Crna Gora na Forbesovoj listi najboljih mjesta za američke penzionere u 2026.

Forbes je i ove godine napravio listu najboljih mjesta za američke penzionere u inostranstvu na kojoj se našla i Crna Gora, kao mediteranska zemlja sa odličnim plažama i raznovrsnom klimom, znatno nižim troškovima života od američkih i zadovoljavajućom zdravstvenom zaštitom.
Forbes je 24 najbolje zemlje, sa 96 preporučenih lokacija, izabrao na osnovu sadržaja koje nude, troškova života, zdravstvene zaštite, klimatskih rizika i odnosa prema američkim penzionerima. Crna Gora je na ovoj listi bila i prošle godine.
Dorsi i Den Šmic željeli su drugačiji život
Nakon 37 godina braka i pred odlaskom u penziju, Dorsi i Den Šmic (Dorsie and Dan Schmitz) bili su zabrinuti zbog političke situacije u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i zbog sopstvenih finansija. Posjedovali su veliku kuću na imanju od 31 akra u Blanšardu, ruralnom gradiću u Mičigenu bez ijednog semafora, sa 3.100 stanovnika, oko sat vožnje sjeverno od Grand Repidsa.
Troškovi života tamo su 20 odsto niži od američkog prosjeka, ali su željeli drugačiji način života, za koji nijesu bili sigurni da mogu da ga priušte u SAD. Osim toga, kao međurasni par liberalnih stavova, nije im se dopadalo mnogo toga što su primjećivali u političkim dešavanjima na nacionalnom nivou.
„U SAD nijesmo mogli da pronađemo život kakav smo željeli“, kaže 63-godišnji Den, nekadašnji rukovodilac operacija u telekomunikacionoj industriji.
Par je razmatrao preseljenje u Portugal, Grčku, Francusku i Tajland – zemlje koje se nalaze na Forbesovoj listi najboljih mjesta za penzionisanje u inostranstvu u 2026. godini. Međutim, Tajland je bio previše vlažan, kaže Den, dok druge zemlje nijesu nudile spoj niskih troškova, upola manjih nego u SAD, i atmosfere koju su pronašli u još jednoj zemlji sa naše liste – Albaniji.
Riječ je o maloj mediteranskoj državi sa 2,4 miliona stanovnika, koja se komunističke vlasti oslobodila tek 1992. godine.
Šmicovi su se zato u aprilu preselili u Valonu, primorski grad sa 78.000 stanovnika, gdje za trosoban stan u blizini šetališta Lungomare plaćaju svega 1.100 dolara mjesečno. Lungomare je živahno, oko pet kilometara dugo šetalište uz Jadransko more, prepuno kafića.
Jednogodišnja turistička viza daje im dovoljno vremena da upoznaju okolinu i odluče da li žele da podnesu zahtjev za duži boravak.
Šmicovi su dio sve izraženijeg trenda: sve više Amerikanaca odlazi u penziju u inostranstvu u potrazi za nižim troškovima, drugačijim načinom života i, nerijetko, prijatnijom političkom atmosferom.
Prema posljednjim zvaničnim podacima, koji se odnose na kraj 2024. godine, 712.000 Amerikanaca primalo je naknade iz sistema socijalnog osiguranja u inostranstvu, što je rast od 20 odsto za 13 godina. Istraživanja, međutim, ukazuju na to da danas mnogo više ljudi ozbiljno razmatra takvu mogućnost.
To je veliki korak, koji zahtijeva opsežno istraživanje, fleksibilnost i određenu dozu avanturističkog duha. Zbog toga mnogi potencijalni iseljenici prvo posjete određeno mjesto kao turisti ili u njemu provedu kraći period.
Šmicovi su, ipak, napravili potpuni rez – prodali su kuću u Mičigenu i sve stvari koje su posjedovali.
Dorsi, koja ima 66 godina i u penziju je otišla nakon karijere u maloprodaji kozmetike, kaže da su zaključili: „Ako ćemo to da uradimo, uradimo do kraja.“
A šta je sa njihovo dvoje odrasle djece i troje unučadi koji su ostali u SAD?
„Mogu da nam dođu u posjetu“, kaže Den.
