Žene u Crnoj Gori još predstavljaju blokiran ekonomski potencijal

Rodna nejednakost istrajava u Crnoj Gori, pa i pored usvojenih politika i strateških dokumenata kojima se promovišu ženska prava, jednakost i nediskriminacija, žene teže dolaze do rukovodećih pozicija u preduzećima i državnoj administraciji, u odnosu na muške kolege.

To najbolje pokazuje i nedavno formirana Vlada premijera Milojka Spajića u kojoj su od ukupno 23 člana, tek četiri žene ministarke.

Savjetnica za ženski biznis i menadžment u Uniji poslodavaca Crne Gore (UPCG) Zvezdana Oluić kaže da žene u  Crnoj Gori još ne pružaju ekonomski doprinos u mjeri koja odgovara njihovom stvarnom potencijalu, što naročito čudi kada se ima u vidu njihovo učešće i doprinos rastu broja visokoobrazovanog stanovništva.

Prema podacima Monstata, u odnosu na ukupan broj studenata (žena i muškaraca) koji su završili postdiplomske studije u 2022. godini, diplomu specijalističkih studija dobilo je 60 odsto studentkinja, a diplomu master studija 70,9 odsto studentkinja. Doktorsku titulu je 2022. godine steklo 27 osoba, od čega 17 žena (63 odsto).

„Ako navedene pokazatelje suprostavimo poslovnoj praksi koju karakteriše ograničen pristup žena pozicijama upravljanja i rukovođenja, može se zaključiti da se značajan broj kompanija još svjesno odriče kako potencijala, znanja i vještina visokoobrazovanih žena, tako i dobrih poslovnih rezultata ostvarenih njihovim angažmanom“, rekla je Oluić za Forbes Crna Gora.

Direktiva EU nalaže da do 2026. godine mora biti najmanje 40 odsto žena u bordovima i 33 na direktorskim pozicijama u akcionarskim društvima. Države članice moraju prenijeti zahtjeve Direktive u nacionalno zakonodavstvo do 28. decembra 2024. godine dok kompanije kotirane na berzi imaju rok do 30. juna 2026. godine da ispune navedene ciljeve.

„Prema rezultatima istraživanja ‘Indeks rodne ravnopravnosti’ koje je sprovela Uprava za statistiku – Monstat u saradnji sa Evropskim institutom za rodnu ravnopravnost (EIGE)  iz 2023. godine, jasno vidimo da rodna nejednakost istrajava u Crnoj Gori u dijelu političke, ekonomske i društvene moći. Situacija je slična i na nivou EU, gdje je vrijednost indeksa na nivou 28 država članica EU za domen moći takođe najniža u poređenju s drugim domenima“, kažu iz Privredne komore Crne Gore (PKCG).

Indeks rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori za 2023. godinu je 59,3, što je povećanje za 4,3 indeksna poena u odnosu na 2019. godine. Posmatajući podatke iz zemalja EU, prosječan indeks rodne ravnopravnosti iznosi 68,6 i za samo 9,3 indeksna poena veći je nego za Crnu Goru. Indeks glavnih domena rodne ravnopravnosti pokazuje da je najveći jaz nejednakosti je u oblasti novca, dok je najmanji jaz u Crnoj Gori u odnosu na prosjek EUzabilježen u domenu zdravlja.

Vrijednost indeksa prikazuje se na skali od 1 do 100, gdje 1 predstavlja potpunu neravnopravnost, dok vrijednost 100 prikazuje potpunu ravnopravnost.

„Domen moći mjeri ravnopravnost polova na pozicijama donošenja odluka u političkim, ekonomskim i društvenim sferama i njegova vrijednost iznosi 44,1. Ova niska vrijednost ukazuje na to da žene imaju ograničen pristup i manju zastupljenost u visokim pozicijama donošenja odluka u ovim sektorima, dok su muškarci dominantniji na ovim pozicijama“, rekli su iz PKCG za Forbes Crna Gora.

Zvezdana Oluić kaže da kada se indeksne vrijednosti za Crnu Goru uporede sa vrijednostima za EU, uočava se da najveća razlika postoji u domenu novca (vrijednost je niža za 20,7 indeksnih poena).

