „želimo da unaprijedimo živote ljudi koji Crnu Goru zovu domom“.

„Ako u NLB-u govorimo o zelenim projektima uvijek postavimo sebi dva pitanja- da li je taj projekat održiv i da li je u ekonomskom smislu održiv. Ako dobijemo dva pozitivna odgovora, idemo sa tim projektom“, kazao je Leberle.

Izvršna direktorka E3 Consulting, Milica Daković, kazala je da je kada je riječ o infrastrukturnim projektima veoma važna umreženost više subjekata i sve zahtjeva koordinaciju i liderstvo.

„Najveći izazov leži na putanji od ideje do finansiranja. To je dug, kompleksan put. Zahtijeva vrijeme i posvećenost. Jedan od rizika je da imamo dobru projektnu ideju, ali ona nije dobro pretočena u projekat. Tu je i nedovoljna tehnička priprema. Treći izazov se tiče upravljanja životnom sredinom i društva. Nije dobar projekat ako isključivo zadovoljava tehnički i finansijski aspekat. Ne smijemo zaboraviti uticaj tog projekta na životnu sredinu i društvo, kao ni činjenicu da lokalne zajednice treba da budu uključene u najranije faze razvoja projekta“, rekla je Daković.

Kao još jedan izazov je dodala nerealno projektovanje vremena i budžeta, a poseban izazov koji često nije vidljiv je kulturološki aspekt.

Energetska tranzicija je velika šansa, ali ne smije ići na štetu prostora

Sa panela „Energetska tranzicija: Investicije, inovacije i konkurentnost“ poručeno je da Crna Gora ima veliku razvojnu šansu kada je riječ o energetskoj tranziciji, ali je veoma bitno da taj razvoj ne ide na štetu prostora i životne sredine.

Danilo Raičević, vodeći bankar u Energy Europe u okviru Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), smatra da rizik treba podijeliti prema tome ko najbolje može da ga nosi, a izdvojio je državu, privatni kapital i dobavljača tehnologija, kao i institucije poput EBRD-a, prenosi PR centar.

Vjeruje da je uvijek važno uzeti u obzir finansijsku isplativost.

Zatvaranje Poglavlja 15 bio bi jasan signal investitorima

Državni sekretar u Ministarstvu energetike i rudarstva, Dino Tutundžić, kao prioritet je izdvojio punu primjenu svih sistemskih zakona koji su u proteklom periodu usvojeni.

„Zatvaranje Poglavlja 15 (Energetika) bio bi jasan signal investitorima da će imati ista pravila igre kao u bilo kojoj zemlji EU. Ključno je obezbjeđivanje pune implementacije usvojenog regulatornog okvira, a to nije nimalo naivno. Treba da nastavimo da se usaglašavamo sa evropskim pravilima i da prioritet premjestimo na primjenu svega toga u praksi“, kazao je Tutundžić.

Govoreći o projektu „Pravedna tranzicija Pljevalja“, kazao je da je cilj da se građanima toga grada omogući pravedan tretman i pruži šansa za dugoračn i održuv razvoj.

Gvozd 2 mogao bi na proljeće da počne da radi

Izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i investicije u EPCG Ivan Mrvaljević, rekao je da je ta kompanija pokazala da ima dva ključna cilja, a to su povoljna cijena struje za građane i privredu, kao i što veća izgradnja novih proizvodnih objekata dominantno baziranih na obnovljivim izvorima energije.

„Tehnološki to su sunce i vjetar, uz uključenje baterijskih sistema i nastavak i pravedne tranzicije u dijelu daljeg rada Termoelektrane Pljevlja, koja je ekološki rekonstruisana. Uveliko radimo na izgradnji vjetroelektrane Gvozd 2. Očekujemo da ćemo je na proljeće pustiti u rad. Ukupna vrijednost tog projekta je 105 miliona eura“, rekao je Mrvaljević.

Kada postoji investitor tehnologija više nije problem

CEO kompanije Sistem-MNE Natalija Zindović, istakla je da kada postoji investitor tehnologija više nije problem.

„U Crnoj Gori imamo dovoljno inženjera i kadra da projekte razvijemo, čak i izgradimo. U Crnu Goru dolazi dosta investitora koji su zainteresovani da ovdje ulažu, ali imamo problem što se tiče administrativnog dijela, jer ne možemo da im damo jasan odgovor koliko procedura za neki projekat traje. Tako da bi trebalo da učinimo da taj dio bude jasniji, konkretniji“, smatra Zindović.

Crna Gora je članica NATO-A, uskoro i EU – to su sve poželjni faktori

Izvršni direktor NU Energy and Investment Erkut Alkaya, kazao je da nastavljaju da investiraju u Crnu Goru, jer vjeruju u njenu budućnost.

„Crna Gora je članica NATO-a, uskoro i EU. To su sve poželjni faktori. Zakoni su novi i Vlada pokušava da harmonizuje sve zakonske propise sa EU, ali ipak postoje poteškoće i potrebno je unapređenje“, kazao je Alkaya.

Kada je riječ o proizvodnim ciframa iz prošle godine, Crna Gora je uspjela da proizvede 70 odsto energije koju troši, što znači da uvozi tek 30 odsto. Ukazao je da su skladišni kapaciteti obavezan dio ulaganja u obnovljive izvore energije.

„Kada pogledamo brojke od prošle godine, doprinos solarne energije je 3,4 odsto što je jako nisko za zemlju kao što je Crna Gora i trebalo bi ga povećati. Većinu proizvodnje rade državne kompanije, a ne možemo očekivati sve od države. Treba da imamo više nezavisnih proizvođača energije“, rekao je Alkaya.

Zaključio je da je najveći pokretač održivosti tehnologija.

Konferenciju „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“ organizovale su Vijesti, uz podršku Ministarstva energetike i rudarstva, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Media Development Investment Fund-a (MDIF), MK Grupe i Menzies Aviationa.

Partneri projekta su Eko-fond, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, NLB Banka AD Podgorica, Jugopetrol, Coca-Cola HBC Crna Gora, Sistem-mne, L-dema, HiPP, Nu Energy, CROSS-REIS i Boka Verde.