Hrvatski stručnjaci za kripto brane Tether, ali priznaju da ga koriste i kriminalci

Tether je vrlo popularan u Hrvatskoj. To otkrivaju podaci koje je Forbes Hrvatska dobio od hrvatskih stručnjaka za kriptovalute – Vlahe Hrdala, Ivana Vorasa i Nikole Škorića. Povod za razgovor s njima bio je nedavni izvještaj Ujedinjenih nacija, odnosno njihove Kancelarije za droge i kriminal (UNODC). Forbes je nedavno objavio da se Tether u njemu navodi kao omiljena platforma za operacije pranja novca i prevare širom istočne i jugoistočne Azije.

Dok Škorić i Hrdalo automatski zauzimaju odbrambeni stav kad su u pitanju kriptovalute i njihova primjena, Vorasu nije neugodno pomenuti i njihovu negativnu stranu. Svijet kriptovaluta i tehnologija na blockchainu upoređuje s divljim zapadom, uprkos tome što se stalno pokušava uvesti kakva-takva regulacija.

“Bitkoin je nastao u okruženju ljudi koji su se zalagali za postizanje nezavisnosti od države u raznim oblicima i svojevrsni finansijski anarhizam, no upitno je kakav je rezultat postignut do danas. Kriptovalutama zaista ne upravljaju državni službenici i političari, ali su tu ulogu preuzeli bogataši raznih oblika, boja i konspirativnih tendencija koji imaju praktično istu, ali daleko manje transparentnu funkciju od države”, kaže Voras.

Kako funkcioniše Tether

Kao odličan primjer te tvrdnje vidi upravo Tether. On je jedna od kriptovaluta sa stabilnom vrijednosti koje su poznate i po nazivu stablecoin. Pojašnjava kako se njegova vrijednost održava “na silu”, s obzirom da postoji kompanija čiji je glavni zadatak održavanje vrijednosti Tethera u odnosu na neku valutu. Ona to radi kupovinom i prodajom kriptovaluta za tu stvarnu (fiat) valutu, te svakodnevnim uvjeravanjem svijeta da na zalihama ima barem toliko fiat novca za svaki izdani Tether.

“Drugim riječima, rade ono što za fiat novac rade centralne banke, no s obzirom na to da je firma međunarodna i teško joj je stati na rep, nikada nije sprovedena nezavisna revizija koja bi to potvrdila”, upozorava Voras.

Tethera ima više. Počelo je s kriptovalutom USDT – koja ima vrijednost jednog američkog dolara, a danas su u opticaju i druge kao što su EURT i CNHT koje su vezane za euro i kineski juan. Drugim riječima, USDT su dolari na blokčejnu, isto kao što su EURT euri na blokčejnu i CNHT juani na blokčejnu.

Sankcije ne sprečavaju transakcije Tetherom

Transakcije u ovim valutama idu kroz blokčejn, a ne kroz banke, što znači da se obavljaju bez gotovo ikakvog nadzora od strane bankarskog sistema i raznih državnih aparata.

Voras kaže kako postoje glasine da Tether “štampa novac”, odnosno izdaju USDT bez dovoljne količine dolara za njegovo pokriće.

“Od prije nekoliko godina, Tetheri su kriptovaluta kojom se najviše trguje uopšte. Od 2019. nadalje se više trguje Tetherima nego samim Bitkoinom. Želite li prebaciti par stotina miliona dolara iz na primjer Rusije u Iran, možete to napraviti u Tetherima bez obzira na sankcije”, kaže Voras.

Ističe i paradoks kako postoje ljudi koji se izrazito protive konceptu digitalnih valuta koje izdaju centralne banke, ali im je sasvim prihvatljivo da istu funkciju ima Tether.

Važno je istaknuti i da su transakcije u blokčejnu “pseudonimne”, što znači da se odvijajuju između računa koji nisu vezani za identitet osobe. Kod kriptovaluta se takvi računi zovu “adrese” i dok god neko ne poveže adresu s osobom, ne zna se ko je radio te transakcije. Voras kaže da nisu rijetki slučajevi da policija do takvih informacija dođe vrlo staromodnim tehnikama kao što su ispitivanja, zaplijene i prisluškivanja.

Tether nije namijenjen ulaganju, jer je njegova svrha da vrijedi uvijek isto, pa po definiciji neće rasti ni padati dovoljno da većini ljudi ima smisla trgovati s njim. Koristan je za kupovinu drugih kriptovaluta, jer je jednom kad se novac pretvori u “nešto na blockchainu” daleko je lakše kasnije nešto napraviti s njime na blockchainu.

Voras vjeruje kako će država najvjerojatnije pokušati uvesti kontrolu upravo na točke ulaza i izlaza – mjenjačnice.

Tether jedna od najpopularnijih kriptovaluta u Hrvatskoj

Nikola Škorić, član Upravnog odbora i direktor kompanije Electrocoin od navedene trojke je najupućeniji u stanje na hrvatskom tržištu. Kaže da je Tether najpopularnija kriptovaluta u Hrvatskoj prema kriterijumu broja platnih transakcija na njihovom platnom procesoru Paycek. USDT drži 24 odsto udjela, a nakon njega su najpopularniji Bitkoin i Ether s po 17 odsto transakcija te Ripple (XRP) s 13 odsto. Ističe kako je to i u skladu sa svjetskim prosjekom – Tether je kriptovaluta s kojom se ostvaruju najveći dnevni prometi blokčejn transakcija.