Mauricijus i Vijetnam prvi put na listi
Kako bi pomogao onima koji razmišljaju o preseljenju u inostranstvo da naprave prvi korak, Forbes je izdvojio 96 privlačnih mjesta za penzionere u 24 zemlje na pet kontinenata. Polovina tih zemalja, njih 12, nalazi se u Evropi.
Dvije zemlje su prvi put uvrštene na listu: Mauricijus i Vijetnam, jedina država na listi koja je i dalje komunistička.
Dobra vijest je da zemlje sa ove liste, čini se, retoriku Donalda Trampa protiv imigracije i u korist carina ne pripisuju pojedinačnim Amerikancima koji žele da u njima provedu penziju.
Naprotiv, američke penzionere uglavnom smatraju ekonomskom prednošću, pod uslovom da imaju dovoljno imovine ili prihoda od penzije.
Jedna od zemalja sa ove liste u kojoj je najteže dobiti stalni boravak jeste susjedna Kanada. U skladu sa politikom koja je uvedena prije tenzija sa Trampovom administracijom i čiji je cilj ograničavanje troškova javnog zdravstvenog sistema, Kanada penzionerima koji nemaju porodične veze u zemlji otežava trajno preseljenje.
Kanada je, ipak, ostala na listi jer je nedavno znatno proširila definiciju porodičnih veza. „Veliki bijeli sjever“ omogućava i drugim Amerikancima da u zemlji provedu šest mjeseci godišnje, mada se preporučuje privatno zdravstveno osiguranje.
Troškovi života u Kanadi tek su neznatno niži nego u SAD, pa je ta mogućnost uglavnom namijenjena imućnijim penzionerima koji mogu da održavaju dva domaćinstva.
U mnogim drugim zemljama sa naše liste, međutim, finansijske uštede su ubjedljive, prije svega zahvaljujući nižim troškovima stanovanja i zdravstvene zaštite.
Neke države imaju i prilično fleksibilnu zabranu rada za penzionere, koja „digitalnim nomadima“ omogućava da ostanu u zemlji i rade na daljinu godinu ili dvije, dok istovremeno istražuju mogućnosti za život u penziji.
Prilikom izbora uzeli smo u obzir relativne troškove života, poreze – koji rijetko predstavljaju naročitu pogodnost, ali su uglavnom podnošljivi – kao i kvalitet i cijenu zdravstvene zaštite.
Američki program Medicare ne može se koristiti u inostranstvu, ali su medicinska njega i zdravstveno osiguranje van SAD obično znatno jeftiniji.
Razmatrali smo i koliko je lako vratiti se u SAD radi posjete porodici, nivo kriminala i političke nestabilnosti, kao i rizik od društvene izolacije, naročito u zemljama u kojima se engleski jezik ne govori široko, a doseljenik ne poznaje dominantni lokalni jezik.
Nije svaka zemlja sa ove liste poput Belizea, Kanade, Irske, Malte ili Mauricijusa, gdje je engleski, formalno ili u praksi, službeni jezik.
U obzir smo uzeli i koliko je teško dobiti dozvolu za duži boravak u određenoj zemlji.
Lista uzima u obzir i klimatske promjene
Lista takođe uzima u obzir klimatske promjene i rizik od prirodnih katastrofa u inostranstvu. To je glavni razlog zbog kojeg Filipini i Indonezija nijesu uvršteni.
Te ostrvske države u Tihom okeanu i dalje zauzimaju prvo i drugo mjesto – ubjedljivo najgore pozicije – među 193 zemlje obuhvaćene najnovijim Svjetskim izvještajem o rizicima, koji je izrađen pod okriljem Ujedinjenih nacija. SAD se nalaze na 20. mjestu.
Požari i ekstremne vrućine u Španiji i Francuskoj privukli su veliku pažnju. Ipak, u svakoj od tih zemalja izgorjelo je manje od jedan odsto ukupne kopnene površine.
To, međutim, dodatno potvrđuje koliko je važno pažljivo istraživati situaciju prije donošenja odluke. Sa liste preporuka uklonili smo Bordo, meku francuske vinske regije, kao i nekoliko mjesta u Španiji, uključujući Kostu del Sol.
