Dramatična promjena svijeta: Pitali smo crnogorske stručnjake šta sve znači proboj u svijetu AI

Zamislite da vas liječi ljekar koji ima svo medicinsko znanje koje je ikada postojalo, na milijarde sati kliničkog iskustva, dostupan je uvijek i bez izuzetka i njegove su usluge vrlo jeftine. Sada primijenite to na praktično svaku oblast i to je budućnost koju obećava Opšta vještačka inteligencija ili AGI, jedna od glavnih tema u svijetu posljednjih mjeseci nakon što je uslijedio veliki proboj u razvoju vještačke inteligencije.

O tome kada bi AGI mogao da postane stvarnost i koje su potencijalne implikacije, kako pozitivne, tako i negativne, razgovarali smo sa stručnjacima na ovu temu iz Crne Gore koji su okupljeni u MAIA (Crnogorsko udruženje za vještačku inteligenciju).

“Procjena OECD je da će do 2030. godine oko 800 miliona poslova biti zamijenjeno. To znači da će na neki način biti automatizovani i unaprijeđeni a isto tako će i veliki broj novih poslova nastati. Međutim, sama brojka od nekoliko stotina miliona govori koliko se dramatično brzo mijenja svijet usljed napretka vještačke inteligencije”, priča za Forbes Crna Gora inženjer mašinskog učenja i osnivač MAIA Nikola Bulatović.

Kada je u pitanju AGI, on je bliži procjeni grupe stručnjaka koja smatra da to neće ići tako brzo kao što se predviđa.

“Vjerovatnije je da to nećemo dočekati. Brojni naučnici upućuju da će se čekati desetine ili stotine godina. U ovom trenutku generalna vještačka inteligencija ja na nivou naučne fantastike”, objašnjava Bulatović.

Podsjeća da nije prvi put da se proboji u AI oblasti proglašavaju kao da je dostinut nivo AGI, kao i da ne postoji opšti naučni konsenzus oko same definicije AGI.

“Sadašnji AI sistemi su specijalizovani da rješavaju jedan zadatak, na kojem su obučeni. AGI sistem bi trebao povezivati različite naučne discipline i kvalitetno rješavati sve zadatke koje mu zadamo. Često se AGI definiše i kao inteligencija na ljudskom nivou. Međutim, ni čovjek ne posjeduje generalnu inteligenciju, uspješni smo u jednoj vrsti zadataka, a veoma loši u drugoj…”

Bulatović objašnjava i kako funkcioniše ČetGPT, globalno najpopularniji AI sistem.

“ČetGPT je nevjerovatan u shvatanju teksta, ali recimo u matematici ima značajno gore rezultate. Komplikovani problemi zahtijevaju ne samo matematičko znanje, već i znanje iz logike, razmišljanje u više smjerova, u više oblasti, više naučnih disciplina, koje sistem povezuje da bi donio kvalitetnu odluku. To je nešto što nam, za sada, nije dostižno, ne samo zbog nedostatka podataka, već i zbog ograničenja u arhitekturi tih sistema. ČetGPT je trenutno sposoban da predvidi samo jednu riječ. Zbog optimizovane i brze obrade podataka, on sukcesivno generiše dugačak niz riječi, ali je arhitektura sistema takva da on uvijek predviđa samo jednu sljedeću riječ, na osnovu svih prethodnih”, navodi.

Prema njegovom mišljenju, tri su ključne stvari da bi se ostvario značajan napredak u oblasti kako bismo se približili AGI: pomak u boljem shvatanju video podataka, pomak u generisanju i planiranju dužih sekvenci i budućih akcija kao i pomak u oblasti nenadgledanog učenja.

“Veliki broj AI sistema kojima danas svjedočimo su dio nadgledanog mašinskog učenja. Učenje je nadgledano u smislu da čovjek AI sistemima unaprijed daje tačne odgovore, da bi oni mogli kreirati pravila po kojima bi došli do tih odgovora. Sistemi nenadgledanog učenja imaju sposobnost učenja iz neoznačenih podataka, kada odgovori nijesu unaprijed poznati. Ovakvi sistemi samostalno pronalaze pravila i šablone u podacima i koriste ih za generisanje odgovora.”

Ali, nije nemoguće…

Proboj u svijetu AI posljednjih godina nam govori da nije nemoguće zamisliti momenat gdje bi došlo do toliko ubrzanog razvoja da AGI postane realnost.

“Nije nemoguće, veoma mali prostor za takvu vrstu naučnog proboja zaista postoji. AGI proboj se može desiti ovog minuta, a može i za hiljadu godina. Realnija je druga opcija. Iako je vjerovatnoća, da se AGI desi u skorijem roku, samo malo veća od nule, čak i to malo je izuzetno značajno za čitav svijet”, upozorava Bulatović.

Intenziviranje spekulacija oko AGI je počelo neobičnim dešavanjima u kompaniji OpenAI, koja je stvorila ČetGPT. Upravni odbor je otpustio direktora Sema Altmana, pa ga vratio na tu poziciju, a Rojters je objavio da je prije smjene nekoliko naučnika iz OpenAI upozorilo da je došlo do proboja u AI oblasti koji bi mogao da bude prijetnja po čovječanstvo.

