OpenAI pravi humanoidnog robota, Sem Altmen kaže da bi jednog dana svako trebalo da ga ima
OpenAI razvija humanoidnog robota, potvrdio je izvršni direktor kompanije Sem Altmen (Sam Altman).
Upitan u podkastu Sources da li širenje kompanije na robotiku znači da OpenAI razvija humanoida ili mašinu namijenjenu data centrima, Altmen nije ostavio prostor za dilemu.
„Oboje“, rekao je. „Definitivno ćemo napraviti humanoida. Radićemo i druge oblike robota.“
Ipak, čini se da Altmen smatra da je pravljenje tijela robota lakši dio posla u odnosu na razvoj vrhunske fizičke vještačke inteligencije koja njima upravlja.
„Mislim da je sve to manje važno od toga da zaista shvatimo kako da napravimo mozak koji omogućava robotu da funkcioniše“, dodao je.
To predstavlja značajan korak i za industriju humanoidnih robota i za sektor vještačke inteligencije.
Jedna od dvije kompanije sa najviše kapitala, računarske snage i kredibiliteta u svijetu AI-ja sada je odlučila da nije dovoljno kontrolisati samo „mozak“ robota, već da je veoma važno praviti i njihova fizička tijela.
To je istovremeno upozorenje stotinama kompanija koje razvijaju robote.
Mnoge od njih kupuju ili kroz partnerstva nabavljaju makar dio fizičke vještačke inteligencije i „mozga“ za svoje robote. Na tome se zasnivaju Envidijin (Nvidia) referentni dizajn GR00T, Guglov (Google) Džeminaj Robotiks (Gemini Robotics) koji radi na hardveru kompanija Apptronik i Boston Dynamics, kao i pristup kompanije Skild, koja razvija AI sposoban da upravlja različitim vrstama robotskih tijela.
Ako najbolji dobavljači „mozga“ počnu sami da proizvode i tijela robota, takav model partnerstva postaje znatno komplikovaniji.
Figure AI je to shvatio prilično rano. OpenAI je 2024. učestvovao u investicionoj rundi Figurea vrijednoj 675 miliona dolara, ali je izvršni direktor Bret Adkok (Brett Adcock) godinu kasnije prekinuo saradnju i odlučio da AI razvija unutar kompanije.
Zašto humanoidni oblik
Altmenovo obrazloženje zašto roboti treba da liče na ljude prilično je jednostavno: svijet je dizajniran za ljude, pa ima smisla da makar dio robota bude napravljen po ljudskom obliku.
„Svijet je u velikoj mjeri dizajniran za ljude“, rekao je Altmen.
„Ako razmišljate o sposobnosti da otvorite vrata, kucate na računaru, upravljate nekom opremom, očistite kuhinju ili radite bilo šta drugo, mi smo ovaj svijet praktično izgradili za ljude. I želim da nastavimo da gradimo svijet za ljude. Zato ima smisla da oblik robota tome odgovara.“
Na pitanje da li će to jednog dana značiti robota u svakom domu, Altmen je bio oprezniji, ali je ipak optimista kada je riječ o kućnim humanoidima.
„Ne mislim da je to prva i najvažnija stvar koju treba da uradimo“, rekao je, priznajući da infrastruktura i proizvodnja prvo moraju biti riješene.
„Ali da, jednog dana. Mislim da bi svako trebalo da ima ličnog robota.“
Takav stav poklapa se sa nedavnim prognozama izvršnog direktora kompanije Agile Robots Žaopenga Čena (Zhaopeng Chen) i šefa Tesle Ilona Maska (Elon Musk).
Čen je nedavno rekao da bi industrija humanoidnih robota jednog dana mogla biti deset puta veća od današnje automobilske industrije. Porodice danas obično imaju jedan ili dva automobila, a on očekuje da bi jednog dana svaki pojedinac mogao imati svog humanoidnog robota.
Mask je, s druge strane, liderima G20 rekao da bi u roku od deset godina na planeti moglo da radi milijardu robota.
Altmen možda jeste u pravu da je „mozak“ najteži dio
Gil Prat (Gill Pratt), izvršni direktor Toyota Research Institutea i bivši šef DARPA Robotics Challengea, ranije je rekao da je riješena tek polovina problema robotskog „mozga“ – brza, refleksna sposobnost prepoznavanja obrazaca.