Zemlje koje su izabrane navedene su abecednim redom, a u svakoj od njih izdvojili smo četiri mjesta vrijedna razmatranja.
(Forbes Crna Gora listu počinje sa Crnom Gorom, a kompletnu listu možete pročitati na linku na kraju teksta).
Crna Gora
Mediteranska zemlja sa odličnim plažama i raznovrsnom klimom

- Lokacije: Podgorica, Bar, Perast, Tivat
- Troškovi života: Znatno niži od američkog prosjeka
- Zdravstvena zaštita: Zadovoljavajuća
- Sticanje prava na boravak: Najjednostavnije kupovinom nekretnine
Smještena naspram Italije, preko Jadranskog mora, Crna Gora može da se pohvali izuzetnim plažama, živopisnim planinama i troškovima života koji su više nego upola niži nego u SAD.
Vlada je stabilna, a stopa teških krivičnih djela niska. Zdravstvena zaštita smatra se zadovoljavajućom, ali mnogi stranci sa specifičnim zdravstvenim potrebama odlaze na liječenje u Italiju ili Njemačku. Privatno zdravstveno osiguranje je obavezno.
Engleski jezik govori oko dvije petine stanovništva.
Crna Gora i SAD nemaju sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali američki poreski kredit za porez plaćen u inostranstvu omogućava znatne olakšice. Najviša stopa poreza na dohodak u Crnoj Gori iznosi svega 15 odsto.
Put ka stalnom boravku počinje podnošenjem zahtjeva za privremeni boravak u trajanju od godinu, koji se može produžavati. Za dobijanje dozvole potrebno je dokazati da prihod od penzije premašuje oko 19.000 dolara godišnje.
Najjednostavniji naredni korak jeste kupovina nekretnine u Crnoj Gori, čije cijene mogu biti relativno povoljne.
Putovanje avionom do SAD zahtijeva najmanje jedno presijedanje.
Kada je riječ o prirodnim nepogodama, Crna Gora se nalazi u povoljnijoj polovini Globalnog indeksa rizika, ali se povremeno suočava sa poplavama, šumskim požarima i zemljotresima.
Među privlačnim mjestima za život u penziji izdvajaju se glavni grad Podgorica, kao i primorski gradovi Bar, Perast i Tivat.
Slovenija
Zadivljujući evropski pejzaži i niski troškovi života

- Lokacije: Ljubljana, Bled, Piran, Celje
- Troškovi života: Znatno niži od američkog prosjeka
- Zdravstvena zaštita: Kvalitetna i povoljna
- Sticanje prava na boravak: Umjereno jednostavno
Slovenija, nekada dio Jugoslavije, graniči se sa četiri države i izlazi na Jadransko more. Nudi raznovrsne i zadivljujuće primorske i planinske predjele u mediteranskom okruženju.
Troškovi života gotovo su upola niži nego u SAD. Politička situacija je stabilna, a stopa kriminala niska. Engleski jezik je široko rasprostranjen.
Zdravstvena zaštita, uz privatno osiguranje, kvalitetna je i povoljna, a strani penzioneri s vremenom mogu da se uključe i u slovenački nacionalni sistem zdravstvenog osiguranja ZZZS.
Poplave predstavljaju jedan od glavnih rizika od prirodnih nepogoda.
Dostupna je jednogodišnja dozvola za privremeni boravak iz drugih razloga, koja se može produžavati – na slovenačkom „dovoljenje za začasno prebivanje za druge namene“. Ona nakon pet godina može da vodi do stalnog boravka, pod uslovom da par dokaže da ostvaruje oko 15.000 dolara godišnjeg prihoda od penzije.
Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD i Slovenije sprečava dvostruko plaćanje poreza i izuzima američke naknade iz sistema socijalnog osiguranja od oporezivanja u Sloveniji. Ipak, stope poreza na dohodak građana u Sloveniji su više.
Letovi do SAD su dugi i zahtijevaju najmanje jedno presijedanje.
Među privlačnim mjestima za život u penziji izdvajaju se glavni grad Ljubljana, jezersko odmaralište Bled, Piran na obali Jadranskog mora i grad Celje u unutrašnjosti zemlje.
