SpaceX potrošio više od 15 milijardi dolara na Staršip, ključnu raketu za Maskove planove

SpaceX je potrošio više od 15 milijardi dolara na razvoj svoje rakete nove generacije Staršip (Starship), pokazuje registracija za IPO kompanije u koju je Rojters (Reuters) imao uvid.

Ta suma daleko premašuje troškove razvoja rakete Falkon (Falcon), glavnog oslonca kompanije, dok se svemirska firma Ilona Maska (Elon Musk) približava desetoj godini pokušaja da usavrši potpuno višekratni lansirni sistem.

Budućnost najunosnijih poslova SpaceX-a, koji juri ka izlasku na berzu uz procjenu vrijednosti od 1,75 biliona dolara, u velikoj mjeri počiva na Staršipu. Riječ je o ogromnom dvostepenom raketnom sistemu koji je ključan za Maskove ambicije da lansira veće serije Starlink satelita, prevozi ljude na Mjesec i Mars i, na kraju, postavi hiljade AI računarskih satelita kao alternativu energetski zahtjevnim data centrima na Zemlji.

Iznos od 15 milijardi dolara, koji ranije nije bio objavljen, nadmašuje približno 400 miliona dolara koliko je SpaceX potrošio na razvoj Falkona 9, najčešće lansirane rakete u svijetu. Falkon 9 je bio temelj komercijalne dominacije SpaceX-a, omogućio brzo postavljanje Starlink satelita i dao kompaniji veliku prednost u odnosu na konkurente u lansirnoj industriji.

„Nastavili smo značajno da ulažemo u dodatno povećanje naše prednosti kroz punu i brzu višekratnu upotrebu u velikom obimu, uključujući ulaganje od više od 15 milijardi dolara u našu raketu nove generacije, Staršip”, naveo je SpaceX u povjerljivoj registraciji za IPO.

Kompanija planira da u drugoj polovini 2026. počne lansiranje najnovije generacije Starlink satelita, poznate kao V3, navodi se u dokumentu. To će se vjerovatno raditi Staršipom, čiji je teretni prostor prilagođen unaprijeđenim satelitima i može da primi do 60 njih u jednom letu, naveo je SpaceX.

To je dramatično povećanje u odnosu na dvadesetak manjih Starlink satelita koji se obično lansiraju Falkonom, što pokazuje koliko je uspjeh Staršipa tijesno povezan sa ekonomikom Starlinka.

Staršip sada troši najveći dio razvojnih sredstava kompanije.

SpaceX je 2025. godine izdvojio tri milijarde dolara za istraživanje i razvoj u svom svemirskom segmentu, a cijeli taj iznos otišao je na program Staršip, pokazuje dokumentacija. To je oštar skok u odnosu na 1,8 milijardi dolara potrošenih u tom segmentu godinu ranije i pokazuje koliko se Staršip fundamentalno razlikuje od Falkona i od bilo koje rakete prije njega.

Staršip trpi eksplozivne neuspjehe

Od 2023. godine SpaceX je sproveo 11 probnih letova Staršipa, uz spektakularne neuspjehe, ali i upečatljive pomake. Među prekretnicama bilo je hvatanje ogromnog Super Heavy bustera pri povratku na Zemlju pomoću masivnih mehaničkih ruku, manevra osmišljenog da dramatično ubrza višekratnu upotrebu.

I pored tog napretka, SpaceX je u dokumentaciji priznao da ostaje više prepreka bez presedana prije nego što Staršip dostigne Maskov cilj od „hiljada lansiranja godišnje”. Ta stopa lansiranja, navela je kompanija, bila bi potrebna za postavljanje 100 gigavata AI satelita na solarni pogon godišnje, što je približno četvrtina energije koju Sjedinjene Države potroše za godinu.