On upozorava da bi industrija mogla da uđe u duboku fazu razočaranja ukoliko ne uspije da riješi problem rezonovanja i modela svijeta.
Čini se da se makar dio investitora slaže.
Skild AI je u januaru prikupio 1,4 milijarde dolara uz procjenu vrijednosti veću od 14 milijardi dolara. Rundu je predvodio SoftBank, uz učešće Envidije, Bezos Expeditionsa, Samsunga i LG-ja.
Kompanija obećava razvoj „mozga“ sposobnog da upravlja različitim vrstama robotskih tijela, za koji suosnivač Dipak Patak (Deepak Pathak) kaže da „može da kontroliše robote na kojima nikada ranije nije treniran“.
Physical Intelligence razvija sličan pristup sa modelom π0.7, dok je Gugl DeepMind 30. jula predstavio Gemini Robotics 2, koji radi na hardveru kompanija Apptronik, Boston Dynamics i Franka.
Istog dana, 31. maja, kada je Altmen objavio da OpenAI Robotics zapošljava nove ljude, Envidija je predstavila otvoreni referentni dizajn humanoidnog robota zasnovan na Unitree šasiji.
Međutim, Envidija, DeepMind i Skild ne proizvode humanoidne robote, niti bilo koju drugu vrstu robota. Za njih je fizički robot problem neke druge kompanije, dok se oni fokusiraju na inteligenciju.
Ali postoji i suprotan argument
Treba se vratiti Maskovoj prognozi o milijardi robota.
Tesla je oko avgusta počela proizvodnju humanoidnog robota Optimus u fabrici u Fremontu, pet godina nakon što je program najavljen, koristeći preuređene proizvodne linije za Model S i Model X.
Međutim, nijedan primjerak još nije isporučen kupcima.
Mask je u januaru priznao da nijedan Optimus robot ne obavlja koristan posao ni u Teslinim fabrikama i da kompanija nije ostvarila cilj da tokom 2025. isporuči oko 10.000 jedinica.
Tokom posljednjeg razgovora sa investitorima o poslovnim rezultatima, Mask je Optimus nazvao „proizvodom čiju je proizvodnju najteže skalirati od svega što smo ikada napravili“.
Dodao je da je praktično sve na robotu novo i da zbog toga mora da se izgradi potpuno novi lanac snabdijevanja.
Drugim riječima, jedna od najiskusnijih kompanija u svijetu kada je riječ o proizvodnji složenog hardvera poručuje da je izrada tijela robota izuzetno težak posao.
Podaci McKinseyja to potvrđuju. Aktuatori čine između 40 i 60 odsto troškova materijala humanoidnog robota, dok su kod harmonijskih reduktora i preciznih valjkastih vijaka dobavljači veoma koncentrisani.
Kina kontroliše približno 69 odsto eksploatacije rijetkih zemnih elemenata i oko 90 odsto prerade magneta.
Prema procjeni OpenMinda, proizvodnja naprednog robota bez kineskih dobavljača koštala bi oko 131.000 dolara, naspram oko 46.000 dolara troškova materijala uz postojeće lance snabdijevanja.
Ali postoji još jedan razlog zbog kojeg OpenAI možda želi da pravi sopstvene robote.
Veoma je teško razvijati vrhunsku fizičku vještačku inteligenciju ako nemate stvarne robote.
OpenAI je 2021. ugasio svoj tadašnji projekat robotike jer nije mogao da prikupi dovoljno podataka.
Izrada i korišćenje sopstvenih robota najdirektniji su način da se dođe do podataka o fizičkoj interakciji, greškama, korekcijama i posljedicama – upravo onih podataka koji su ključni za unapređenje fizičkog AI-ja.
Humanoidni roboti zato nijesu samo proizvod. Oni su i uređaji za prikupljanje podataka.
Velika prednost podataka koje generišu sami roboti jeste to što dolaze zajedno sa kompletnim skupom senzorskih informacija: šta je robot radio, koliko snažno je nešto držao, šta se pomjerilo i tako dalje.
