EU regulativa i automobilska industrija: Bitka „zelenih“ protiv „crvenih“
„Neko mora da popusti“, naslov je nedovršenog filma iz šezdesetih. U Evropi se sprema bitka. Možemo je nazvati Zeleni protiv Crvenih.
Zeleni, u vidu Evropske unije, insistiraju na tome da se građani prebace na električna vozila kako bi spasili planetu od klimatskih promjena uzrokovanih ugljen-dioksidom.
Crveni su proizvođači automobila. Oni tvrde da će ih to baciti u gubitke (crvene brojke) i predati tržište kineskim proizvođačima. Žele da se obaveza koju im nameće EU, da svi novi automobili do 2035. budu bez emisije CO2, ukine ili znatno ublaži.
Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo odredili su da električna vozila moraju da čine oko 80 odsto prodaje novih sedan i SUV vozila do 2030. Analitičari kažu: nema šanse.
Neki sugerišu da je moguće manje od polovine toga, iako su procjene vrlo različite, što upućuje na visok stepen neizvjesnosti.
EU i Ujedinjeno Kraljevstvo takođe zahtijevaju da do 2035. više ne prodaju nova vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.
Nije mnogo analitičara dovoljno hrabro da pokuša da predvidi realan ishod.
Investiciona istraživačka kuća Džeferis (Jefferies) procjenjuje da će 50 odsto prodaje i dalje činiti vozila sa klasičnim motorima. Sa druge strane, EV Volumes predviđa da će 93,1 odsto prodaje činiti električna vozila.
Neka najbolji pobijedi
Regulativa Evropske unije predviđa ogromne novčane kazne ako evropski proizvođači električnih vozila ne ispune postavljene ciljeve.
Raste pritisak proizvođača automobila i političara da se ciljevi ublaže ili u potpunosti povuku u skladu sa pristupom „neka najbolja tehnologija pobijedi”. Oni predviđaju nezaposlenost i ekonomsku katastrofu ako se ništa ne promijeni.
Sa druge strane, političari koji podržavaju ciljeve EU podsjećaju kritičare da su pravila osmišljena kako bi se spasila svjetska klima od uništenja izazvanog ugljen-dioksidom.
U novom izvještaju o Električnoj revoluciji, Bernstein Research navodi da je manjak prodaje električnih vozila uzrokovan nezainteresovanošću evropskih kupaca.
„Jaz između regulatornih ciljeva i spremnosti tržišta sve je veći. To ostavlja tradicionalne proizvođače automobila između ekonomskih koristi i regulatornih zahtjeva“.
Problem cijena i punjenje električnih vozila
Bernstein navodi da je nakon naglog rasta prodaje električnih vozila od 2020, koja je podstaknuta državnim subvencijama i poreskim olakšicama koje su vještački naduvale potražnju, prodaja u Evropi zastala 2024.
Ključne prepreke za kupovinu električnih vozila su cijena, domet i dostupnost punjenja.
Niz novih modela koji dolaze ove i sljedeće godine smanjuje taj jaz. A regulativa prisiljava proizvođače da agresivno guraju električne proizvode na tržište.
EU je takođe ublažila pravila o emisiji ugljen-dioksida koja treba da stupe na snagu 2025, dopuštajući proizvođačima dodatne dvije godine za usklađivanje.
Ipak, rast prodaje koji je potreban kako bi se postigli ciljevi za 2030. i 2035. čini se nemogućim.
„Još smo stava da je razvoj pristupačnosti i infrastrukture nedovoljan da se dostigne 100 odsto udjela električnih vozila na baterije do 2035. Stoga prognoziramo da će brzina promjene ponovo usporiti, jer današnji problemi ostaju suštinski nepromijenjeni, te da će (električna vozila) dostići 49 odsto udjela u prodaji do 2030. i 75 odsto do 2040. godine“, navodi Bernstein.
Šta kažu ostale prognoze?
Druge prognoze uključuju BMI, deo Fitch Solutions, predviđaju da će električna vozila imati 35 odsto udjela u prodaji do 2030. i 52 odsto u 2034.
Francuska automobilska konsultantska firma Inovev vidi najviše 40 odsto do 2030. Džeferis prognozira 35 odsto.
Profesor Štefan Bratcel (Stefan Bratzel), direktor Centra za upravljanje automobilskom industrijom, predviđa između 40 i 50 odsto udjelа e-vozila u 2030. godini.
Nemačka kompanija Dataforce navodi da očekuje da će EU ponovo ublažiti pravila kako bi pomogla da se popuni jaz.
Oni predviđaju da će udio električnih vozila do 2030. iznositi 50,3 odsto.
