Svi ustanite: Internet sud za AI agente počinje da zasjeda

U ne tako dalekoj budućnosti svi će koristiti takozvane AI agente.

Povezani sa klaudom, živjeće u vašem mobilnom telefonu, spremni da pomognu u bilo kom zadatku koji treba obaviti – od odgovaranja na mejlove i rezervisanja letova, do prikupljanja poreskih gubitaka u vašem investicionom portfelju.

Korisnici Robinhuda (Robinhood) sada koriste AI agente da analiziraju kretanja na berzi i obavljaju autonomne trgovine na osnovu prilagođenih instrukcija. SAP-ov Džul (Joule) pomaže poslovnim korisnicima da analiziraju zalihe, pronađu najbolje dobavljače i nabave robu. Agenti za kupovinu, koji rade brzinom mašina, poput Amazonovog servisa Buy for Me, pretraživaće internet u potrazi za najboljim ponudama, pregovarati o uslovima sa agentima koji zastupaju prodavca, dogovarati rokove isporuke i obavljati kupovine.

Poznate AI i kripto kompanije, od Antropika (Anthropic) i OpenAI-ja do Coinbasea i Circlea, već se utrkuju da ovu budućnost kojom upravljaju botovi učine stvarnošću za sve.

Prvi AI sud

Ali šta se dešava kada kauč koji je vaš agent naručio stigne u pogrešnoj boji? Ili bude isporučen dvije sedmice kasnije, ili oštećen na način za koji prodavac tvrdi da se dogodio nakon isporuke?

To je potencijalno skup i možda neizbježan problem koji se krije unutar velike vizije agentske trgovine. Softver možda već može da kupuje, pregovara, angažuje i plaća u ime ljudi i kompanija, ali AI halucinira, a trgovina nikada nije bila samo razmjena novca. Nezgode su neizbježne.

„Agentska trgovina dolazi do ključne prekretnice, a mi nijesmo spremni za moguće posljedice“, kaže Dejvid Riudor (David Riudor), izvršni direktor i suosnivač GenLayer Foundationa, entiteta sa Kajmanskih Ostrva koji pomaže u upravljanju novim blokčejnom pod nazivom GenLayer i njegovom glavnom aplikacijom, Internet Courtom, osmišljenim da presuđuje u agentskim sporovima. Sud funkcioniše bez ljudskog miješanja, a podržava ga još 26 kripto i AI kompanija, uključujući velike igrače poput kripto berze OKX, provajdera digitalnih novčanika MetaMask i Binanceovog BNB Chain-a.

Koliko god zvučao ambiciozno i futuristički, Internet Court nije pokušaj da se sudije u potpunosti zamijene nizom botova. Bolje ga je razumjeti kao sistem koji pomaže agentima da kreiraju ugovore sa jasnim uslovima, a ako se ne mogu saglasiti oko ishoda, AI porota procjenjuje dokaze i donosi presudu za nekoliko minuta.

Korisno za sporove male vrijednosti

Riudor kaže da je tehnologija najkorisnija za manje transakcije, kod kojih bi angažovanje advokata bilo neracionalno, ali bi nečinjenje i dalje bilo skupo. „Ne pokušavamo da se takmičimo sa pravnim sistemom“, kaže Albert Kasteljana (Albert Castellana), suosnivač i izvršni direktor GenLayer Labsa, koji je razvio blokčejn. „Samo želimo da ponudimo alternativu tamo gdje angažovanje advokata za osporavanje potraživanja od 10.000 dolara nije ekonomski isplativo. Umjesto toga, možete koristiti ovaj sistem da dođete do rješenja, što vas na kraju može koštati nekoliko centi.“

Potencijalno tržište moglo bi biti ogromno. Saobraćaj ka maloprodajnim sajtovima koji dolazi preko AI preporuka porastao je više od 14 puta od oktobra 2024. godine, prema podacima Adobe Analyticsa, a McKinsey procjenjuje da bi AI agenti do 2030. mogli posredovati u globalnoj potrošačkoj trgovini vrijednoj između tri biliona i pet biliona dolara. Međutim, najveći dio nove infrastrukture ispod ekonomije koja se tek razvija i dalje je fokusiran na idealan scenario: agent pronađe ono što njegov ljudski vlasnik želi, plati, primi proizvod ili uslugu i nastavi dalje.