„Dakle, i pored značajnog napretka u odnosu na 2019. godinu, indeks za 2023. godinu ukazuje da najveći rodni jaz u Crnoj Gori (i dalje) postoji u kategorijama moći i novca. Čini se da je to i najbolja potvrda ocjene da žene u našoj zemlji još predstavljaju blokiran ekonomski potencijal“, rekla je Oluić.

Podsjeća na studiju Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), objavljene u decembru 2022. Godine, koja je pokazala da u kompanijama kotiranim na berzi u Crnoj Gori zastupljenost žena na izvršnim direktorskim pozicijama iznosi 36,2 odsto, dok žena na neizvršnim direktorskim pozicijama ima 22,4 odsto.

„Pritom, nijedna žena nije CEO (glavni izvršni direktor), što znači da ta funkcija u ovim kompanijama pripada isključivo muškarcima (100 odsto). Kad je u pitanju rodna struktura odbora, kompanije kotirane na berzi imaju 22,4 odsto žena članica odbora (2021: 20,3odsto, 2020: 15,3 odsto), odnosno 10 odsto žena predsjednica (2021: 10 odsto, 2020: 20 odsto)“, navela je Oluić.

Žene u Crnoj Gori dobiju 86,1 odsto prosječne zarade muškaraca za isti rad

Navedeni podaci upućuju i na problematiku rodne nejednakosti u oblasti zarada. Na globalnom nivou, razlika u zaradama između žena i muškaraca iznosi oko 20 odsto, a na nivou EU 12,7 odsto (iako među državama članicama postoje značajne razlike).

„Kad je u pitanju Crna Gora, dostupni podaci pokazuju da jaz u zaradama iznosi 13,9 odsto, što znači da žene zarađuju samo 86,1 odsto prosječne zarade isplaćene muškarcima za isti rad. Ako to pojednostavimo, može se zaključiti da na svakih 100 eura koje zaradi zaposleni muškarac, žena zaradi tek 86 eura“, rekla je Oluić.

Podsjeća na dva ranija istraživanja koja je Unija poslodavaca realizovala među kompanijama, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (ILO) i po ILO metodologiji, a koja su pokazala da su žene dominantno zastupljene na rukovodećim pozicijama u sektorima komunikacija i odnosa s javnošću, kao i sektoru ljudskih resursa.

„Upravo takvo grupisanje dovodi do segregacije po polu unutar menadžerskih zanimanja, te rezultira stvaranjem ‘staklenih zidova’ koji ograničavaju napredak i profesionalne aspiracije žena, u smislu da ih zarobljavaju u određene sektore i sprječavaju da se kreću putevima hijerarhije koji vode do upravljačkih i pozicija top menadžmenta“, kazala je Oluić.

Prema istraživanju UPCG, postoji šest najznačajnijih barijera za žensko liderstvo u kompanijama u Crnoj Gori su: (1) Žene imaju veću odgovornost prema porodici nego muškarci, (2) Nedovoljno menadžerskog ili ukupnog radnog iskustva žena, (3) Uloge koje su muškarcima i ženama dodijeljene od strane društva, (4) Muškarci se ne podstiču da uzmu odsustvo zbog porodičnih obaveza, (5) Stereotipi o ženama, (6) Menadžment/upravljanje se, generalno, posmatra kao muški posao.

U PKCG smatraju da su potrebne sveobuhvatne društvene promjene da bi se stanje promijenilo, uključujući edukaciju o rodnoj ravnopravnosti, podršku ravnoteži između posla i porodice i eliminaciju diskriminacije na radnom mjestu.

„Takođe je važno da kompanije i organizacije aktivno rade na promociji raznolikosti i inkluzivnosti i pružaju podsticaje za žene da preuzmu rukovodeće uloge“, poručuju iz PKCG.

Smatraju da će postizanje cilja EU, koji podrazumijeva najmanje 40 odsto žena u bordovima i 33 posto na direktorskim pozicijama u akcionarskim društvima do 2026. godine za Crnu Goru zahtijevati dosta napora i implementaciju ciljanih politika za unapređenje rodne ravnopravnosti u poslovnom sektoru.

„Prvi ključni faktor je usvajanje odgovarajućeg zakonodavstva koje će podržavati rodnu ravnopravnost u upravljačkim strukturama AD. Ovo uključuje bolju primjenu Nacionalne strategija rodne ravnopravnosti koja počiva na premisi da treba ojačati normativni okvir rodne ravnopravnosti, baš kao i njegovu primjenu u praksi. Takođe treba razmisliti o upotrebi kvota ili postavljanje ciljeva za povećanje prisustva žena na ovim pozicijama. Ukoliko se vidi potreba, zakonodavstvo može stvoriti okvir za promociju i sprovođenje ovih ciljeva“, rekli su iz PKCG.

