Trendovi koji će oblikovati obrazovanje u 2025.

Kako sve više ulazimo u 2025. obrazovanje se nalazi na raskršću brzog tehnološkog napretka, društvenih promjena i stalnih nastojanja da se osnaže svi učenici. Izazovi i prilike pred nama zahtijevaju hrabre korake, kreativno razmišljanje i saradnju.

Na osnovu ključnih trendova koji su se pojavili tokom 2024. pet važnih tema će vjerovatno oblikovati obrazovni pejzaž ove godine.

Od beta verzije do uticaja: Napredak AI u obrazovanju

U 2025. vještačka inteligencija prelazi iz eksperimentalne faze u potpuno razvijene alate koji preoblikuju iskustvo u učionici. Obećanje AI nije samo u ubrzanju procesa, već u njihovom poboljšanju. Istraživanja NCEE i drugih institucija pokazuju da kolektivna efikasnost nastavnika značajno utiče na učenje učenika. Najmoćnije inovacije AI u obrazovanju neće zamijeniti nastavnike, već će ih podržati i unaprijediti njihovu ulogu.

Dok su se rane primjene AI fokusirale na efikasnost – pojednostavljenje ocjenjivanja i planiranja nastave – ova godina će vjerovatno donijeti dublju implementaciju alata osmišljenih za autentičnu saradnju između nastavnika i vještačke inteligencije. Ove inovacije nastavnicima ne pružaju samo podršku, već im daju pravu autonomiju i glas, omogućavajući im da pomjeraju granice pedagogije, usavrše svoje vještine i istražuju nove pristupe učenju.

Kako se primjena vještačke inteligencije bude širila iz pilot projekata, beta testiranja i malih eksperimenata u širu praksu, u prvi plan dolaze ključna pitanja: Kako možemo u potpunosti otključati potencijal AI, a da pri tome ostane usmjeren na ljudske odnose i proces učenja? Koliko daleko možemo ići u razvoju AI alata koji unapređuju nastavničku profesiju? Pred nama je godina u kojoj će lideri donositi promišljene i informisane odluke kako bi odgovorili na ova pitanja.

Iskorišćavanje moći ekosistema učenja

Granice između formalnog i neformalnog obrazovanja postaju sve nejasnije, a 2025. donosi priliku da u potpunosti prigrlimo ekosisteme učenja koji povezuju škole, zajednice i šire društvo. Ovi ekosistemi okupljaju ljude i institucije radi podrške mladima, proširujući koncept gdje i kako učenje može da se odvija, dok istovremeno omogućavaju ciljanu podršku za razvoj osnovnih vještina i stvaranje ubrzanih prilika za napredovanje.

Od inicijative The Enough Initiative u Merilendu – moćnog primjera zajedničkih napora pod vođstvom državnih lidera – do lokalnih partnerstava između škola i mreže društvenih organizacija u gradovima poput Njuporta (Roud Ajlend), Kolumbusa (Ohajo), Memfisa (Tenesi) i mnogih drugih, ovi pristupi usmjereni na učenike pokazuju snagu kolektivne akcije i način na koji „duboko učenje“ može biti angažovano i zabavno za učenike.

Razlika između formalnog i neformalnog obrazovanja se redefiniše kroz partnerstva koja povezuju školsko i vanškolsko učenje sa drugim akterima u zajednici – poput urbanih farmi, naučnih nevladinih organizacija, parkova i preduzeća. Ovakve inicijative otvaraju vrata škola za servisno učenje, integrisano u školski dan, gdje pojedinačni razredi ili čitave generacije identifikuju i rješavaju probleme u svojim zajednicama. Kreativne radionice u bibliotekama i lokalnim centrima podstiču mlade da upotrijebe svoju kreativnost na nove načine, razvijajući ključne vještine budućnosti, poput kritičkog mišljenja i rješavanja problema.

Ideja školovanja se širi – ne samo u pogledu mjesta na kojem se odvija, već i u pogledu metoda, sadržaja i načina na koji se učenje prepoznaje i vrednuje.

Uključivanje spoljnih organizacija i institucija u akademske puteve učenika donosi moćne benefite mladima. Takođe, pruža priliku da se uloga nastavnika preispita, redefiniše i unapredi, stvarajući bogatija i raznovrsnija okruženja za učenje i podučavanje. Povezivanjem resursa škola i zajednica, pristup ekosistema učenja može kreirati okruženje u kojem svaki učenik ima širok spektar izbora, prilika i podrške potrebne za akademski uspjeh i lični razvoj.

Regioni u usponu: Obrazovanje kao pokretač ekonomije

Širom svijeta, regioni transformišu obrazovanje u ekonomski motor, usklađujući škole, preduzeća i zajednice kako bi podstakli zajednički prosperitet. Regionalni centri talenata postaju ključni pokretači ekonomskog razvoja. To je dinamika koja se pojavila prije nekoliko godina. Ona će se vjerovatno dodatno ubrzati u 2025. i narednim godinama. Regionalne alijanse, rješenja i strategije omogućavaju rješavanje lokalnih izazova, jačanje globalne konkurentnosti, povećanje ekonomske otpornosti i dugoročan prosperitet.