Da li su jeftiniji modeli rješenje?
U Kini su mala, jeftina električna vozila sa ograničenim mogućnostima zauzela ogroman dio tržišta, sa cijenama koje počinju već od 5.000 dolara.
Očekuje se da će kineski gigant BYD ove godine predstaviti jeftin električni automobil u Evropi, sa početnom cijenom od oko 12.000 eura (13.400 dolara nakon poreza).
Da li bi prodaja takvih jeftinih električnih vozila, poput BYD Surf, mogla dramatično da povećaju njihov tržišni udio?
Viši automobilski analitičar Dataforce-a, Bendžamin Kibis (Benjamin Kibies), ne misli tako. Očekuje da će uspjeh električnih vozila zahtijevati mnogo duži vremenski period.
„Generalno, ne vidim mnogo opcija za ubrzanje prihvatanja električnih vozila na baterije, izvan onoga što smo već prognozirali. Čak i uz brz napredak i pad troškova koji primjećujemo kod baterijske tehnologije, infrastruktura za punjenje postaje pravo usko grlo“.
On kaže da su glavni problemi lokalne opcije za punjenje, kod kuće ili na poslu.
To ne zahtijeva samo postavljanje samih punjača, već i opšta ulaganja u elektroenergetsku mrežu.
„Sve je to izvodljivo, ali ja prije vidim to u vremenskom horizontu od 20 godina, a ne pet. Poređenja radi, u Njemačkoj se širenje optičkih vlakana sprovodi već više od 20 godina. A i dalje je pokriven samo mali dio domaćinstava“, rekao je Kibies.
Ekološke grupe traže da se EU drži postavljenih ciljeva
Priče o usporavanju revolucije električnih vozila ne nailaze na dobar prijem kod ekoloških lobističkih grupa, kao što je briselska organizacija „Transport and Environment“.
„Ironično je što EU odlaže ciljeve za emisije u automobilskoj industriji baš u trenutku kada prodaja električnih vozila naglo raste“, rekao je Lusien Matju (Lucien Mathieu), direktor za automobile u T&E.
Konsultantska firma Schmidt Automotive Research navodi da će, nakon stagnacije u 2024, prodaja električnih vozila u Zapadnoj Evropi skočiti za 32,6 odsto u 2025. na 2,56 miliona vozila. Dok će tržišni udio porasti sa 16,7 odsto na 21,5 odsto.
Do 2030, električna vozila će činiti 54 odsto tržišta Zapadne Evrope, odnosno 7,1 milion jedinica.
„Ovaj bum je rezultat novih, pristupačnijih modela koje su proizvođači lansirali kako bi ispunili prvobitne ciljeve EU. Odlaganje će industriji omogućiti da uspori sa širenjem električnih vozila i istovremeno uspori investicije“, rekao je Matju.
T&E je pozvao EU da ostane čvrsta po pitanju budućih ciljeva za emisije CO2. Naglašava da Evropa ne može da priušti dodatna kašnjenja u hvatanju koraka sa Kinom.
Neki očekuju da će EU da „zamagli“ ciljeve
Nik Molden (Nick Molden), izvršni direktor kompanije Emissions Analytics, rekao je da očekuje da će EU „zamagliti“ ciljeve vezane za emisiju CO2 i omogućiti da hibridi imaju produženu ulogu.
„Evropa će pokušati da riješi nemogući paradoks između dekarbonizacije i ekonomskog blagostanja. Ne ukidanjem ciljeva za emisiju ugljenika, već njihovim zamagljivanjem“, rekao je Molden.
„Mnoge olakšanja će biti uključena u ciljeve. Ali najvažnija će biti ‘prepravka istorije’ kako bi se hibridi rehabilitovali i dobili centralniju ulogu. To će biti dobro za životnu sredinu, ali će industrijska šteta već biti učinjena“, dodao je.
Bernstein Research se slaže.
„Naše mišljenje je da je vjerovatnije da će doći do produženja tranzicionog perioda ili preformulisanja ciljeva i kazni. Nijedna vlada, bilo u Evropi ili SAD, ne želi da uništi sopstvenu industriju. S obzirom na sporiji tempo prihvatanja električnih vozila, mislim da ima smisla da se strategija prilagodi krajnjem političkom cilju“, rekao je Daniel Roeska, analitičar Bernstein-a, u odgovoru na novinarska pitanja putem mejla.
EU možda i odloži svoju namjeru da nametne vozila građanima, ali vjerovatno ne za 40 godina.
Neil Winton, saradnik Forbesa
EU Under Pressure To Weaken Mandate Outlawing New ICE Vehicles