Pravi način da proslavite rođendan na poslu
Malo je tradicija na radnom mjestu koje djeluju toliko bezazleno kao proslava rođendana.
Obično tu budu torta, čestitka, možda kratko zajedničko pjevanje „Srećan rođendan“, a zatim se svi vrate poslu. Djeluje kao jednostavan način da se izgradi dobra radna kultura i pokaže zahvalnost zaposlenima.
Ipak, proslava rođendana postala je iznenađujuće složena.
Neki zaposleni vole da budu u centru pažnje. Drugi to doživljavaju kao neprijatnost. Neki cijene javno priznanje i čestitke, dok bi drugi najradije da taj dan prođe neprimijećeno. Kada se tome dodaju zaposleni koji rade na daljinu, hibridni timovi i sve raznovrsnija radna okruženja, ono što je nekada bila jednostavna tradicija lako može postati neprijatna situacija.
Izazov za rukovodioce nije u tome da odluče da li su rođendani važni, već da shvate da ih ljudi doživljavaju na veoma različite načine.
Najbolje proslave odražavaju osobu, a ne tradiciju
Mnoge organizacije proslavi rođendana pristupaju po ustaljenom obrascu. Svako dobije istu tortu, istu čestitku i isto javno rođendansko obavještenje u kancelariji.
Takav pristup djeluje pravedno, ali ne mora da znači da je i pažljiv ili promišljen.
Istraživanja pokazuju da zaposleni najviše cijene priznanje kada je prilagođeno njihovim ličnim željama, umjesto da se sprovodi po jednoličnom, generičkom obrascu. Takvo priznanje dobija na značaju zato što pokazuje da je neko obratio pažnju na pojedinca, a ne zato što svi prolaze kroz potpuno isto iskustvo.
Za jednog zaposlenog to može značiti okupljanje tima na kafi. Drugi će više cijeniti rukom napisanu čestitku. Nekome će, pak, najviše značiti mogućnost da tog dana ode s posla sat vremena ranije kako bi rođendan proslavio sa porodicom.
Sam rođendan je manje važan od osjećaja da su nečije želje i sklonosti uvažene. Paradoksalno, najinkluzivnija proslava rođendana rijetko je i najraskošnija. To je ona koja uvažava činjenicu da ne vole svi da slave na isti način.
Mali gestovi često ostavljaju najveći utisak
Menadžeri ponekad pretpostavljaju da su za smislenu proslavu potrebni značajan trud ili veliki troškovi.
Međutim, zaposleni najčešće pamte mnogo jednostavnije stvari.
Promišljenu poruku od rukovodioca koji rijetko šalje lične imejlove. Omiljenu grickalicu koja ih čeka na radnom stolu. Zajednički ručak tima na kojem se razgovor ne vrti isključivo oko posla.
Takvi trenuci su važni jer prenose poruku koja prevazilazi obično „Srećan rođendan“. Oni poručuju: „Poznajemo vas.“
Istraživanja pokazuju da su zaposleni angažovaniji kada osjećaju da su prepoznati kao pojedinci, a ne samo kao radnici. Osjećaj da ih kolege i rukovodioci poznaju i uvažavaju jača pripadnost, povjerenje i posvećenost mnogo više nego upadljivi, ali bezlični gestovi.
Vrijednost takvih gestova ne mjeri se količinom potrošenog novca.
Ona se mjeri time koliko su lični i iskreni.
Javno čestitanje nikada ne bi trebalo da bude obavezno
Mnoge tradicije na radnom mjestu polaze od pretpostavke da svi vole da budu u centru pažnje. To jednostavno nije tačno.
Nekim zaposlenima kancelarijske proslave prijaju i daju im energiju. Drugima su veoma neprijatne. Kulturno porijeklo, ličnost i životne okolnosti utiču na to kako neko doživljava rođendane, a te razlike zaslužuju isto poštovanje kao i svaka druga potreba zaposlenih.
Istraživanja pokazuju da ljudi ostvaruju bolje rezultate kada imaju osjećaj da sami odlučuju kako će učestvovati u društvenim aktivnostima na poslu. Kada zaposleni mogu da izaberu da li žele ili ne žele javnu proslavu, stvara se radno okruženje u kojem se osjećaju uvaženo, a ne primorano.
Najjednostavnije pitanje koje menadžer može da postavi često je i najvrijednije:
„Kako biste voljeli da proslavite svoj rođendan na poslu?“
Odgovor na to pitanje može poštedjeti nekoga iskustva koje nikada nije želio.
Rođendanska tradicija gradi dobru kulturu svakog dana
Rođendani nikada ne bi trebalo da budu jedini trenutak kada se zaposleni osjećaju cijenjeno.
Organizacija koja s velikim entuzijazmom proslavlja rođendane, ali tokom ostatka godine rijetko odaje priznanje za trud i zalaganje zaposlenih, šalje nenamjernu poruku. Zahvalnost postaje događaj koji se obilježava jednom godišnje, umjesto svakodnevne navike.
Najuspješnije organizacione kulture ne oslanjaju se na rođendane kako bi zaposleni stekli osjećaj da su vrednovani. One rođendane koriste kao još jednu priliku da učvrste kulturu u kojoj su zahvalnost, priznanje i ljubaznost već sastavni dio svakodnevnog rada.
Zaposleni rijetko procenjuju kompaniju po tome da li ih je u kuhinji čekala torta.
Mnogo više im znači da li je njihov menadžer primijetio njihov doprinos u martu, pružio podršku tokom teške nedjelje u julu i javio se nakon izazovnog projekta u oktobru.
Proslava rođendana može biti lijepa i pažljivo osmišljena tradicija, ali ne može zamijeniti promišljeno i kvalitetno liderstvo.
Lideri koje zaposleni najduže pamte nisu oni koji su organizovali najveće proslave.
To su oni koji su učinili da se ljudi osjećaju cijenjeno mnogo prije nego što je njihov rođendan stigao – i dugo nakon što je prošao.
Benjamin Laker, saradnik Forbesa
The Right Way To Celebrate Birthdays At Work