Albanija
Povoljna zemlja sa mediteranskom klimom i veličanstvenim pejzažima

- Lokacije: Tirana, Drač, Saranda, Valona
- Troškovi života: Znatno niži od američkog prosjeka
- Zdravstvena zaštita: Zadovoljavajuća i sve bolja
- Sticanje prava na boravak: Relativno jednostavno
Albanija, posljednja zemlja Istočne Evrope u kojoj je pao komunistički režim, danas je članica NATO-a. Prostire se duž istočne obale Jadranskog mora, naspram „pete“ italijanske čizme.
Zemlja koja sebe naziva „Zemljom orlova“ ima mediteransku klimu, živopisne plaže i planine, dok su troškovi života upola niži od američkog prosjeka.
Stopa kriminala je niska, a vlast je relativno stabilna, iako je plan zeta Donalda Trampa, Džareda Kušnera (Jared Kushner), da izgradi velike luksuzne komplekse duž jadranske obale izazvao sve veće proteste.
Zdravstvena zaštita je, prema američkim standardima, jeftina, zadovoljavajuća i sve kvalitetnija. Ipak, pojedini pacijenti i dalje radije odlaze kod specijalista u Italiju ili London. Privatno zdravstveno osiguranje je neophodno.
Engleski jezik se govori, naročito među mlađim Albancima, ali ne svuda. Albanski jezik, čija abeceda ima 36 slova, može biti težak za učenje.
Albanija i SAD nemaju sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali su albanske poreske stope niske, dok američki poreski kredit za porez plaćen u inostranstvu pruža značajne olakšice.
Američki penzioneri mogu da borave u zemlji kao „turisti“ punih godinu, što im ostavlja dovoljno vremena da rade na dobijanju dozvole za duži boravak.
Dostupne su i jednogodišnje vize za digitalne nomade koji rade na daljinu, poznate kao „Jedinstvena dozvola“ („Unique Permit“). One predstavljaju još jedan put ka boravku na neodređeno vrijeme i mogu se produžiti pet puta.
Naredni korak je dobijanje vize D za duži boravak, koja vodi ka penzionerskoj vizi. Par koji želi da je dobije mora da dokaže da izvan Albanije ostvaruje oko 20.000 dolara godišnjeg prihoda od penzije.
Jedan od nedostataka jeste to što putovanje avionom do SAD zahtijeva najmanje jedno zaustavljanje ili presijedanje. Problem mogu predstavljati i poplave izazvane olujama.
Među popularnim mjestima za život u penziji izdvajaju se glavni grad Tirana, kao i primorski gradovi Drač, Saranda i Valona.
Austrija
Zemlja koja nudi mnogo, ali zakon zahtijeva osnovno poznavanje njemačkog jezika

- Lokacije: Beč, Grac, Insbruk, Salcburg
- Troškovi života: Ukupno gledano, približno jednaki kao u SAD
- Zdravstvena zaštita: Odlična
- Sticanje prava na boravak: Teško, ali ostvarivo, uz obavezno poznavanje njemačkog jezika
Sa bogatom kulturom i prelijepim predjelima, Austrija, zemlja bez izlaza na more, predstavlja privlačno mjesto za život u penziji.
Troškovi života približno su jednaki američkom prosjeku, ali je njihova struktura drugačija: stanovanje i zdravstvena zaštita su jeftiniji, dok su namirnice i obroci u restoranima skuplji.
Stopa teških krivičnih djela je niska, a politička situacija stabilna. Zdravstvena zaštita je odlična i cjenovno pristupačna, a strani penzioneri s vremenom mogu da se uključe u državni zdravstveni sistem.
Rizik od prirodnih nepogoda smatra se niskim.
Letovi do SAD uglavnom zahtijevaju presijedanje, mada postoje i direktne avionske linije.
Poreske stope u Austriji relativno su visoke, ali dugogodišnji sporazum između Austrije i SAD sprečava dvostruko oporezivanje.
