Trio iz Silicijumske doline pokušava da dešifruje komunikaciju životinja
Jezički model ChatGPT promijenio je način na koji ljudi gledaju na jezik i njegovu upotrebu. Projekat Earth Species sada razvija sličan model za životinje uz finansijsku pomoć milijardera.
Earth Species Project, američka neprofitna organizacija čiji je cilj korišćenje vještačke inteligencije za dešifriranje komunikacije životinja, objavila je prošle sedmice da je primila dodatnih 17 miliona dolara bespovratnih sredstava od dva milijardera. Vijest je ekskluzivno povjerila Forbesu.
Deset miliona dolara doprinijela je Fondacija Aphorism milijardera i poduzetnika Rida Hofmena (Reid Hoffman), a preostalih sedam miliona dolara doprinijet će Fondacija Waverley Street, koju finansira milijarderka Loren Pauel Džobs (Laurene Powell Jobs), kao dio trogodišnjeg obećanja.
Za šta će se novac koristiti?
Projekt Earth Species planira iskoristiti sredstva, pet puta više od onoga što je imao na raspolaganju prošle godine, kako bi barem udvostručio veličinu svoje istraživačke grupe za vještačku inteligenciju. Njen osmoročlani globalni istraživački tim trenutno proučava uzorke vokalizacije ptica i radi na ranom životinjskom modelu sličnom ChatGPT-u koji bi bio primjenjiv bez obzira na životinjsku vrstu. Krajnji cilj organizacije je da njeno istraživanje promijeni razumijevanje ljudi o našem mjestu u prirodnom svijetu, čime pomaže klimatskim promjenama i bioraznolikosti.
“U posljednje dvije godine vještačka inteligencija nam je pokazala da će se na kraju prevesti sve što se može prevesti”, kaže Aza Raskin, suosnivač i predsjednik šest godina starog Projekta vrsta Zemlje i članica Forbesove liste 30 ispod 30 popisa. “To je poput teleskopa, s kojim smo otkrili da Zemlja nije središte Sunčevog sistema, mislim da će nam naši alati omogućiti da pogledamo stvaranje i otkrijemo da čovječanstvo nije središte.”
ChatGPT za komunikaciju sa životinjama
Godine 2013, Raskin je na radiju čuo reportažu o vokalizaciji čovjekolikog smeđeg dželada majmuna i prvi se put zapitao je li moguće dekodirati komunikaciju životinja. Pet godina kasnije, osnivač triju firmi i bivši dizajner u Mozilli suosnivači su Earth Species Projecta sa još dva člana zajednice iz Silicijumske doline. Riječ je o Britt Selvitelle, članici osnivačkog tima Twittera i Katie Zacarian, jednoj od prvih zaposlenih u Fejsbuku (Facebook).
Organizacija želi do 2030. omogućiti ljudima da komuniciraju s drugim vrstama ili barem razumiju šta govore. Do sada je to činio finansiranjem istraživanja obrazaca vokalizacije određenih životinja (trenutni projekti: kit beluga, vrana i zebra) i razvojem opštijeg “temeljnog modela”, za koji se očekuje da će se razviti u nešto poput ChatGPT-a za ljudsku komunikaciju.
Prva verzija opšteg modela predstavljena je 2022. Koristi različite tehnike mašinskog učenja za prepoznavanje uzoraka u zbirci audiosnimki životinja različitih vrsta. Na primjer, jedna takva tehnika je takozvano ugrađivanje, koje je poput mrežnog grafikona koji grupiše zvukove i slike prema sličnosti. Kako prikupljaju više podataka i ažuriraju svoje modele, pojaviće se više uzoraka – na kraju će iz ovih podataka biti moguće ekstrapolirati “značenje” zvukova na osnovu njihove sličnosti, bez potrebe za bilo kakvim osnovnim znanjem o tome šta podaci znače.
