Zašto legendarni investitor još voli bitkoin i vjeruje da je on sigurna odbrana od inflacije

Malo koji upravitelj investicionih fondova može se mjeriti s Billom Millerom III i njegovim 15-godišnjim rekordom koji je postigao na tržištu. Oko polovine svog bogatstva zaradio je ulaganjem u bitkoin, a za Forbes govori zašto smatra da je upravo ta kriptovaluta osiguranje od financijskog sloma i inflacije.

Miller je karijeru počeo kao suupravnik Legg Mason Value Trusta 1982. godine, a 1990. preuzeo je upravljanje kao samostalni menadžer. Mudrim ranim ulaganjima u brzorastuće dionice poput onih America Onlinea i Amazona, Millerovi su godišnji rezultati nadmašili indeks S&P 500 tokom 15 uzastopnih godina, od 1990. do 2005. Njegova tvrdoglava odluka da zadrži preveliki udio u finansijskim dionicama uoči recesije 2007-2009. potkopala je njegov dotadašnji uspjeh, zbog čega je 2012. godine odstupio s mjesta menadžera.

Nakon odlaska iz Legg Masona, Miller je povukao ključni potez uloživši 1 posto svog portfelja u bitkoin po cijeni od oko 700 dolara 2012. godine. Danas bitkoin vrijedi oko 60 hiljada dolara. Njegov sin, Bill Miller IV, vodi Miller Value Partners, upravljajući imovinom vrijednom oko 290 miliona dolara, što uključuje fond Miller Income i dva ETF-a. Prošle godine prodali su Opportunity Trust kompaniji Patient Capital Management.

Kad se devetogodišnji dječak zainteresuje za dionice…

Danas 74-godišnji Miller osvrće se na svoje uspjehe i govori o tome zašto smatra da je upravo bitkoin osiguranje od finansijskog sloma i inflacije.

Sve je počelo s dionicama za koje se, kaže, počeo zanimati kao devetogodišnjak:

“Odrastao sam na jugu Floride u prilično skromnim uslovima. Moj otac je radni vijek završio kao taksista. Kad mi je bilo devet godina, vidio sam ga kako čita novine, tačnije, stranicu s dionicama. Danas ih više nema u novinama, ali tad su bile. Samo brojke i slova, ništa što bi djetetu bilo zanimljivo poput stripova ili sporta. Upitao sam ga što je to, a on je odgovorio da je to stranica finansijske rubrike. Zanimalo me zašto to gleda, i mislim da je pokazao na General Motors i rekao: ‘To je velika automobilska kompanija koja proizvodi Buick, Cadillac i Chevy. A ovaj broj pokazuje koliko košta jedna dionica.’ Potom sam ga upitao što je to dionica. Rekao je da je to djelić neke kompanije: ‘Ako kompanija posluje dobro, vrijednost dionice raste i tako na njoj možeš zaraditi’. Tad sam mu rekao da želim učiti o dionicama jer želim zaraditi, ali bez rada. Ako posjeduješ S&P 500, njegova vrijednost će s vremenom rasti, ali ako se ne želiš samo oslanjati na tržište, to zahtijeva dosta truda.”

Iako je mu je ulaganje u bitkoin donijelo najveću zaradu, riječ je o kriptovaluti, a ne o dionici, zato nas je zanimalo što ga je privuklo takvoj vrsti ulaganja.

“Počeo sam kupovati bitkoin po cijeni od oko 200 dolara, a mislim da mu je prosječna cijena između 2012. i 2024. bila oko 700 dolara. To je jedini ekonomski entitet gdje na ponudu ne utiču potražnja ili cijena. Valute, dakako, ali čak i zlato – svake godine proizvedemo određenu količinu zlata. Ako bi unca zlata vrijedila 10 hiljada ili 100 hiljada, na tržištu bi bilo daleko više zlata jer bi rudnici koji nisu bili isplativi postali isplativi. Ali ako bitkoin vrijedi 100 hiljada ili milion dolara, ponuda je fiksna, pa se sve svodi na ponudu i potražnju. Na najosnovnijem nivou morate vjerovati samo u to da će potražnja za bitkoinom rasti brže od ponude”, kaže.

