Htjeli su napraviti svemirsku stanicu, sad jedva plaćaju račune
Aksiom Spejs (Axiom Space), startap čiji je suosnivač milijarder Kam Gafarian (Kam Ghaffarian), ima uzvišen cilj – izgradnju privatnih svemirskih stanica koje će omogućiti velikim grupama ljudi da žive i rade izvan planete. Ali, u posljednje vrijeme, kompanija sa sjedištem u Hjustonu bori se sa zemaljskim brigama – borbom za opstanak.
Prema internim dokumentima, izjavama sedam bivših zaposlenih koji su govorili anonimno zbog ugovora o tajnosti podataka i komentarima stručnjaka iz avio industrije, Aksiom se muči s ozbiljnim nedostatkom gotovine i poslovnim izazovima, a njegovi najnoviji napori nisu dobro prihvaćeni. To je dovelo do brojnih otpuštanja i smanjenja plata.
Veliki planovi
Aksiom je planirao izgraditi orbitalnu stanicu koja bi koristila Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) kao bazu. Plan je predviđao modularnu konstrukciju, povezivanje djelova Aksiomove stanicom s ISS-om, njihovo dovršavanje u svemiru, a zatim rastavljanje završene stanice kako bi letjela autonomno. Novac bi donosio ugošćavanjem svemirskih turista i kompanija koje bi uslove mikrogravitacije htjeli iskoristiti, na primjer, za razvoj ljekova i proizvodnju poluprovodnika.
Međutim, Forbes je saznao da je ovaj plan propao zbog Aksiomovog sporog napretka u izgradnji prvog modula i mogućnosti da ISS bude izbačen iz svoje orbite i poslat prema Zemlji dvije godine ranije nego što je planirano.
Prije godinu, Aksiom je prikupio 350 miliona dolara u finansiranju u rundi koju su vodili Aldžazira kapital (Aljazira Capital) iz Saudijske Arabije i južnokorejska farmaceutska kompanija Borjang (Boryung). Tada se njegova vrijednost procjenjivala na 2 milijarde dolara, ali je ukupno prikupio 500 miliona dolara. Bivši zaposleni rekli su za Forbes da se startap sada bori da uvjeri investitore da mu daju još više novca za finansiranje manje stanice koja će zato biti i manje komercijalno isplativa.
Inženjeri nisu imali šta da rade
Nedostatak svježeg kapitala pogoršao je dugotrajne finandijske probleme, pogoršane Aksiomovim dugim popisom zaposlenih. Početkom ove godine na njemu je bilo gotovo hiljadu ljudi. Izvori upoznati s poslovanjem kompanije rekli su Forbesu da je suosnivač i izvršni direktor Majkl Safredini (Michael Suffredini) vodio Aksiom kao veliki vladin program, a ne startap s ograničenim sredstvima. Njegova misija da zaposli 800 radnika do kraja 2022. godine dovela je do masovnog zapošljavanja koje nije bilo usklađeno s potrebama razvoja proizvoda. Novi inženjeri često nisu imali šta da rade.
U intervjuu koji se bavi brojnim pitanjima koja su pokrenuta u Forbesovom izvještaju, Gafarian je priznao da se Aksiom suočava s izazovima, uključujući teško okruženje za prikupljanje sredstava, te da treba “ispravno rasporediti” osoblje. Ali, izrazio je očekivanje da će do kraja godine steći nova sredstva te istakao da je budućnost kompanije svijetla.
Nedostižan cilj i potraga za alternativama
Kada je Aksiom osnovan 2016. godine, investitorima je obećano da će prvi modul stanice biti u svemiru 2020. Kako je taj cilj odmicao, kompanija je odlučila da se proširi na dva nova poslovna područja kako bi nabavila prijeko potrebnu opremu tokom razvoja stanice. Godine 2020. počela je planirati komercijalne putničke letove do ISS-a pomoću SpaceX raketa. Aksiom je ove privatne letove predstavio kao način za razvoj sposobnosti koje će mu jednog dana omogućiti rad u sopstvenoj orbitalnoj bazi. Međutim, 2022. godine osvojio je 228 miliona dolara sredstava NASA-e za razvoj svemirskih odijela za misiju slijetanja na Mjesec Artemis III.
Program razvoja svemirskog odijela odvukao je inženjere i resurse od napora da se razvije vlastita svemirska stanica, a prevoz putnika do ISS-a pokazao se kao smetnja koja odvlači novac, kažu bivši zaposleni.