Od svog početka, Projekat Zemljinih vrsta objavio je pet recenzovanih članaka (šesti je u pripremi) i tri samostalno objavljena rada. Neki su povezani s određenim životinjskim vrstama, dok su drugi povezani s prethodno pomenutim osnovnim jezičkim modelom.
Donatori iz Silicijumske doline
Projekat Earth Species uveliko se oslanjao na donacije milijardera, dijelom zato što suosnivači potiču iz Silicijumske doline. Raskin je upoznao Hofmena dok je radio u Mozilli na dizajnu Firefoxa, a Hofmen je bio član odbora. On je Hofmenu prvi put predstavio ideju Projekta Zemljinih vrsta 2015. “Hofmen je fasciniran filozofskim implikacijama onoga što se događa kada kultura i jezik nisu samo ljudi, i šta to znači za promjenu odnosa između čovječanstva i ostatka prirode”, kaže Raskin.
Stupio je u kontakt sa fondacijom Loren Pauel Džobs Waverley Street 2022. preko zajedničkog prijatelja koji radi na borbi protiv klimatskih promjena. Raskin vjeruje da bi, ako životinje u našim očima izgledaju više “ljudski”, ljudi počeli više brinuti o njima i bioraznolikosti, što bi pomoglo u očuvanju planeta i ljudskog života.
Hofmen je projektu Zemljinih vrsta davao milion dolara godišnje u posljednje tri godine. Blockchain milijarder Kris Larsen (Chris Larsen), neprofitna organizacija Internet Archive i Paul G. Allen Family Foundation, povezani s pokojnim suosnivačem Majkrosofta (Microsoft), takođe su doprinijeli sredstvima. Projekat Earth Species do danas je prikupio 26 miliona dolara rizičnog kapitala.
Prema poreskim prijavama, projekat je prikupio devet miliona dolara od svog početka do nedavne objave novih donacija. Nova podrška od 17 miliona dolara objavljena prošle sedmice pomoći će organizaciji da zaposli dodatne istraživače za rad na terenu i prikupljanje novih podataka koji će se koristiti za treniranje osnovnog jezičkog modela i za istraživanje pojedinačnih životinja.
Izazov: učenje po modelu
Raskin kaže da je trenutno najveći izazov projekta pristup podacima za treniranje modela. Za razliku od velikih jezičnih modela koji se mogu uvježbati na svim podacima koje nudi World Wide Web, Earth Species Project mora prikupljati reklamne snimke različitih životinjskih vrsta. Ove audio podatke o životinjama teško je razumjeti. Čak i na snimkama koje ta neprofitna organizacija već ima, tehnički je zahtjevno izolovati zvukove pojedinih životinja iz bučnog okruženja.
Dodatni problem je što nema toliko komercijalnih sredstava dostupnih za obuku AI modela za komunikaciju sa životinjama kao za modele AI za ljudsku komunikaciju, iako su i ti modeli skupi zbog velike računarske snage koja je potrebna. Skeptici kažu da ideja o “prevođenju” životinjske komunikacije počiva na pretpostavci osnovnih sličnosti u poređenju s ljudskim govorom, koja možda i ne postoji.
Iako je Earth Species Project neprofitna organizacija, svoje korjene vuče iz Silicijumske doline, a njegovi finansijski podržavaoci na njegov rad gledaju u preduzetničkim okvirima. Raskin je uporedio novu rundu bespovratnih sredstava s prvom velikom rundom finansiranja koju tipični profitni startap dobija od investitora rizičnog kapitala poput Hofmena.
Uvjeren je da odgovarajuća tehnologija već postoji. Biolozi su koristili svoj osnovni model kako bi im pomogli u dekodiranju terenskih snimaka. Na temelju prvih istraživanja, na primjer, već je jasno koji zvukovi govore da se vrana sprema napustiti gnijezdo. Raskin kaže: “Sve što trebate učiniti je dodati novac.”
Phoebe Liu, Forbes