Argentinac Cesares i njegov inspirativni govor

Dodaje da mu je pažnju privukao Wences Casares, koji je 2012. bio govornik na konferenciji Allen & Co. Sun Valley:

“Vrijednost bitkoina je u dvije godine porasla na 200 dolara jer je 2010. bio praktički bezvrijedan. Casares je rekao da ga nemamo jer je nov, jer ga ne razumijemo i ne vidimo koja mu je svrha. Zatim je ispričao da dolazi iz Argentine te da je njegovu, prilično uglednu porodicu koja ondje živi već 150 godina, vlada tri ili četiri puta natjerala u bankrot inflacijom, zapljenom imovine i nacionalizacijom. Kazao je i da je daleko rizičnije posjedovati valutu i njome obavljati transakcije, jer uvijek na kraju izgubite sav novac.”

Casares je, prisjeća se Miller, uložio u internet u ranoj fazi i bio je vlasnik jednog od prvih pružalaca internet usluga u Argentini. Tvrdio je da je to nešto drugačije. Rekao je da je bitkoin u suštini digitalno zlato, samo bolje. I da se u trenu može poslati bilo gdje u svijetu bez naknade, pa se ne može zaplijeniti. Preporučio im je da razmisle o ulaganju 1 % likvidne imovine u bitkoin i da zaborave na njega.

“Rekao nam je da možemo izgubiti sav novac, ali i da uzmemo u obzir koliko je porastao u posljednje dvije godine. Jer da osim bitkoina ne postoji ništa čija je vrijednost toliko porasla u posljednje dvije godine. Pozvao sam ga na ručak i zamolio da popričamo o tome. Bitkoin je osiguranje protiv finansijske katastrofe, protiv inflacije, protiv onoga što smo doživjeli tokom pandemije. Bankarski sistem SAD-a morao je preplaviti sistem novcem kako bi održao funkcionisanje tržišta državnih obveznica, ali niko nije morao uskakati i spašavati bitkoin. Predviđam da će u sljedećih tri do pet godina većina savjetnika preporučiti ljudima da 1 % do 3 % imovine čuvaju u bitkoinu”, kaže Miller.

Nemojte pokušavati previđati zbivanja na tržištima

Na pitanje što bi savjetovao samom sebi kao dvadesetogodišnjaku, odgovara da bi mu prvi savjet bio da ne pokušava predviđati zbivanja na tržištima ili ekonomske prilike.

“Niko to ne može. Mnogo je važnije razumjeti što se događa nego pokušavati pogoditi što će se dogoditi. Drugo je da, ako ste investitor, morate imati prednost, kao u pokeru. Postoje samo tri vrste prednosti na tržištima kapitala: informacijska prednost, analitička prednost i bihevioralna prednost. To je kao slagalica koju sastavljate na određene načine gdje vam stvari postanu jasnije i dobijete vjerovatni scenario u kojem je možda veća šansa da će se nešto dogoditi nego da neće”, odgovara.

“Neznanje nije prednost u investicionom biznisu. Morate posjedovati široki spektar kompetencija, kako bi rekao Warren Buffett, a to znači da morate mnogo čitati. Nekad sam svake godine čitao knjigu “Reminiscences Of A Stock Operator” Edwina Lefèvrea. “The Money Game” Adama Smitha odlična je knjiga, kao i “Richer, Wiser, Happier” Williama Greena. Postoji jedna o direktorima koji njeguju poseban pristup, “The Outsiders”. Dvanaesto poglavlje Keynesove knjige “General Theory Of Employment, Interest and Money” (knjiga je dostupna u hrvatskom prijevodu pod naslovom “Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca”, op. FH) obavezno je štivo, kao i novo izdanje knjige “The Intelligent Investor” Benjamina Grahama, naročito poglavlja 8, 9 i 12. Preporučio bih i knjigu “Broken Money” Lyn Alden, koja je po struci inženjerka”, poručuje Bill Miller III čiji intervju u cijelosti možete pročitati ovdje .

(Autor intervjua je John Dobosz, a fragmente je za Forbes Hrvatska prevela Iva Tomečić).