Zakašnjela plaćanja
Aksiom je imao problema s isplatama plata koje su prema internim dokumentima početkom 2023. dosegle deset miliona dolara mjesečno, a takođe je kasnio s isplatama dobavljačima. Među njima su Thales Alenia Space, koja gradi konstrukciju prvog modula Aksiomove svemirske stanice, te SpaceX, kojemu je Aksiom ostao dužan stotine miliona dolara za četiri lansiranja putničke rakete na ISS. SpaceX mu je poslao obavještenje o kršenju ugovora kako bi ga prisilio da plati obaveze 2022. i 2023. godine.
“Prikupljanje sredstava nikada nije donijelo dovoljno kapitala da bismo imali prednost, a prihodi sigurno nisu smanjili jaz”, rekao je jedan bivši izvršni direktor za Forbes.
Gafarian je rekao da je Aksiom postigao dogovor sa SpaceX-om i drugim dobavljačima o novim uslovima plaćanja.
Kako bi pokrio nedostatke, Gafarian je u kompaniju uložio desetine miliona dolara, a Džon Šofner (John Shoffner), biznismen koji je kupio mjesto u Aksiomovoj drugoj privatnoj misiji na ISS, pozajmio je kompaniji deset miliona dolara, prema dokumentima koje je dao Forbesu.
Ali, to nije bilo dovoljno, pa je Aksiom tiho smanjivao broj zaposlenih. Gafarian je rekao da je “oko 100 radnika” otpušteno u dva kruga ove godine, posljednji put 4. septembra. Zaposleni su takođe zamoljeni da pristanu na dobrovoljno smanjenje plate do 20 posto u sljedećih 12 mjeseci u zamjenu za dionice kompanije. U međuvremenu, Aksiom je doživio i niz zvučnih odlazaka važnih kadrova. Nakon Safredinijevog iznenadnog odlaska prošlog mjeseca, Gafarian je preuzeo privremeno vođstvo.
Ideja privatne svemirske stanice
Forbes procjenjuje Gafarianovu neto vrijednost na 1,7 milijardi dolara, zahvaljujući nizu tehnoloških i avio kompanija koje je osnovao, uključujući komunalnu kompaniju koju je prodao KBR-u za 355 miliona dolara. Takođe je osnovao Intuitive Machines kojem je tržišna vrijednost oko 770 miliona dolara, a glavni proizvod su mu lunarni landeri Quantum Space. Prikupio je 15 miliona dolara investicija u seriji A 2022. godine za izgradnju mreže za punjenje svemirskih letjelica gorivom. U Aksiomu pak ima 42 posto udjela.
On i Safredini osnovali su Aksiom u uvjerenju da bi s napretkom tehnologije i nižim troškovima lansiranja mogli izgraditi privatnu svemirsku stanicu po samo djeliću cijene ISS-a od 150 milijardi dolara. Njihov cilj je bio izgraditi zamjensku stanicu za ISS za samo tri milijarde dolara, dijelom koristeći staru stanicu kao bazu. Godine 2019. NASA je Aksiomu dodijelila ugovor vrijedan 140 miliona dolara za izgradnju i upravljanje nastanjivim modulom na ISS-u koji bi služio kao prvi dio njegove stanice. Aksiom bi mogao crpiti energiju iz ISS-a i odande podržavati sisteme za održavanje života dok bi gradio ostatak, što bi mu omogućilo da počne primati turiste i klijente prije nego što stanica bude završena.
Letovi izazvali veliku pažnju medija, ali donijeli firmi gubitak
Zbog sporog prikupljanja sredstava, Aksiom je prvenstveno planirao privatne letove do Međunarodne svemirske stanice kako bi finansirao stanicu. Prema podacima iz 2023. koje je pregledao Forbes, očekuje se da će oni obezbijediti polovinu od potrebnih 3 milijarde dolara.
Iako su dosadašnja tri leta izazvala veliku medijsku pažnju, kompanija je na svim poslovala s gubitkom, tvrde bivši zaposleni. Računi SpaceX-a bili su visoki. Prema internim dokumentima kompanije koje je pregledao Forbes, Aksiom mora platiti oko 670 miliona dolara za četiri lansiranja rakete Dragon 2. Dokumenti takođe pokazuju da je Aksiom očekivao gubitak od oko 30 miliona dolara na svom prvom letu u aprilu 2022. te da će se gubici od tada smanjivati.