Penzioneri mogu da podnesu zahtjev za dozvolu za nastanjenje bez prava na obavljanje plaćenog rada – „settlement permit except gainful employment“. Za njeno dobijanje par mora da dokaže da ostvaruje oko 57.500 dolara godišnjih prihoda od penzije, kao i osnovno znanje njemačkog jezika, iako je engleski široko rasprostranjen.
Broj ovih dozvola je ograničen kvotama, pa se preporučuje angažovanje lokalnog stručnjaka.
Među mogućim mjestima za život u penziji izdvajaju se kosmopolitski glavni grad Beč, planinska destinacija Insbruk, slikoviti Grac i Salcburg, grad poznat kao jedno od svjetskih središta muzike.
Kostarika
Centralnoamerička zemlja sa izuzetnom biološkom raznovrsnošću i plažama na dva okeana

- Lokacije: San Hoze, Centralna dolina, Atenas, Santa Kruz
- Troškovi života: Znatno niži od američkog prosjeka
- Zdravstvena zaštita: Odlična
- Sticanje prava na boravak: Relativno jednostavno
Sa odličnim plažama na obalama dva okeana, zadivljujućom ekološkom raznovrsnošću tropskih šuma i opuštenim načinom života, Kostarika je i dalje popularna među američkim penzionerima, naročito onima koji vole boravak u prirodi.
Ukupni troškovi života znatno su niži nego u SAD, stopa kriminala je niska, a politička situacija stabilna. Poplave, ipak, mogu predstavljati problem.
Zdravstvena zaštita u većim gradovima odlična je i jeftina, a penzioneri sa regulisanim boravkom mogu da se uključe u javni zdravstveni sistem „Kaha“ („Caja“), za koji se mjesečno plaća oko 150 dolara.
Poznavanje španskog jezika je korisno, ali nije neophodno.
Jedan od načina za sticanje prava na boravak jeste dvogodišnja penzionerska viza „penzionado“ („pensionado“), koja se može produžavati i za čije je dobijanje potrebno dokazati godišnji prihod od svega 12.000 dolara.
Američki penzioneri mogu da borave u zemlji kao „turisti“ šest mjeseci, što im ostavlja dovoljno vremena da rade na dobijanju dozvole za duži boravak.
SAD i Kostarika nemaju sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali Kostarika ne oporezuje prihode koje penzioneri ostvaruju u inostranstvu.
Do Majamija i Hjustona može se stići direktnim letom koji traje oko tri sata.
Među privlačnim mjestima za život u penziji izdvajaju se glavni grad San Hoze, visoravan Centralne doline okružena planinama – uključujući Atenas, koji tokom cijele godine ima prijatnu klimu – kao i grad Santa Kruz na obali Tihog okeana.
Kipar
Sunčana mediteranska ostrvska država u kojoj se engleski jezik široko govori

- Lokacije: Limasol, Pafos, selo Pirgos, Larnaka
- Troškovi života: Oko trećinu niži od američkog prosjeka
- Zdravstvena zaštita: Kvalitetna, a penzioneri mogu da steknu pravo na javni zdravstveni sistem
- Sticanje prava na boravak: Umjereno jednostavno
Smješten na istočnom kraju Sredozemnog mora, Kipar – odnosno južnih 60 odsto ostrva širokog oko 97 kilometara, koji nijesu pod kontrolom Turske – nudi sunčanu klimu, odlične plaže, grčku kulturu i dugu tradiciju prihvatanja stranih penzionera.
Troškovi života oko trećinu su niži od američkog prosjeka. Stopa kriminala je niska, a politička situacija stabilna. Engleski jezik se široko govori.
Zdravstvena zaštita je kvalitetna, a osobe sa stalnim boravkom mogu da koriste javni zdravstveni sistem, za koji izdvajaju 2,65 odsto prihoda od penzije i američkog socijalnog osiguranja, ali ne i prihoda od investicija. Strani penzioneri ovu zaštitu često dopunjuju privatnim zdravstvenim osiguranjem.
Zemlja se povremeno suočava sa poplavama i šumskim požarima.
Sporazum između Kipra i SAD sprečava dvostruko oporezivanje, a stranim penzionerima dostupne su i druge poreske olakšice.
