Japan lansirao letjelicu ka Marsovim mjesecima: Cilj je da donese uzorke tla na Zemlju

Japanska svemirska letjelica lansirana je jutros ka Marsu, u okviru misije čiji je cilj istraživanje njegovih misterioznih mjeseca i dopremanje uzoraka njihovog tla na Zemlju.

Pet svjetskih svemirskih agencija udružilo je snage u petogodišnjoj misiji tokom koje će pokušati da na Fobos (Phobos), veći i bliži od dva mala Marsova mjeseca, spuste robotsku letjelicu za prikupljanje uzoraka i rover, prenosi AP.

Japanska agencija za istraživanje svemira (JAXA), koja predvodi ovaj ambiciozni projekat, lansirala je letjelicu prije zore sa glavnog japanskog kosmodroma na ostrvu Tanegašima.

Zvaničnici su sat kasnije potvrdili uspješno lansiranje, nakon što se letjelica prema planu odvojila od gornjeg stepena rakete.

Kontrolori leta dočekali su taj trenutak aplauzom, ustajući sa svojih mjesta, rukujući se i grleći.

Niko do sada nije uspio da donese uzorke sa Marsa ili njegovih mjeseca

Iako je NASA tokom proteklih 50 godina uspješno spustila devet svemirskih letjelica na Mars, a Kina ostvarila uspješno slijetanje 2021. godine, niko do sada nije stigao do Fobosa ili njegovog manjeg pratioca Dejmosa (Deimos).

Takođe, nijedna država nije uspjela da dopremi uzorke sa Marsa, a kamoli sa njegovih mjeseca.

Ukoliko misija bude uspješna, čestice prašine, tla i stijena sa Fobosa trebalo bi da stignu na Zemlju 2031. godine.

„Mnogo je adrenalina, mnogo uzbuđenja i mnogo trenutaka u kojima jednostavno kažete: ‘Vau’“, izjavio je astrofizičar NASA-e Tom Statler, koji učestvuje u projektu.

Japan u ovu misiju ulazi sa određenom prednošću, jer je već uspješno realizovao dvije misije dopremanja uzoraka sa asteroida.

Fobos je mali, nepravilni mjesec u obliku krompira

Fobos je mala, neravna stijena oblika krompira, prečnika svega oko 22 kilometra.

Ispitivanje njegovih djelova moglo bi da objasni kako su nastali Marsovi mjeseci, a možda i mjeseci drugih planeta.

Misija, nazvana MMX (Martian Moons Exploration), vrijedna je 578 miliona dolara i uključuje veliku svemirsku letjelicu mase pet tona, koja bi do Marsa trebalo da stigne krajem narednog ljeta.

Letjelica će uskladiti svoje kretanje sa uskom orbitom Fobosa oko Crvene planete, prije nego što oslobodi francusko-njemački rover nazvan Idefiks (Idefix), po bijelom psiću iz stripova o Asteriksu.

Rover nije veći od mikrotalasne pećnice.

On će se samostalno spustiti na Fobos, gdje će zbog izuzetno slabe gravitacije nekoliko minuta odskakivati od površine prije nego što se zaustavi.

Šta slijedi nakon slijetanja evropskog rovera Idefiks?

Rover sa četiri točka projektovan je tako da može samostalno da se okrene u pravilan položaj ukoliko sleti naopako.

Međutim, prema riječima Žilijena Baruha (Julien Baroukh) iz Francuske svemirske agencije, njegov opstanak postaje neizvjestan ako potone u mekano tlo ili se zaglavi između stijena.

Dodao je da rover više neće moći samostalno da se okrene nakon otvaranja solarnih panela.

Zbog toga će se kretati izuzetno sporo, brzinom od svega jednog milimetra u sekundi.

Prema Baruhovim riječima, Idefiks će tokom 100 dana istraživanja Fobosa služiti kao „izviđač za bezbjednost“.

