Gotovo svaki treći Evropljanin očekuje pad životnog standarda

Uncategorized
1. jul 2026. 11:59 > 1. jul 2026. 11:58
featured image

1. jul 2026. 11:59 > 1. jul 2026. 11:58

Rastuće cijene i troškovi života glavni su izvor zabrinutosti u gotovo svim zemljama Evropske unije, prema novom Eurobarometru. U Francuskoj i Austriji pesimizam bi mogao biti povezan s negativnom slikom EU.

Kako Evropljani postaju sve zabrinutiji zbog rasta cijena, mnogi vjeruju da će im se životni standard u budućnosti pogoršati.

Gotovo trećina građana (29 odsto) vjeruje da će im se lični životni standard smanjiti u narednih pet godina, dok samo 18 odsto očekuje njegovo poboljšanje.

Istraživanje, u kojem je učestvovalo više od 26.000 ljudi širom EU, pokazuje izražene razlike u pesimizmu među generacijama: ekonomska anksioznost pogađa 34 odsto onih starijih od 55 godina, u poređenju sa samo 17 odsto mlađih ispitanika koji dijele isto mišljenje, prenosi Juronjuz (Euronews).

Očekivanja se takođe značajno razlikuju od zemlje do zemlje. Zapadne države članice obično bilježe veći procenat negativnih odgovora, a prednjači Francuska, gdje čak 44 odsto ispitanika – što je najviša stopa u bloku – očekuje pogoršanje svoje situacije.

Portugal, Njemačka i Austrija pokazuju slične rezultate, dok su izgledi pozitivniji u nordijskim zemljama te u srednjoj i istočnoj Evropi. U Poljskoj samo 9 odsto očekuje pogoršanje svoje situacije, dok Mađarska bilježi najniži nivo ekonomskog pesimizma u cijelom bloku, svega 8 odsto.

Evropski problem

U nekim zemljama, pesimističan stav može biti povezan s negativnom percepcijom Evropske unije, prema riječima zvaničnika Evropskog parlamenta upoznatog s tim pitanjem.

Iako je ukupna slika EU i dalje pozitivna kod 50 odsto građana, a negativna kod 17 odsto, jaz je manji u zemljama poput Francuske, Austrije, Grčke i Češke.

Francuski i austrijski građani takođe su među najskeptičnijima kada su u pitanju koristi članstva njihovih zemalja u EU. Samo 62 odsto ispitanika u obje zemlje vjeruje da je ukupni bilans pozitivan, što je najniži nivo u Evropi nakon Bugarske (57 odsto).

„Postoji nekoliko faktora koje treba uzeti u obzir, ali ekonomska neizvjesnost i rastuće cijene mogli bi uticati na način na koji se EU doživljava“, rekao je zvaničnik, odgovarajući na pitanje doprinosi li pad kupovne moći usponu euroskeptičnih stranaka poput Nacionalnog okupljanja ili Austrijske stranke slobode.

Sveukupni negativni izgledi za budućnost praćeni su rastućom zabrinutošću zbog inflacije, rasta cijena i troškova života, što su među najvažnijim pitanjima kojima bi građani željeli da se bavi Evropski parlament.

To je glavna briga za 47 odsto građana EU, što je 6 odsto više nego u prethodnom istraživanju, kada je već bilo na prvom mjestu, a slijede „ekonomija i otvaranje radnih mjesta“ te „odbrana i bezbjednost EU“.

Gotovo trećina ispitanika (27 odsto) kaže da im se kvalitet života pogoršao u posljednjih 12 mjeseci, 11 odsto vjeruje da se poboljšao, dok 62 odsto kaže da je ostao nepromijenjen.