Penzioneri obično prvo podnose zahtjev za boravišnu dozvolu kategorije F, poznatu kao „Pink slip“ („Pink Slip“). Za njeno dobijanje par mora da dokaže da godišnje ostvaruje oko 35.000 dolara prihoda od penzije.
Kupovina nekretnine vrijedne najmanje 350.000 dolara predstavlja još jedan način za sticanje prava na boravak.
Letovi do SAD zahtijevaju najmanje jedno presijedanje.
Među privlačnim mjestima za život u penziji izdvajaju se primorski gradovi Limasol, Pafos i Larnaka, kao i selo Pirgos.
Francuska
Autentično evropsko iskustvo uz izvanrednu gastronomiju

Lokacije: Pariz, Lion, Nica, Po
Troškovi života: Izvan Pariza primjetno niži nego u SAD
Zdravstvena zaštita: Odlična i jeftina
Sticanje prava na boravak: Teško, ali ostvarivo
Osim vrhunske kuhinje, Francuska stranim penzionerima nudi kvalitetnu zdravstvenu zaštitu po niskim cijenama. Troškovi se pokrivaju privatnim osiguranjem, direktnim plaćanjem ili, u pojedinim slučajevima, uključivanjem u univerzalni sistem zdravstvene zaštite PUMA.
Troškovi života znatno se razlikuju u zavisnosti od lokacije, ali se procjenjuje da su, kada se udaljite od Pariza, oko 30 odsto niži nego u SAD.
Poznavanje francuskog jezika, makar na osnovnom nivou, neophodno je.
Stope teških krivičnih djela uglavnom su niže nego u SAD. Poplave, šumski požari i povremeni toplotni talasi mogu predstavljati problem, naročito zbog toga što klimatizacija nije široko rasprostranjena.
Porezi su visoki, ali Francuska i SAD imaju sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Tim sporazumom se, u praksi, prihodi iz SAD od socijalnog osiguranja, penzija i investicija oslobađaju oporezivanja u Francuskoj.
Dobijanje dugoročne posjetilačke vize VLS-TS, koja se može produžavati, teško je, ali ipak ostvarivo. Angažovanje stručne pomoći snažno se preporučuje.
Par mora da dokaže da ostvaruje najmanje 37.000 dolara godišnjeg prihoda od penzije.
Postoji veliki broj direktnih letova do SAD.
Osim Pariza, među američkim iseljenicima popularna mjesta za život u penziji su Lion, u blizini francuskih Alpa, Nica na Francuskoj rivijeri i Po, u podnožju Pirineja.
Grčka
Drevni kulturni dragulj sunčanog Mediterana

- Lokacije: Atina, Krf, Kalamata, Solun
- Troškovi života: Znatno niži od američkog prosjeka
- Zdravstvena zaštita: Kvalitetna i pristupačna
- Sticanje prava na boravak: Relativno jednostavno
Sa oko 6.000 ostrva u Sredozemnom moru, duž sunčanog Balkanskog poluostrva, Grčka penzionerima nudi kulturno bogato okruženje.
Troškovi života u većini mjesta, naročito izvan Atine, najmanje su za trećinu niži od američkog prosjeka.
Zdravstvena zaštita smatra se kvalitetnom i pristupačnom, ali je privatno zdravstveno osiguranje obavezno. Poznavanje grčkog jezika može biti od velike koristi.
Stopa teških krivičnih djela je niska. Izloženost klimatskim promjenama i rizicima od prirodnih nepogoda, uključujući šumske požare, ipak je značajna.
Sporazum između Grčke i SAD sprečava dvostruko oporezivanje, a strani penzioneri pod određenim uslovima mogu da ostvare pravo na povlašćenu poresku stopu.
Većina stranih penzionera prvo podnosi zahtjev za vizu za finansijski nezavisne osobe („Financially Independent Person Visa“), koja se može produžavati. Za njeno dobijanje par mora da dokaže da ostvaruje najmanje oko 60.000 dolara godišnjeg pasivnog prihoda.
Grčka ima i dvogodišnju vizu za digitalne nomade. Vrijeme provedeno u zemlji na osnovu te vize može se uračunati u pet godina boravka potrebnih za sticanje prava na stalni boravak.
