Evo ko će, nakon što je Odisej dotakao Mjesec, sljedeći komercijalno sletjeti na Zemljin satelit
Intuitiv Mašins (Intuitive Machines), prva privatna letjelica, u četvrtak je sletjela na Mjesec. To je prvo američko vozilo koje je ostvarilo taj decenijski podvig kao dio NASA javno-privatnog partnerstva, čiji je cilj razvoj svemirske ekonomije i postavljanje temelja za dalja istraživanja svemira.
Ključne činjenice
Intuitiv Mašins, kompanija sa sjedištem u Hjustonu, dotakla je nježno površinu Mjeseca svojim Nova-C lunarnim lenderom, Odisejem, nakon što je vozilo poletjelo na vrhu rakete Spejs Iks Falkon 9 (SpaceX’s Falcon 9), 15. februara. Prvobitni plan je bio lansiranje za Dan zaljubljenih, ali su izbili problemi sa metanskim gorivom.
Misija, nazvana IM-1, bila je druga u nizu lunarnih poduhvata planiranih kao dio NASA programa komercijalnih lunarnih usluga (CLPS), javno-privatne inicijative za koju se agencija nada da će razviti kosmičku ekonomiju, smanjiti troškove i sprovesti dve lunarne isporuke svake godine.
Nosio je pet naučnih eksperimenata za NASA, kao i četiri komercijalna tereta, uključujući skulpture umjetnika Džefa Kunsa (Jeff Koons). Ciljao je na region južnog pola Mjeseca, istu oblast gdje se agencija nada da će spustiti astronaute u okviru svog programa Artemis u bliskoj budućnosti.
Kompanija Astrobotik Tehnolodži (Astrobotic Technology), sa sjedištem u Pitsburgu, trebalo bi da pokuša sopstveno slijetanje na Mjesec u novembru u okviru CLPS programa. Planiraju lijet kojim će isporučiti rover VIPER za NASA, koji će tragati za vodom, blizu južnog pola Mjeseca.
Curenje goriva prekinulo je nade kompanije Astrobotik Tehnolodži sa sjedištem u Pitsburgu da će postati prva privatna kompanija koja je uspješno sletjela na Mjesec u januaru, a kompanija je vratila svoj lender Peregrin (Peregrine) na Zemlju, koji je izgorio u atmosferi.
Fajerflaj Aerospejs (Firefly Aerospace) takođe treba da pokrene prvu od dvije lunarne misije 2024. godine, a nada se da će spustiti svoj Plavi duh i isporučiti NASA instrumente u bazen Mare Crisium, na bližoj strani Mjeseca.
Šta je novo
Povratak Astrobotikovog Peregrin lendera u januaru označio je treći pokušaj privatne kompanije da sleti na Mjesec. Prati japanski Ispejs (Ispace), čiji je lender udario u lunarnu površinu prošle godine, i izraelski SpejsIL, koji je pokušao da sleti na Mjesečevo more vedrine 2019.
Iako na kraju neuspješno, lansiranje Astrobotika je signaliziralo pucanj za još jednu vrelu svemirsku trku, pri čemu se očekuje da će privatna industrija igrati vodeću ulogu. Istraživanje svemira su ranije vodile vladine agencije zbog značajnih troškova i rizika koji nose. Milijarderi poput Ilona Maska (Elon Musk), Ričarda Brensona (Richard Branson) i Džefa Bezosa (Jeff Bezos) – preko kompanija Spejs Iks, Virdžin Galaktik (Virgin Galactic) i Blu Oridžin (Blue Origin) već se bore za razvoj svemirske ekonomije kroz privatni turizam, kao i kroz unapređenje dizajna raketa, postavljanje satelita i druge tehnologije.
Kroz CLPS, NASA se nada da će privatna preduzeća činiti ključni dio budućih planova za Mjesec, Mars i dublji svemir, a agencija je integrisala kompanije u planove za povratak astronauta na Mjesec za nekoliko godina u okviru svog programa Artemis. Postoji 14 američkih kompanija koje je NASA odabrala da joj pomognu da stigne do Mjeseca i dalje, uključujući Bezosov Blu Oridžin, Maskov SpejsX i Lokid Martin Spejs ( Lockheed Martin Space).
Veliki broj
Maksimalna vrednost NASA CLPS ugovora do 2028. godine je 2,6 milijardi dolara, saopštila je agencija. Kompanije su u mogućnosti da licitiraju za naloge, za koje NASA kaže da uključuju isporuke korisnog tereta, operacije misije, lansiranje sa Zemlje i sletanje na površinu Mjeseca. NASA je saopštila da podstiče kompanije da „lete sa komercijalnim teretom“ pored onoga što je ugovorila.
Ključna pozadina
Dok bi slijetanje na Mjesec moglo biti relativno lako u teoriji, slijetanje na pravo mjesto i bez značajnih oštećenja – takozvano „meko slijetanje“ – je sasvim druga stvar. Teren, prašina, gravitacija i atmosfera, ili njihov nedostatak, kombinuju se sa raznim tehnološkim, navigacionim i logističkim izazovima to čine veoma teškim poduhvatima.
Od vremena prvih lunarnih misija, samo pet vladinih agencija – iz SAD, Sovjetskog Saveza, Kine, Indije i Japana – uspješno je postiglo meko slijetanje na Mjesec. Od toga, tri su bila relativno skorašnja, pri čemu je Kina prvi put sletjela 2013. godine, Indija je to učinila prošle godine, a Japan je spustio svoju sondu „snajper na Mjesecu“ u januaru.
Ono što ne znamo
Nije jasno da li će Peregrinov neuspjeh u januaru promijeniti bilo koju predstojeću CLPS misiju.
Iako nije sletjela na Mjesec, misija Astrobotik je bila veliki uspjeh za drugu kompaniju: Junajtid Lanč Alians (United Launch Alliance). Firma sa sjedištem u Koloradu, zajedničko preduzeće industrijskih giganata Lokid Martin i Boing, razvila je raketu Vulkan Kentaur Peregrin koja je lansirana u januaru i navodno traži veći tržišni udio za lansiranje. Bilo je to prvo putovanje rakete i svemirske snage Sjedinjenih Država navodno žele da ugovore sa kompanijom da lansira teret u orbitu nakon dva uspiešna lansiranja. Drugo lansiranje moglo bi da se dogodi već u aprilu, navodi Njujork tajms.
Robert Hart, Forbes