Može li dva plus dva da bude pet

Iako do sada nije detaljno objašnjeno o čemu se radi, nepotvrđene informacije govore da je taj proboj upravo vezan za AGI i to najviše na polju matematike, a ta oblast je ključna u razvoju AGI jer je u matematici moguć samo jedan tačan odgovor.

Tu se ogleda i ključna razlika između uske AI i AGI. Uprošćeno objašnjenje bi bilo da uska vještačka inteligencija zaključuje da je dva plus dva jednako četiri, zato što ima baze podataka u kojima to piše, i ako bi nekim slučajem promijenili podatke da piše da je zbir pet, onda bi odgovor koji biste dobili od aplikacije kao što je ČetGPT da je dva plus dva jednako pet. Međutim, AGI bi trebalo da razumije pojam brojeva i pojam aritmetičkih operacija, te da tako uvijek zaključi da je dva plus dva četiri, koliko god baze pokazivale drugačije.

Ilja Sutskever, glavni naučnik i jedan od osnivača OpenAI kaže da vještačka inteligencija nije ništa drugo do digitalni mozak unutar velikih kompjutera.

„U ovom trenutku su digitalni mozgovi mnogo manje pametni od ljudskih. Kada pričate sa bottom, odmah shvatite da nešto nije u redu, da je puno rupa, ali to je privremeno stanje. U jednom trenutku u budućnosti će računari biti ili jednako pametni ili pametniji od ljudi“, kaže Sutskever.

Šta ako se odmetne

U manjini su naučnici koji vjeruju da AGI predstavlja prijetnju po čovječanstvo, ali još manje je onih koji se usuđuju da garantuju da je tako.

“Odmetanje je realna opasnost. Svi su sada svjesni i zainteresovani za AI, mnoge firme rade na tome, a nisu svi transparentni”, upozorio je Sutskever u nedavnom govoru.

Čak i nekadašnji apsolutni optimisti kao što je “kum AI”, Džof Hinton sada su mnogo oprezniji pri procjenama:

“AI je sposoban da uradi nevjerovatno dobre stvari, ali strahujem da možda nismo sjesni koliko su AI sistemi već inteligentni”.

Hinton ne smatra da je AI još uvijek samovjestan, ali nema sumnje da će to i postati i da će to značiti da će ljudi biti druga najinteligentnija stvar na planeti.

Nekadašnju procjenu o tome kada će AGI biti moguć je sa 50-60 godina revidirao na pet od 20 godina.

Upozorava da je glavni rizik kreiranje autonomnih borbenih robota, a na pitanje šta može da osigura bezbjednost nema odgovor i iskren je da ulazimo u period velike neizvjesnosti

“Obično kada prvi put nešto radite, pogriješite barem negdje. Ovdje se ne smije pogriješiti. Zašto? Zato što bi AI mogla da preuzme svijet. Niko ne kaže da se to hoće desiti, ali niko ne može da isključi tu opciju. Sad je vrijeme da se razumije AI, da vlade uvedu regulacije i da se zabrani upotreba vojnih robota”, smatra Hinton.

A regulacija…

Magistarka međunarodnog prava u oblasti ljudskih prava koja se bavi istraživanjima u oblasti etike vještačke inteligencije i članica MAIA Irina Stamatović upozorava da se sada etičkim implikacijama praktično isključivo bave etički bordovi velikih organizacija koje se bave izučavanjem vještačke inteligencije.

“To su interni kontrolni sistemi, oni nemaju nikakvu obavezu osim prema sebi i prema novcu koji se koristi za finansiranje. Postoje inicijative globalnog tipa, ali to su dakle, samo inicijative. Mi jako malo znamo o tome i jako malo možemo u pravnom smislu i da regulišemo. Za to je potrebno vrijeme, a svjedočimo da je razvoj AI eksponencijalan i onda je svaka regulativa uvijek barem jedan korak iza”, priča Stamatović za Forbes Crna Gora.

Ona se slaže sa procjenama da AGI nećemo doživjeti, ali i sa tim da se to ne može reći sa potpunom sigurnošću, jer fali transparentnosti.

“Recimo, ne znamo praktično ništa šta na tom polju radi Kina, koja je već usavršila neke tehnologije koje koristi za održavanje autoritarnog sistema”.

Stamatović navodi da i da je potencijalnih implikacija jako puno, od političko-društvenih do psiholoških.

“Pitanje je kako će se mijenjati svijet, kako će se mijenjati vrijednosti ili odnos prema vrijednostima. A naravno, ako uzmemo tu opciju gdje će AI moći samostalno da zaključuje, onda je logično da postoji i direktan strah od djelovanja. To je ogromna moć, samim tim i sa regulacijom, a kamoli bez nje, je ogroman prostor za zloupotrebu.”

Bulatović ukazuje i na to da postoji i opasnost pristrasnosti trenutnih AI sistema jer u podacima, na kojima su obučeni, nije predstavljen veliki broj svjetskih zemalja, jezika i kultura.

“Zbog nedostatka dovoljne količine tekstualnih podataka iz različitih jezika i kultura, veliki jezički sistemi, kao što je ČetGPT, mogu biti pristrasni i diskriminatorni. Proces prikupljanja inkluzivnih i standardizovanih podataka je kompleksan ali neophodan i biće potrebno vrijeme da bismo dobili pouzdane i inkluzivnije AI sisteme”, zaključuje Bulatović.