Preporučuje se angažovanje stručne pomoći.
Letovi do SAD su dugi.
Među popularnim mjestima za život u penziji izdvajaju se glavni grad Atina, ostrvo Krf na zapadu zemlje, južni grad Kalamata i Solun, kulturno središte na obali Egejskog mora.
Irska
Zeleno evropsko ostrvo na kojem se govori engleski i koje ima dobre avionske veze sa SAD

- Lokacije: Dablin, Kork, Kilarni, Voterford
- Troškovi života: Približno jednaki američkom prosjeku
- Zdravstvena zaštita: Kvalitetna, uz privatno osiguranje
- Sticanje prava na boravak: Ostvarivo, ali skupo
Živopisno Smaragdno ostrvo američkim penzionerima, osim prelijepih pejzaža, nudi i široku upotrebu engleskog jezika, stabilnu političku situaciju i nisku stopu teških krivičnih djela.
Sa nekoliko aerodroma postoje direktni letovi do SAD.
Troškovi života približno su jednaki onima u SAD, mada je život u ruralnim djelovima zemlje znatno jeftiniji nego u Dablinu. Poplave mogu predstavljati problem.
Zdravstvena zaštita je kvalitetna i pristupačna, ali je privatno zdravstveno osiguranje obavezno za strane penzionere.
Porezi su visoki, ali sporazum između Irske i SAD rješava mnoga pitanja dvostrukog oporezivanja. Američke naknade iz sistema socijalnog osiguranja Irska uglavnom ne oporezuje.
Procjenjuje se da oko pet miliona Amerikanaca ima roditelja ili djeda odnosno baku sa irskim državljanstvom, što im omogućava da dobiju državljanstvo, a samim tim i pravo na boravak.
Za ostale je dobijanje dugoročne vize D ili O za život u penziji znatno zahtjevnije. Par uglavnom mora da dokaže godišnji prihod od penzije od oko 116.000 dolara, kao i ušteđevinu od približno 420.000 dolara.
Među privlačnim mjestima za život u penziji izdvajaju se glavni grad Dablin, kao i gradovi Kork, Kilarni i Voterford na jugu zemlje.
Italija
Potpuni mediteranski doživljaj kulture, klime i hrane

- Lokacije: Firenca, Bolonja, Marke, Lombardija
- Troškovi života: Znatno niži od američkog prosjeka
- Zdravstvena zaštita: Odlična, uz mogućnost pristupa javnom sistemu
- Sticanje prava na boravak: Relativno jednostavno, ali skupo
Osim bogate kulture i izuzetne gastronomije, Italija nudi troškove života koji su oko trećinu niži nego u SAD, naročito izvan velikih gradova.
Strani penzioneri mogu da se uključe i u državni sistem zdravstvene zaštite SSN. Politička situacija je stabilna, a stopa teških krivičnih djela niža nego u SAD.
Rizici od prirodnih nepogoda uključuju zemljotrese, poplave, šumske požare i vulkanske erupcije.
Američki penzioneri najčešće podnose zahtjev za vizu za izabrano mjesto boravka („Elective Residency Visa“). Za njeno dobijanje par mora da dokaže da ostvaruje najmanje 51.000 dolara godišnjeg prihoda od penzije.
Italija nudi i vize za digitalne nomade, ali one nijesu od velike koristi kada je riječ o sticanju prava na boravak u penziji.
Italija ne oporezuje inostrane penzije bivših državnih službenika. Stope poreza na dohodak više su nego u SAD, ali sporazum između Italije i SAD pomaže u izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Poznavanje italijanskog jezika svakako je korisno.
Postoji veliki broj direktnih letova do SAD.
Među privlačnim mjestima za život u penziji izdvajaju se univerzitetski grad Bolonja, Firenca – umjetničko središte Toskane – regija Marke duž jadranske obale i Lombardija na sjeveru zemlje.
Ostale zemlje na listi su Argentina, Belize, Kanada, Kolumbija, Malta, Mauricijus, Meksiko, Malezija, Panama, Portugal, Španija, Tajland, Urugvaj i Vijetnam.
William P. Barrett, saradnik Forbesa
The Best Places To Retire Abroad In 2026