Predsjednik Hexagon Roboticsa Arno Rober (Arnaud Robert) rekao je da su kvalitetni podaci za treniranje robota od ključnog značaja.
Izvršni direktor Figure AI-ja Bret Adkok iznio je sličan argument kada je kompanija u februaru 2025. prekinula saradnju sa OpenAI-jem.
„Shvatili smo da, ako želimo da riješimo problem utjelovljene vještačke inteligencije u velikom obimu i u stvarnom svijetu, moramo vertikalno integrisati AI robota. Ne možemo da prepustimo AI drugima iz istog razloga iz kojeg ne možemo da prepustimo ni naš hardver“, rekao je.
Oglasi za posao OpenAI-ja otkrivaju nešto drugačiju sliku
Ako je „mozak“ zaista najvažniji, a tijelo sekundarno, put bi bio jednostavan: licencirati šasiju, instalirati sopstveni AI model i izbjeći mukotrpan proces proizvodnje.
Envidija će vam čak besplatno ponuditi referentni dizajn u koji možete ubaciti sopstveni AI.
Ali OpenAI očigledno ne ide tim putem.
Na stranici kompanije za zapošljavanje trenutno je otvoreno 19 pozicija povezanih sa robotikom, sve u San Francisku, u odnosu na 11 kada je odjeljenje pokrenuto krajem maja.
Četiri pozicije odnose se direktno na aktuatore, uz posebnog tehničkog programskog menadžera za tu oblast.
Kompanija traži stručnjake za projektovanje aktuatora, elektromagnetni dizajn, zupčanike i infrastrukturu za testiranje.
Traži i inženjera koji bi bio odgovoran za kompletan razvoj prilagođenih elektromehaničkih aktuatora – od motora i prenosa do senzora i termalne arhitekture – uz optimizaciju obrtnog momenta i mogućnosti masovne proizvodnje.
Među otvorenim pozicijama su i inženjer za PCB raspored, stručnjak za termalne simulacije, stručnjaci za firmware, tehničar za prototipove, menadžer zaliha i menadžer nabavke.
Niko ne projektuje sopstvene elektromagnete i zupčanike zato što je fizičko tijelo robota „lakši dio“.
Aktuatori su među najskupljim komponentama humanoidnih robota i upravo su oni jedan od najvećih problema u lancu snabdijevanja.
OpenAI praktično zapošljava upravo onu vrstu stručnjaka za koju Mask kaže da predstavlja usko grlo.
Altmen, drugim riječima, ne gradi samo istraživačku AI grupu – već postavlja temelje hardverske kompanije.
Šta OpenAI još nije rekao
Ipak, treba biti oprezan.
OpenAI nije objavio kada bi robot mogao da bude isporučen, koliko jedinica planira da proizvede, ko bi bio proizvodni partner, niti je predstavljen prototip.
Altman je za Tajm (TIME) dao prilično precizan rok za stoni uređaj koji razvija sa Džonijem Ajvom (Jony Ive) – početak 2027. godine – ali je za humanoidnog robota rekao samo da će ga OpenAI „definitivno“ napraviti.
Zato i dalje postoji prostor za skepticizam.
Ipak, Altmenove izjave teško da mogu biti ignorisane u industriji robotike.
OpenAI, kompanija koja stoji iza ČetGPT-ja (ChatGPT), u velikoj mjeri je pokrenula masovno širenje vještačke inteligencije tokom posljednjih nekoliko godina.
Kompanija je izgradila ogromno znanje i kredibilitet u toj oblasti, pa njeno širenje na robotiku teško da može da raduje konkurente.
Konkurencija, međutim, ne usporava.
Globalne isporuke humanoidnih robota dostigle su oko 19.100 jedinica u prvoj polovini 2026, što je rast od 272 odsto u odnosu na godinu ranije.
Kineski proizvođači čine više od 97 odsto ukupnog tržišta, dok američke i evropske kompanije predstavljaju sve novije i naprednije modele.
I nijedna od njih ne čeka da neko drugi napravi „mozak“ – niti da im OpenAI preuzme hardverski dio tržišta.
John Koetsier, saradnik Forbesa
OpenAI Is Making A Humanoid Robot. Sam Altman Says Everyone Should Have One