Bivši zaposleni tvrde da su gubici zapravo bili desetine miliona dolara veći jer kompanija nije uračunala troškove otprilike 60 zaposlenih angažovanih za vođenje misija. Nakon prvog leta, NASA je odredila da jedno od četiri sjedišta u letjelici Dragon 2 mora zauzeti NASA-in iskusni vođa misije o trošku kompanije. Ovo je dovelo Aksiom, koji je već rekao klijentima da je cijena sjedišta između 50 i 55 miliona dolara, u težak položaj. Bilo je nemoguće zaraditi.
Planirani gubici na prvim misijama
Direktor finansija Tejpaul Bhatia, kažu bivši zaposleni, bio je fokusiran samo na prodaju mjesta i prikupljanje uplata, dok se Aksiom beskrajno borio da pokrije svoje troškove. Bhatia je uputio svoje osoblje da nazovu kupce svaki dan nakon fakturisanja i uvjeri ih da plate prije nego prođe 30 do 60 dana predviđenih ugovorima, što je dovelo do neugodnih razgovora, rekli su.
Na kraju su, prema dokumentaciji, bogati svemirski turisti zauzeli samo četiri od šest raspoloživih mjesta na prva dva leta. Plaćali su u prosjeku po 48 miliona dolara. Na svom trećem letu prošle zime Aksiom je uspio prodati sjedišta zemljama koje nemaju vlastite programe lansiranja u svemir. Prosječna cijena bila je nešto više od 50 miliona dolara za mjesto.
Gafarian je tvrdio da su gubici u prve tri misije bili dio plana od samog početka, jer su bili “troškovi nabavke” za izgradnju odnosa sa svjetskim svemirskim agencijama koji bi doveli do profitabilne prodaje u budućnosti.
“Prikupljanje sredstava nikada nije donijelo dovoljno kapitala da bi nam dalo prednost, a prihodi sigurno nisu smanjili jaz”
Bivši zaposleni u Axiom Spaceu
Pritisak zbog ISS-a
Bivši zaposleni rekli su da je kratkoročni fokus kompanije na popunjavanje mjesta za letove zanemario razvoj partnerstava i odnosa s kupcima za proizvodnju i istraživanje svemirske stanice, što bi pomoglo u prodaji kompanije investitorima. Osim toga, Aksiom sada kasni nekoliko godina u postavljanju svemirske stanice.
Dio problema je u tome što je Aksiom bio prisiljen radikalno promijeniti dizajn stanice zbog sporog napretka i mogućnosti da će ISS biti rastavljen ranije nego što je planirano. Aksiom je planirao priključiti dva modula na ISS 2024. i 2025, svaki s radnim i stambenim prostorom za četiri člana posade, te bi dodao istraživački i proizvodni modul 2026. godine. Zatim bi 2027. priključio modul za napajanje i toplinu, a dovršena stanica bila bi spremna za odvajanje od Međunarodne svemirske stanice 2028.
Ali prvi modul još nije dovršen, pa Aksiom sada kaže da će lansirati modul na ISS krajem 2026. Odlaganje znači gubitak prihoda koji bi kompanija ostvarila prema svom ugovoru s NASA-om da je ispunila izvorne vremenske rokove.
Stanica ISS trebalo bi da bude povučena iz upotrebe 2030. godine i gurnuta u Zemljinu atmosferu gdje bi trebalo da izgori, ali je Rusija najavila da više neće podržavati rad stanice nakon 2028. godine pa bi mogla biti povučena i ranije. Bivši zaposleni rekli su da je Aksiom proteklih godinu dana naporno radio na razvoju drugog modula koji bi mogao biti poslat u orbitu s dovoljnim mogućnostima za proizvodnju energije za stvaranje uspješne stanice za slobodno letjenje prije mogućeg preranog kraja ISS-a.
Pod pretpostavkom da Aksiom uspije, manja stanica s manje proizvodnje energije imala bi slabije komercijalne izglede, rekli su bivši zaposleni.
“Poslovni model oduvijek je računao na veliku snagu potrebnu za istraživanje mikrogravitacije, proizvodnju poluprovodnika i farmaceutskih proizvoda te rad sistema za održavanje života”, objasnio je jedan od njih. “Poslovni model se morao promijeniti, tako da za kompaniju ostaje veliki izazov kako riješiti probleme s protokom novca.”
Gafarian je rekao da će, nakon što kompanija odvoji svoju stanicu od ISS-a, moći dodati više modula i obezbijediti više energije.