Za sada se Internet Court koristi na ograničenije načine. Collective Memory, društvena platforma koja nagrađuje korisnike za snimanje fotografija, video-zapisa i izvještaja u realnom vremenu, koristi GenLayer kada joj je potrebna pomoć u procjeni da li bi sporna slika mogla biti lažna. Na primjer, video iz bombardovane škole u Gazi ili sa ulica Teherana. Internet Court zatim pregleda dostupne dokaze povezane sa objavom – uključujući vrijeme, lokaciju, povezane objave i prethodnu aktivnost korisnika – i donosi odluku o tome da li snimak smatra autentičnim.

Na kraju, arhitekte Internet Courta žele da se sistem automatski uključi kada AI agenti počnu da se spore jedni s drugima.

Uloga blokčejna

Zamislite malu onlajn kompaniju za prodaju odjeće čija je vlasnica veći dio svakodnevnih poslova prepustila AI agentima. Jedan upravlja zalihama, drugi kupuje oglase, treći naručuje kreativne radove. Vlasnica traži novi logo, a njen agent pronalazi dizajnera kojeg takođe zastupa agent. Dva agenta dogovaraju dizajn, cijenu i rok isporuke. Logo stiže i izgleda dobro, sve dok pretraga obrnutom slikom ne pokaže da je možda preuzet iz tuđeg portfolija.

Internet Court bi trebalo da rješava upravo takve situacije tako što agentima omogućava da unaprijed dogovore uslove, polože novac na escrow račun i eventualni spor pošalju poroti prije nego što novac bude isplaćen.

Ta takozvana porota je mjesto gdje blokčejn tehnologija stupa na scenu. Porota je nasumično odabrana grupa od pet učesnika blokčejna, odnosno validatora, od kojih svaki pokreće drugačiji AI model, na primjer Klod (Claude), ČetGPT (ChatGPT) ili Džeminaj (Gemini). Jedan od petoro bira se za vođu i predlaže odluku. Ostali daju glasove ne videći pozicije drugih, a zatim otkrivaju da li se slažu. Ako postoji konsenzus, otvara se rok od 30 minuta za osporavanje, tokom kojeg agent ili čovjek može da izazove rezultat polaganjem garancije. Ako se rezultat ospori, porota se proširuje na 11 validatora, a zatim dalje, sve dok se ne postigne konsenzus i niko ne ospori presudu.

Teorema porote i zvanično lansiranje

Dizajn sistema zasniva se na Kondorseovoj teoremi porote (Condorcet’s jury theorem), prema kojoj, pod određenim pretpostavkama, vjerovatnoća donošenja tačnog odgovora raste kako se povećava broj nezavisnih procjenjivača. Prosvjetiteljski filozof i matematičar Nikola de Kondorse (Nicolas de Condorcet) formulisao je ovu teoremu 1785. godine, a kasnije je umro u zatvoru tokom Francuske revolucije. GenLayer tvrdi da upotreba više AI modela čini proces težim za manipulisanje nego oslanjanje na jedan model ili jednog ljudskog arbitra.

Iako priča o sporovima između agenata zvuči prerano i pomalo apstraktno, Internet Court već funkcioniše u beta testiranju. Mreža obrađuje oko 350.000 transakcija dnevno, odnosno oko 20.000 do 25.000 odluka, prema Kasteljani. On kaže da je javno lansiranje planirano za kasnije ove godine i da će uključivati token osmišljen da privuče više validatora – ulogu koju će moći da preuzme bilo ko.

Riudor, koji vodi fondaciju, kaže da bi se ovaj sistem presuđivanja na kraju mogao koristiti daleko šire od agentske trgovine, uključujući tržišta predviđanja. Na primjer, Polymarket se oslanja na UMA, protokol koji sporne ishode prosljeđuje na glasanje vlasnicima UMA tokena, ali bi rješavanje uz pomoć AI-ja bilo brže, tvrdi on.