Drugi važan aspekt je, kako kažu, promocija obrazovanja i obuke žena koje su potencijalno zainteresovane za rukovodeće pozicije u poslovnom sektoru. Poboljšano obrazovanje i sticanje relevantnih vještina ključni su faktori za kvalifikovane žene za takve pozicije.

„Treći ključni faktor je promocija svijesti i podrške za rodnu ravnopravnost u poslovnom svijetu. Kampanje, inicijative i edukativni programi trebaju biti usmjereni na stvaranje šireg društvenog razumijevanja i podrške za ove ciljeve“, rekli su iz PKCG.

Postoji mnogo inspirativnih žena koje mogu poslužiti kao primjer ostalima

Iz PKCG kažu da u Crnoj Gori, kao i u drugim zemljama, postoji mnogo inspirativnih žena koje mogu poslužiti kao primjer ostalima u smislu liderstva i doprinosa razvoju preduzeća.

„Naravno, izbor ‘najboljih’ žena lidera zavisi od perspektive i kriterijuma. Važno je napomenuti da lideri dolaze iz različitih sektora i imaju različite vještine i iskustva koja ih čine inspiracijom za druge. Njihovi doprinosi razvoju preduzeća i društva, često služe kao motivacija i primjer za druge žene koje teže liderstvu u poslovnom svijetu“, kazali su.

Imajući u vidu važnost isticanja dobrih primjera liderstva i doprinosa razvoju preduzeća, Privredna komora Crne Gore već šest decenija dodjeljuje nagrade kojim se ističu vrijedna postignuća crnogorskih privrednika, a jedna od nagrada je za uspješno poslovanje u kategoriji kompanija u kojima žene imaju udio u vlasništvu ili ulogu u menadžmentu.

„Ove godine laureat Nagrade Privredne komore za uspješno poslovanje u ovoj kategoriji je kompanija Osmi red d.o.o. iz Podgorice. Kompanija se bavi trgovinom medicinske opreme, farmaceutskih proizvoda, kozmetike i dodataka ishrani, a prepoznata je i po društveno odgovornom poslovanju, rukovodi direktorica Angelina Vuković“, navode iz PKCG.

Podsjećaju i da je PKCG insitucionalni partner projekta Top Woman Business Montenegro,u okviru kojeg se na bazi jasno definisanih i transparentnih kriterijuma, rangiraju mikro, mala i srednja preduzeća u vlasništvu žena, kao i mikro, mala, srednja i velika preduzeća kojima upravljaju žene. Rangiranje je objavljeno u časopisu „Top Women Business Montenegro“ koji je pokrenut zajedno sa projektom.

Zvezdana Oluić kaže da je UPCG punih 20 godina snažno posvećena djelovanju u oblasti ekonomskog osnaživanja žena, što uključuje i aktivnu podršku procesima čiji je cilj veće učešće žena na pozicijama upravljanja i rukovođenja.

„Dosadašnji rad Unije u ovoj oblasti obilježen je, između ostalog, kroz istraživanja i izvještaje o stanju ženskog menadžmenta, publikovanje vodiča za poslodavce i nekoliko tematskih publikacija, formiranje tima trenera, kao i program obuke za žene menadžerke i liderke koji je UPCG organizovala daleke 2017. godine, kao prvi te vrste u Crnoj Gori“, kazala je.

Posebno izdvaja dodjelu tradicionalnih, godišnjih nagrada UPCG “NAJ menadžerke u Crnoj Gori”, što je aktivnost koja se realizuje još od 2018. godine.

„Vjerujemo da upravo naše dosadašnje laureatkinje iz privrede, javnog i civilnog sektora i medija predstavljaju najbolje ambasadorke svih uspješnih poslovnih žena Crne Gore – i sadašnjih i onih čiji će profesionalni rezultati tek biti prepoznati I priznati. Titulu laureatkinja UPCG do sada su ponijele 42 uspješne menadžerke, a do kraja godine biće ih i više jer je u toku novi konkurs za izbor dobitnica nagrada UPCG za 2023“, rekla je Oluić.