Zemlja se okreće sporije nego ranije: Uzrok je topljenje glečera
Rotacija Zemlje postepeno usporava jer klimatske promjene tope glečere i polarne ledene pokrivače, preraspodjeljujući vodu širom planete i neznatno produžavajući dan. Prema novom istraživanju Univerziteta u Beču i ETH Ciriha, trenutno povećanje dužine dana, od 1,33 milisekunde po vijeku, nezabilježeno je najmanje u posljednjih 3,6 miliona godina. To je nova mjera koliko duboko zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem utiče na Zemljin sistem, iako samo 48 odsto Amerikanaca vjeruje da su klimatske promjene posljedica ljudske aktivnosti.
Dan na Zemlji trenutno se produžava brzinom od oko 1,33 milisekunde po vijeku, uglavnom zbog rasta nivoa mora izazvanog klimatskim promjenama. Iako su promjene izuzetno male, mogu izazvati probleme u satelitskoj navigaciji, svemirskim misijama i globalnim sistemima za mjerenje vremena, koji zahtijevaju precizne informacije o Zemljinoj rotaciji.
Topljenje ledenih pokrivača i glečera premješta masu sa polova ka okeanima, usporavajući rotaciju planete.
Istraživači su rekonstruisali promjene u dužini dana tokom posljednjih 3,6 miliona godina koristeći fosilne ostatke bentoskih foraminifera – jednoćelijskih morskih mikroorganizama sa morskog dna, i napredne tehnike mašinskog učenja.
Studija, objavljena u časopisu Journal of Geophysical Research: Solid Earth, pokazala je da nijedan period u posljednjih 3,6 miliona godina nije imao klimatski uslovljeno povećanje dužine dana tako brzo kao ono zabilježeno između 2000. i 2020. godine.
Mjesec i dalje ostaje dominantan kada je u pitanju dugoročni uticaj na brzinu Zemljine rotacije, jer vremenom usporava okretanje Zemlje i produžava dane, prema Institutu za fiziku. Ipak, klimatske promjene bi, prema nekim scenarijima, do kraja ovog vijeka mogle nadmašiti njegov uticaj.
Čitanje drevnog Zemljinog sata
Da bi istražili kako je klima uticala na Zemljinu rotaciju kroz duboku prošlost, istraživači su se okrenuli bentoskim foraminiferama, mikroskopskim morskim organizmima čije fosilizovane ljušture čuvaju dokaze o drevnim promjenama nivoa mora. Zatim su rekonstruisali promjene u dužini dana od kasnog pliocena, prije oko 3,6 miliona godina.
Najupečatljiviji nalaz studije nije veličina promjena u prošlosti, već brzina sadašnje promjene. Tokom 21. vijeka, ubrzano topljenje ledenih pokrivača Grenlanda i Antarktika, kao i planinskih glečera, povećalo je nivo mora i premjestilo masu dalje od polova. To dovodi do toga da se Zemlja blago ispupčuje na ekvatoru, zbog čega planeta rotira nešto sporije.
Nalazi sugerišu da su savremene klimatske promjene, po svom uticaju na Zemljinu rotaciju, bez presedana u posljednjih 3,6 miliona godina.
„Ovo brzo povećanje dužine dana ukazuje na to da je tempo savremenih klimatskih promjena bez presedana najmanje od kasnog pliocena, prije 3,6 miliona godina“, rekao je Benedikt Zoja (Benedikt Soja), profesor svemirske geodezije na ETH Cirihu. „Sadašnji brzi rast dužine dana stoga se može prvenstveno pripisati ljudskom uticaju.“
Zašto je Zemljina rotacija toliko složena
Ako klimatske promjene usporavaju Zemljinu rotaciju, zašto smo posljednjih godina slušali da se Zemlja zapravo okreće brže i da bilježi neke od najkraćih dana ikada izmjerenih?
Dok klimatske promjene doprinose dugoročnom usporavanju Zemljine rotacije, naučnici ističu da brojni drugi faktori mogu privremeno da je ubrzaju ili uspore. Kretanja u Zemljinom tečnom spoljašnjem jezgru, promjene u atmosferskoj cirkulaciji, okeanske struje i suptilne promjene oblika planete mogu promijeniti dužinu dana za djeliće milisekunde.
Od 2020. godine Zemlja je zabilježila neke od najkraćih dana otkako su počela moderna mjerenja, što ukazuje na kratkoročno ubrzanje rotacije koje istraživači još ne razumiju u potpunosti.
Te oscilacije odvijaju se u okviru mnogo dugoročnijeg procesa u kojem Mjesečeva gravitacija postepeno usporava Zemljino okretanje, dok topljenje ledenih pokrivača izazvano klimatskim promjenama sve više doprinosi tom usporavanju.
Prema novom istraživanju, do kraja 21. vijeka klimatske promjene mogle bi jače uticati na dužinu dana nego Mjesec, ukoliko emisije gasova sa efektom staklene bašte ostanu visoke.
Jamie Cartier, saradnik Forbesa
Earth’s Rotation Is Slowing Faster Than In 3.6 Million Years