“NASA nastavlja blisko sarađivati s Axiom Spaceom tijekom ove faze planiranja i razvoja”
Anna Scheider, NASA-ina predstavnica za medije
NASA: Nastavljamo blisko sarađivati s Aksiom Spejsom
NASA nije odgovorila na pitanja Forbesa o potencijalnoj zabrinutosti oko finansijskog zdravlja Aksioma. “NASA nastavlja blisko sarađivati s Aksiom Spejsom tokom ove faze planiranja i razvoja”, rekla je portparolka agencije Ana Šajder (Anna Scheider).
Čini se da Aksiom bolje prolazi s programom svemirskih odijela, rekli su izvori za Forbes. Prošle godine NASA je kompaniji dodijelila dodatna sredstva za ugađanje dizajna svemirske šetnje – posao koji bi Aksiom sada mogao lakše nabaviti nakon što je Collins Aerospace u junu rekao da će prestati razvijati svoje odijelo za svemirsku šetnju.
Međutim, SpaceX je prošle sedmice prvi put upotrijebio vlastito svemirsko odijelo u misiji Polaris Dawn. Ako se pokaže efikasnim, mogao bi smanjiti šanse Aksioma da dobije posao izvan NASA-e.
NASA se kladi na novu svemirsku stanicu.
NASA ima nekoliko opcija
NASA se ne oslanja u potpunosti na Aksiom da zamijeni ISS. Finansira i druge kompanije koje razvijaju stanice za slobodno letjenje. Blue Origin milijardera Džefa Bezosa (Jeff Bezos) radi sa Sierra Space i Boingom (Boeing) na projektu pod nazivom Orbital Reef, a startap Voyager Space vodi multinacionalnu koaliciju koja razvija stanicu Starlab.
Međutim, izgradnja privatne svemirske stanice izazovan je zadatak. Konzorcijum Orbital Reef možda se već raspada jer Blue Origin i njegov glavni partner Sierra Space daju prioritet drugim projektima, navodi CNBC. Nasuprot tome, Voyager Space angažovao je međunarodne partnere da obave većinu razvojnih radova u zamjenu za dionički kapital, a Erbas (Airbus) je navodno izgradio strukturu od nerđajućeg čelika.
Tu je i Vast, kompanija koju je osnovao kripto milijarder Džed Mekejleb (Jed McCaleb). Planira lansirati malu svemirsku stanicu krajem 2025. čime će postati prva koja će poslati komercijalnu stanicu u orbitu. Kompanija se takođe takmiči da zamijeni Aksiom kao posrednika za komercijalne svemirske letove do Međunarodne svemirske stanice.
NASA takođe drži na oku vrlo zanimljivog potencijalnog kandidata o kojem se ne zna puno – ogromnu raketu Starship koju razvija SpaceX. Ona je dovoljno velika da djeluje kao svemirska stanica u orbiti, ali takođe može samostalno lansirati i sletjeti, što je jeftinija kombinacija dva za jedan.
Pomoć za Aksiom mogla bi doći iz Vašingtona. NASA planira 2025. da rsapiše konkurs za sljedeći krug finansiranja stanice koja bi zamijenila ISS, a 2026. će dodijeliti nagrade manjem broju učesnika konkursa. Gafarian se zalaže da se odluka donese već sljedeće godine i da NASA izabere jednog pobjednika.
“Ako Kongres želi novu svemirsku stanicu, moraće djelovati”, kaže Čad Anderson (Chad Anderson), izvršni partner investicione kompanije Space Capital. Prema njegovim riječima, svi privatni pružaoci usluga susrijeću se s problemima. Svemirske stanice su skupe za izgradnju, a poslovni slučaj za korišćenje, kao što je proizvodnja, još nije dokazan. To znači da će ostati više poput nacionalnih laboratorija koji zavise od državne nabavke, što nije privlačno investitorima.
Ako Gafarian ne bude u mogućnosti da obezbijedi sredstva za dalje učešće Aksioma u ovoj trci, kompanija će možda morati napraviti dalje rezove kako bi svoje poslovanje učinila finansijski održivim. Ali jedan bivši direktor skeptičan je da će Gafarianovo vođstvo Aksioma donijeti bilo kakvu promjenu.
Jeremy Bogaisky, Forbes
This Billionaire’s Startup Wanted To Build A Space Station. Now It Can Barely Pay Its Bills