Japanski kontrolori leta žele da izbjegnu praškasto tlo i neravan teren kada se glavna letjelica, nepokretni modul za slijetanje sa četiri noge, spusti na površinu kako bi prikupila uzorke krajem 2028. ili tokom 2029. godine.

Modul će na Fobosu provesti svega dva sata.

Za to vrijeme bušiće površinu i usisavanjem prikupiti najmanje deset grama materijala, odnosno približno trećinu unce, prije nego što ponovo poleti u svemir.

Letjelica će zatim proučavati Dejmos tokom niza bliskih prolazaka, prije nego što 2030. godine napusti područje Marsa i krene nazad ka Zemlji.

Planirano je da kapsula sa uzorcima 2031. godine sleti u australijsku pustinju.

Riječ je o izuzetno rizičnom poduhvatu, imajući u vidu brojne prethodne neuspjele misije.

Ni imena Marsovih mjeseca ne ulivaju naročito povjerenje: Fobos na grčkom znači strah, dok Dejmos označava užas.

Prema grčkoj mitologiji, oni su sinovi blizanci boga rata Aresa, koji je u rimskoj mitologiji poznat kao Mars.

Naučnici žele da otkriju kako su nastala dva Marsova mjeseca

Rusija je doživjela neuspjeh u sva tri pokušaja istraživanja Fobosa, kao i u brojnim drugim misijama prema Marsu.

Japan je takođe bio neuspješan u svojoj jedinoj prethodnoj misiji ka Marsu, kada nije uspio da uvede svemirsku letjelicu u orbitu oko Crvene planete.

Čak je i NASA imala niz neuspjeha u pokušajima da odgovori na jedno od najvažnijih pitanja planetarnih istraživanja: da li je na Marsu ikada postojao život?

Proučavanjem Marsovih mjeseca naučnici žele da utvrde jesu li Fobos i Dejmos nastali nakon drevnog sudara Marsa sa velikim svemirskim tijelom.

Druga mogućnost je da su ti mjeseci zapravo asteroidi koje je zarobila gravitacija Marsa.

U oba slučaja naučnici očekuju da će na Fobosu pronaći tragove materijala sa Marsa.

Zbog toga bi uzorci sa Fobosa mogli da pruže dvostruku naučnu korist, omogućavajući bolje razumijevanje nastanka planeta i njihovih mjeseca, a možda i uslova potrebnih za nastanak života.

Rezultati istraživanja pomoći će u planiranju budućih misija na Mars, uključujući one u kojima će učestvovati astronauti, izjavila je Lindzi Hejs (Lindsay Hays), vršiteljka dužnosti direktorke NASA-inog odjeljenja za planetarne nauke.

„Ovo je prilika koja se pruža jednom u životu. Učestvujemo u prvoj misiji dopremanja uzoraka iz Marsovog sistema“, izjavio je Markus Grebenštajn (Markus Grebenstein), rukovodilac programa rovera u Njemačkoj svemirskoj agenciji.

Japan i Kina u trci za uzorke sa Marsa

Japan nije jedina država koja želi da istraži naučna bogatstva skrivena u stijenama i tlu Marsovog sistema.

Kina planira da 2028. godine lansira misiju za prikupljanje i povratak uzoraka sa Marsa.

NASA, u međuvremenu, još razmatra na koji način da na Zemlju dopremi više od 30 epruveta sa uzorcima koje je prikupio njen rover Perseverance.

Taj rover je ujedno novi rekorder po pređenoj udaljenosti tokom vožnje izvan Zemlje.

Japan i Kina mogli bi da vode neizvjesnu trku u dopremanju prvih uzoraka iz Marsovog sistema.

Obje zemlje planiraju povratak uzoraka 2031. godine.

Japan u ovu misiju ulaže 350 miliona dolara, NASA učestvuje sa 87 miliona, Francuska svemirska agencija izdvaja oko 68 miliona, Njemačka svemirska agencija približno 56 miliona, dok Evropska svemirska agencija doprinosi sa oko 17 miliona dolara.