U ovim regionalnim strategijama, državne i lokalne vlasti rade ruku pod ruku sa poslovnim i industrijskim liderima kako bi izgradili snažna partnerstva. Zajedno rade na usklađivanju regulatornih okvira i zahtjeva tržišta rada, prilagođavanju nastavnih planova i priznavanju nastavničkih kvalifikacija širom granica. Ove inicijative pomažu u smanjenju nedostatka radne snage, omogućavaju razmjene nastavnika i povećavaju spremnost radne snage. Na primjer, regionalne mreže za profesionalni razvoj i programi za izgradnju institucionalnih kapaciteta poboljšali su obrazovne rezultate u zemljama u razvoju. Stvaraju lokalne baze kvalifikovanih radnika i smanjujući potrebu za angažovanjem stručnjaka iz inostranstva.

Pojava regionalnih centara talenata, prilagođenih lokalnim industrijama i prednostima, omogućava obrazovnim sistemima da se specijalizuju dok istovremeno sarađuju. Ova saradnja smanjuje nedostatak vještina i jača ekonomsku otpornost na lokalnom i državnom nivou. Tehnologija igra ključnu ulogu u ovom procesu, omogućavajući kombinovano učenje koje spaja nastavu u učionici sa stručnošću iz regionalnih centara. Korišćenjem zajedničkih resursa, ovi modeli mogu donijeti korist širokom spektru geografskih područja, od urbanih do ruralnih. Mogu smanjiti troškove što je posebno važno za resursno ograničene oblasti. I istovremeno osigurati da učenici steknu globalno relevantne vještine.

U 2025. godini, ključno pitanje je kako izgraditi sisteme u kojima svi sektori napreduju zajedno, uz poštovanje jedinstvenih lokalnih konteksta. Obrazovanje mora preuzeti vodeću ulogu u pokretanju ekonomija i stvaranju prilika za sve.

Mladi kao saveznici u transformaciji

Tokom 2024. naglašavali smo angažman učenika, njihovu ulogu u zagovaranju promjena i preuzimanju inicijative. Ove godine, fokus se pomjera ka prepoznavanju mladih kao pravih partnera u transformaciji obrazovanja. U učionicama i zajednicama, učenici sve više preuzimaju aktivnu ulogu. Ne samo kao učesnici, već i kao pronalazači rješenja za složene probleme. Njihovi uvidi i liderstvo mogu pomoći školama da se suoče s dugotrajnim izazovima. Od redefinisanja obrazovnih i profesionalnih puteva do rješavanja pitanja mentalnog zdravlja i blagostanja.

Mladi donose kreativnost, iskrenu želju za razumijevanjem i snažan osećaj hitnosti u rješavanju problema. Ulaganjem u njih i njihov razvoj kao ko-kreatora, oni postaju nezamjenjivi saveznici u oblikovanju obrazovanja spremnog za budućnost. Opremljeni pravim alatima i platformama, učenici mogu aktivno doprinijeti pronalaženju rješenja za sadašnje i buduće izazove, otključavajući svoj puni potencijal kao partneri u oblikovanju obrazovnog sistema, škola i čitavih zajednica.

Štaviše, ovakav pristup donosi dodatnu prednost – stvaranje budućih lidera. Angažovanjem mladih kao aktivnih ko-kreatora i onih koji rješavaju probleme, učenici preuzimaju značajne uloge u kreiranju rješenja. Ovo iskustvo ih priprema da jednog dana vode inicijative koje će jačati škole, zajednice i šire društvo.

Razvijanje stvarnih vještina i učenja tokom života

Radna snaga budućnosti zahtijeva moderne vještine – a obrazovanje mora ići u korak s tim promjenama. Uspjeh u svijetu koji se brzo mijenja zahtijeva posvećenost učenju tokom cijelog života i sposobnost prilagođavanja. U godini pred nama, škole će ubrzati napore u izgradnji značajnih obrazovnih puteva koji pripremaju učenike za život nakon diplomiranja. Ovi putevi ne samo da pomažu učenicima da otkriju svoje strasti, već ih i osposobljavaju za samostalno učenje i snalaženje u različitim okruženjima.

Današnje obrazovanje sve više integriše učenje povezano s karijerom kroz nove oblike praksi, međusektorske prilike za učenje i pristup učenju tokom cijelog života. Srednja škola postaje mjesto gdje mladi učestvuju u radnom iskustvu, stiču vrijedne sertifikate i lakše prelaze u značajne profesionalne karijere. Škole sve više prepoznaju da moraju pripremati učenike za svijet u kojem se priroda posla neprestano mijenja, a duži životni vijek zahtijeva stalno unapređenje vještina.

Ono što dolazi nije tradicionalna stručna obuka kakvu smo poznavali, već razvoj otpornosti i prilagodljivog načina razmišljanja. Cilj je stvoriti učenike koji će se uspješno snalaziti u dinamičnim radnim okruženjima i kontinuirano razvijati u svijetu koji se neprestano mijenja.

Krojimo svjetliju budućnost obrazovanja u 2025.

Trendovi navedeni ovdje nisu samo prioriteti za nastavnike – oni su nužnost za cijelo društvo. Suočavanje s današnjim i budućim izazovima zahtijeva da prigrlimo nove alate i pristupe, dok istovremeno ostajemo vjerni suštinskoj misiji obrazovanja: osnaživanju svakog učenika da napreduje.

Obrazovanje je oduvijek bilo pokretač napretka i 2025. godina neće biti izuzetak. Korišćenjem kolektivne energije škola, zajednica i industrije, možemo stvoriti obrazovni sistem koji ne samo da se prilagođava promjenama, već ih i pokreće – gradeći svjetliju i prosperitetniju budućnost za sve.

Vicki Phillips, saradnica Forbesa

In 2025, 5 Big Trends Will Shape Education