Šta Crna Gora može naučiti od Japana o autorskim pravima i razvoju AI-ja?

U potezu koji je izazvao pažnju u globalnim tehnološkim i pravnim zajednicama, Japan je zauzeo hrabru poziciju: obuka velikih jezičkih modela (LLM) na zaštićenim sadržajima smatra se fer korišćenjem.  

Japanski Zakon o autorskim pravima, revidiran 2018. godine, eksplicitno dozvoljava rudarenje podataka zaštićenih djela sve dok se ne koristi za „uživanje“ u sadržaju — drugim riječima, dok se sadržaj ne konzumira na tradicionalan način. 

Ovaj stav daje Japanu prednost u globalnoj trci za razvoj vještačke inteligencije i otvara važno pitanje: šta Crna Gora može naučiti iz ovakvog pristupa? 

Kako je Japan postavio pravila 

Japanski Zakon o autorskim pravima, član 30-4, omogućava korišćenje zaštićenih materijala za analizu podataka, pod uslovom da ta upotreba ne ometa uobičajeno iskorišćavanje djela i ne narušava interese autora.  

Praktično gledano, programeri u Japanu mogu legalno trenirati modele na ogromnim bazama podataka — uključujući knjige, muziku i članke — bez potrebe za eksplicitnim odobrenjem kreatora. 

Jasnoća zakona i njegovo usklađivanje sa potrebama industrije doveli su do ubrzanog razvoja domaćih AI rešenja. Postoje, naravno, zabrinutosti kreatora sadržaja koji osjećaju da su njihova djela iskorišćena bez dozvole.  

Ipak, država je odlučila da rizikuje i stane na stranu inovacija. 

Gdje je Evropa, a gdje Crna Gora? 

EU je usvojila drugačiji kurs. Prema Direktivi o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu (CDSMD), rudarenje podataka (TDM) je dozvoljeno, ali uz pravo autora da isključe svoja djela iz takve upotrebe.  

Ovo stvara složen pravni okvir, naročito za manje zemlje poput Crne Gore koje tek razvijaju svoj pravni i tehnološki sistem. 

Dodatna analiza objavljena u časopisu Journal of Intellectual Property Law & Practice (Oxford University Press) ukazuje na to da je ova opt-out klauzula jedna od ključnih prepreka za otvoreno i široko korišćenje podataka u EU, jer ostavlja prostor za nesigurnost i pravne sporove. 

Crna Gora trenutno ne posjeduje jasno definisane pravne okvire kada je u pitanju korišćenje zaštićenog sadržaja za razvoj AI-ja. To predstavlja priliku da se u narednim godinama kreira zakon koji je unaprijed prilagođen vremenu koje dolazi, umjesto da se zaostaje za regulativom većih tržišta. 

Da li postoji prostor za pametno rješenje? 

Crna Gora bi mogla da zauzme balansirani pristup. Na primjer, zakon može predvidjeti dozvolu za korišćenje sadržaja za istraživačke i nekomercijalne svrhe, uz mehanizme nadzora i transparentnosti. Takođe, uvođenje obaveze javnog izvještavanja o podacima koji se koriste za treniranje modela može pomoći kreatorima da se bolje zaštite i uključe u dijalog. 

Ono što je važno jeste da se zakonski okvir kreira uz konsultacije sa lokalnim tehnološkim zajednicama, kreativnim industrijama i akademijom, kako bi Crna Gora mogla da stvori jedinstveni balans između inovacije i zaštite prava. 

Malta kao regionalni model za AI i robotiku? 

Malta se u posljednjih nekoliko godina pozicionirala kao jedno od najpogodnijih okruženja za razvoj i testiranje AI rješenja. Sa već postojećim regulatornim sandbox-ovima, poreskim pogodnostima i otvorenom komunikacijom između regulatora i startap zajednice, Malta nudi fleksibilan ali odgovoran okvir za AI industriju. 

Zanimljiv je i primjer kompanije Candy AI, koja razvija napredne virtuelne AI partnere i vodi operacije upravo iz Malte. Zahvaljujući regulatornom razumijevanju i infrastrukturi pogodnoj za brze iteracije, Candy AI je uspjela da brzo izađe na tržište i uđe u globalni dijalog o etici i tehnologiji. 

Za Crnu Goru, Malta predstavlja dokaz da čak i mala zemlja, uz jasnu viziju i praktičan pravni okvir, može privući globalne AI igrače i istovremeno graditi lokalni tehnološki ekosistem. 

Tri lekcije za Crnu Goru: 

1. Jasna pravila podstiču razvoj. Neizvjesnost koči inovacije. Kada zakon jasno definiše šta je dozvoljeno, inženjeri i preduzetnici imaju slobodu da eksperimentišu, investiraju i razvijaju proizvode bez straha od budućih tužbi. Za zemlju poput Crne Gore, ovo može biti ključan podsticaj za domaće startape i istraživačke centre. 
2. Zaštita i inovacija nisu suprotnosti. Često se prikazuju kao dvije suprotstavljene strane, ali to ne mora biti slučaj. Pametno regulisana upotreba zaštićenog sadržaja, uz zaštitu moralnih i ekonomskih prava autora, može stvoriti prostor u kojem i kreatori i inovatori prosperiraju. Sistem koji podržava dijalog i saradnju među ovim grupama može biti snaga, a ne kompromis. 
3. Brzina odlučivanja pravi razliku. U tehnološkoj trci, vrijeme donošenja odluka može značiti sve. Dok veće zemlje prolaze kroz složene birokratske procese, Crna Gora ima prednost u agilnosti. Brza i precizna legislativa, uz javne konsultacije, može pozicionirati zemlju kao regionalnog lidera u razvoju AI-ja — ne kroz veličinu, već kroz pametnu i efikasnu politiku. 

Prilika za pametan start 

Japanski primjer pokazuje kako se može kreirati zakon koji podstiče rast bez parališućih ograničenja. Crna Gora sada ima priliku da ne uvozi tuđe probleme, već da definiše sopstvena pravila igre. 

Ako želimo da se domaća scena vještačke inteligencije razvija, moramo osmisliti zakonodavni okvir koji ne samo da štiti ono što je stvoreno, već i ono što tek treba da nastane. 

U eri vještačke inteligencije, zemlje koje brzo i pametno regulišu — biće one koje najbrže napreduju.