„Već razgovaramo sa nekima od najvećih tržišta predviđanja“, kaže Kasteljana. „Još čekaju naše potpuno lansiranje, ali nas procjenjuju.“

Rizik i dalje postoji

Endru Hol (Andrew Hall), profesor na Stanford Graduate School of Business i istraživački savjetnik kripto tima Andrisen Horovica (Andreessen Horowitz), napisao je ranije ove godine da bi korišćenje velikih jezičkih modela, odnosno LLM-ova, kao sudija za rješavanje sporova moglo pomoći tržištima predviđanja da se šire, jer ih nije moguće podmititi i brzo se poboljšavaju. Ipak, upozorio je i da modeli haluciniraju i da se njima može manipulisati vještim promptovima ili kontaminiranim podacima za obuku.

Lindzi Lin (Lindsay Lin), bivša pravna savjetnica i sadašnja operativna direktorka njujorške kripto investicione firme Dragonfly, vidi istu napetost. „Mnogi LLM-ovi mogu biti korelisani zato što dijele podatke za obuku i zajedničke obrasce grešaka, dok su ljudi obično nezavisniji“, kaže ona.

Ipak, „ljudi će biti u iskušenju da koriste AI za presuđivanje u sporovima, naročito onima manje vrijednosti, jer će biti jeftiniji i brži od ljudskih porotnika, a obim agentske trgovine potencijalno će stvoriti veliki broj takvih slučajeva“, dodaje Lin. „Ima smisla da agenti imaju standardizovane protokole kako bi razumjeli uslove pod kojima sarađuju i pravni lijek ako njihova transakcija nije pravilno završena.“

Drugi dolaze do sličnog zaključka. Prije samo dvije sedmice, Američka arbitražna asocijacija – Međunarodni centar za rješavanje sporova (American Arbitration Association-International Centre for Dispute Resolution), najveća arbitražna institucija u svijetu, objavila je sličan standard za agente pod nazivom Legal Context Protocol. Standardom zajednički upravlja sa blokčejn firmom Integra Ledger iz Denvera, a pokrenut je uz doprinose Gugla (Google), IBM-a i niza vodećih kripto kompanija, poput Circlea i Ava Labsa.

Nedostatak

Naravno, da li će se ovi standardi primiti na kraju zavisi od širokog usvajanja i od toga da AI modeli postanu dovoljno pouzdani da ublaže zabrinutost zbog halucinacija i pristrasnosti.

Ali infrastruktura koja omogućava agentima da se međusobno pronalaze, angažuju i plaćaju već počinje da se pojavljuje. Posljednjih sedmica, GenLayerov partner OKX i tim iza blockchaina NEAR, fokusiranog na AI, pokrenuli su tržišta na kojima agenti mogu angažovati druge agente za obavljanje plaćenih zadataka – od pribavljanja skupova podataka do pomoći u provjeri koda.

U međuvremenu, od stvarnih sudova već se traži da odluče šta se dešava kada AI agenti prekrše pravila. U jednom od najistaknutijih slučajeva povezanih sa AI-jem, Amazon je u novembru 2025. tužio Perpleksiti (Perplexity), tvrdeći da se Perplexityjev AI pregledač Comet prijavljivao na korisničke naloge, predstavljao se kao standardni pregledač Google Chrome i obavljao kupovine bez ovlašćenja prema Amazonovim uslovima korišćenja. U martu je federalni sudija u Kaliforniji izdao privremenu zabranu kojom je Cometu blokirano da kupuje na Amazonu, iako je žalbeni sud kasnije pauzirao tu odluku dok razmatra Perplexityjevu žalbu.

Šta god sudovi na kraju odlučili, slučaj ukazuje na veći potencijalni izazov sa kojim se suočava agentska trgovina. Kako nadzirati milione AI agenata koji u ime korisnika djeluju na različitim platformama kada ne postoji zajednički mehanizam sprovođenja pravila?

Nina Bamgysheva, Forbes

All Rise: Internet Court For AI Agents Is In Session