„Zaista su veoma blizu”, rekao je Kris Kvilti (Chris Quilty), predsjednik kompanije Quilty Space, istraživačke firme za svemirsku i satelitsku industriju. „Ali ono što još ne znamo, i nećemo znati neko vrijeme, jeste da li to mogu da rade iznova i iznova.”

Među najznačajnijim izazovima za Staršip je izgradnja ogromne zemaljske infrastrukture potrebne da podrži Maskov željeni tempo letova, uključujući zalihe goriva, vodne sisteme i, za glavni brod, toplotni štit sposoban da izdrži višestruke ulaske u atmosferu.

Jedno lansiranje Starshipa zahtijeva ekvivalent 244 cisterne prirodnog gasa, prema analizi američke Federalne uprave za avijaciju. Oko milion galona vode koristi se za potiskivanje intenzivnih akustičnih vibracija rakete tokom polijetanja.

„U vodovodnom sistemu nema dovoljno vode da podrži lansiranje Starshipa” u takvom obimu, rekao je Kvilti.

Još jedna velika prepreka je dopuna goriva u orbiti, rizičan i nedokazan proces u kojem se Staršipovi spajaju sa tanker verzijama iste letjelice radi transfera goriva. Taj manevar bio bi neophodan za misije u duboki svemir i sam bi zahtijevao više lansiranja Staršipa.

„To je vjerovatno posljednji veliki izazov”, rekao je Hans Kenigzman (Hans Koenigsmann), bivši potpredsjednik SpaceX-a za pouzdanost letova i jedan od najranijih zaposlenih u kompaniji. „Ako se to dogodi, mislim da bi od tada trebalo da bude manje-više uspješno.”

Izazov dodatno komplikuje samo pogonsko gorivo. Tečni kiseonik mora se držati na ekstremno niskim temperaturama i čvrsto zatvoren kako ne bi curio u svemir.

„Dopuna goriva u orbiti je kompleksna i još je nijesmo demonstrirali niti pokušali”, naveo je SpaceX u dokumentaciji.

„Možda nećemo moći da razvijemo, komercijalizujemo, povećamo obim ili uspješno sprovedemo ove ili druge strateške inicijative u rokovima koje trenutno predviđamo, ili uopšte”, dodala je kompanija.

Foto: Reuters/Mike Blake

Grad zvijezda

Tokom protekle decenije SpaceX je u južnom Teksasu izgradio opsežan razvojni centar Starbase, posvećen Staršipu. Objekat podržava proizvodni zamah osmišljen da pravi rakete tempom sličnijim komercijalnim avionima nego tradicionalnim svemirskim letjelicama.

„Kada izgradite proizvodnju prije nego što zapravo imate proizvod, očigledno rizikujete da, ako se predomislite… svaka promjena na raketi sada znači i promjenu u fabrici”, rekao je Kenigzman.

Neuspjesi tokom testiranja doveli su do stotina izmjena u dizajnu letjelice. Kenigzman je opisao Starship kao „potpuno drugačiju zvijer” u odnosu na Falkon 9.

SpaceX se sada priprema za prvo probno lansiranje Starshipa od oktobra, nakon najduže pauze između letova u okviru tog programa. Misija će predstaviti prototip Starship V3.

„Verzija 3 je u suštini potpuno novi dizajn broda”, rekao je Čarli Koks (Charlie Cox), direktor inženjeringa za Staršip, u videu koji je SpaceX objavio na X-u u petak.

Staršip V3, sa desetinama ključnih unapređenja, prilagođen je orbitalnom letu, dužim testovima u svemiru i lunarnim slijetanjima sa posadom – najzahtjevnijem tipu misije za ovu raketu, za koji je NASA platila SpaceX-u najmanje tri milijarde dolara u okviru programa Artemis.

„Ta verzija 3 je ono na čemu će se zasnivati HLS”, rekao je Kent Čojnacki (Kent Chojnacki), zamjenik menadžera NASA-inog programa Human Landing System. „Mnogo toga zavisiće od ovog prvog leta.”