U Electrocionovom segmentu trgovanja je na drugom mjestu. Najpopularniji je Bitcoin s oko 55 posto udjela u trgovanju, dok USDT ima oko 27 odsto udjela. Ether se kreće oko 10 odsto udjela, a sve ostale kriptovalute stanu u preostalih osam odsto.

„Tether čini čak 71 odsto ukupne cirkulacije svih stablecoinova, dok je na drugom mjestu je Circleov USDC s tek 18 odsto. Ko želi prenositi vrijednost preko blokčejna koristeći kriptovalutu koja ima duboku likvidnost i široku dostupnost, a bez rizika od snažne volatilnosti najpoznatijih kriptovaluta kao što su bitkoin i ether – najvjerovatnije će koristiti Tetherov USDT“.

Što se tiče blockchaina koji se koriste za prenos Tethera, preko 50 odsto USDT-ove cirkulacije nalazi se na TRON blokčejnu, oko 40 odsto na Ethereum blokčejnu, dok svi ostali blokčlejni nose manje od 1 odsto USDT-ove cirkulacije. S obzirom na to da je prosječno vrijeme za konačnost transakcije na Ethereum blokčejnu 13 minuta, a na TRON blokčejnu manje od 3 sekunde – izbor je očit. Još ako pomenemo da su naknade na TRON-u nekih 30 do 70 odsto niže nego na Ethereumu, jasno je da je USDT na TRON blokčejnu najpopularniji način prenosa vrijednosti preko blockchaina“, pojašnjava Škorić tehničku stranu priče.

Tek 0,34 odsto transakcija na blokčejnu je nezakonito

Podsjeća i kako Electrocoin poštuje najviše standarde u sprečavanju pranja novca s obzirom na to da su po tom pitanju subjekt nadzora Hanfe. Njihovi klijenti USDT-om trguju i kupuju sasvim legalno, a najozbiljnija svjetska blokčejn analitička kompanija Chainalysis u svom izvještaju za 2023. ističe da je udio nezakonitih transakcija na svim blokčejnima prošle godine iznosio svega 0,34 odsto. S druge strane, to malo transakcija koje jesu nezakonite slijede globalne trendove – u 75 odsto slučajeva koriste spomenute stablecoinove. Iz već prethodno rečenog za očekivati je da se radi o USDT-u na TRON blockchainu.

U tok kontekstu Škorića ne čudi da se u pomenutom UN-ovom izvještaju – u dijelu u kojem govori o rastu korišćenja kriptovaluta u ilegalnim aktivnostima – kao preferiranu kriptovalutu navodi USDT, a kao preferirani blokčejn TRON.

„Autori izvještaja kao preferirane modalitete za prenos sredstava navode razne ilegalne topologije bazirane na tradicionalnim platnim kanalima. Kriptovalute se u izvještaju pominju kao tek nadolazeća tehnologija koju ilegalni kladioničari počinju integrisati u svoje poslovanje, te kao preferiranu kriptovalutu ističu Tether jer se radi se o kriptovaluti stabilne vrijednosti i daleko najveće likvidnosti, dok TRON blokčejn pruža jeftine a brze transakcije. Autori izvještaja niti u jednom dijelu dokumenta ne impliciraju da je USDT postao omiljena platforma za operacije pranja novca, već jasno ističu razne druge platne metode koje još dominiraju ovim područjem“, ističe Škorić.

Hrdalo: Ako se nešto koristi u nezakonite svrhe, nije nezakonito per se

Advokat Vlaho Hrdalo, predsjednik UBIK-a misli da demonizacija neke konkretne kriptovalute bez konkretnog obrazloženja pokazuje nerazumijevanje teme kojom se neko bavi.

„Europol kaže da je preferirano sredstvo pranja novca kriminalaca i dalje gotovina. Zašto UNODC onda ne izađe sa zaključkom da je naš fiat novac zlo?”, pita Hrdalo.

Dodao je da činjenica da se nešto koristi u nezakonite svrhe ne čini to nezakonitim per se. Podsjeća i da se računarske prevarerade na računarima, što automatski ne čini računare problematičnima.

Podsjeća i da je Tether nedavno dobrovoljno i proaktivno zamrznuo preko 200 miliona dolara vrijednosti Tethera povezanih s tzv. pig butchering prevarama u Aziji. U konkretnom slučaju, radilo se o romantičnim prevarama u kojim su prevaranti tokom duže internet komunikacije gradili povjerenje žrtava koje bi ih u konačnici namamili da ulože novac na lažne kripto platformama. Istraga je pokazala da su i oni koji su sprovodili prevare bili žrtve kriminalnih grupa koje su ih prisilile na taj posao.

Hrdalo ne smatra spornim da se kriminal događa, ali misli da površni zaključci nimalo ne pomažu njegovom suzbijanju. Ističe i kako autori takvih izvještaja često u svojoj biografiji nemaju ništa što ih kvalifikuje da bi se konkretnim temama uopšte bavili, a kamoli bili autoriteti za njih. Podsjetio je i na po njegovom mišljenju “legendarni amaterski uradak” Evropske centralne banke iz novembra 2022. u kojem su autori zaključili da je bitkoin “na putu u irelevantnost”. Cijena bitkoina od tada do danas porasla je 300 odsto.

Bojan Bajgorić Šantić, Forbes Hrvatska